× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

brkic josip

Posljednjih dana u određenim medijima u BiH pojavile su se informacije kako Hrvati u BiH nemaju pravo na dvojno državljanstvo. O čemu se konkretno radi i kako je došlo do pojave ovakvih informacija, objašnjava zamjenik ministra vanjskih poslova u BiH Josip Brkić. On naglašava kako dvojno državljanstvo Hrvata u BiH nije upitno budući da o tome postoji sporazum između BiH i Republike Hrvatske te da će se u vezi s cijelom situacijom Europskoj komisiji poslati dodatna objašnjenja.

Posljednjih dana pojavile su se kontradiktorne informacije glede dvojnog državljanstva između BiH i Hrvatske. O čemu se radi?

– Na samom početku da razjasnimo. Glede sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i RH nema nikakvih kontradiktornosti. Sporazum je potpisan, stupio na snagu i primjenjuje se. Medijsko zanimanje za ovo pitanje veže se uz zahtjev Europske komisije za dodatnim objašnjenjima odgovora koje je dala Bosna i Hercegovina, odnosno institucije sa svih razina vlasti u BiH, na upitnik Europske komisije. Dakle, u procesu za stjecanje pozitivnog mišljenja Europske komisije BiH treba objasniti, dodatno odgovoriti, dostaviti dodatne podatke, poslati dodatne statističke pokazatelje… na više od 550 pitanja koja je u drugom krugu Bosni i Hercegovini poslala Europska komisija. U tom, i samo u tom, kontekstu treba promatrati i dodatno pitanje Europske komisije koje se tiče sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i RH.

Je li moguće da je odgovor predstavnika RS-a na 496. pitanje Europske komisije koji je doveo do ove situacije, pogreška, budući da iz FBiH demantiraju ove navode?

– Čim Europska komisija traži objašnjenja na to pitanje, očito se radi o anomaliji. Osobno nisam uključen u proces pisanja i usuglašavanja odgovora BiH prema Europskoj komisiji, stoga vam ne mogu ni potvrditi ni demantirati koja institucija je dala pogrešan odgovor. No, ako je neka institucija ustvrdila da nemamo sporazum o dvojnom državljanstvu s RH, očito je pogriješila. Idemo sada na dodatnim odgovorima Europskoj komisiji tu anomaliju popraviti i tehnički precizno odgovoriti. Osobno ne vjerujem da ima političke pozadine u svemu ovome, budući da je svima jasno kako je osjetljivo pitanje sporazuma o dvojnim državljanstvima koje Bosna i Hercegovina ima sa susjednim zemljama, ali i ne samo s njima.

Već ste rekli kako sporazum između BiH i Republike Hrvatske postoji. Kada je on potpisan i otkada je na snazi?

– Da, na samom početku sam istaknuo da sporazum o dvojnom državljanstvu između RH i BiH postoji. Potpisan je u Sarajevu 29. ožujka 2007. Potpisali su ga Ivica Kirin za RH i Sredoje Nović za Bosnu i Hercegovinu. Stupio je na snagu 28. veljače 2012. Ovim sporazumom reguliraju se međusobna prava, obveze i odnosi država naspram osoba koje imaju dvojno državljanstvo. Hrvati iz Bosne i Hercegovine imaju pravo na dvojno državljanstvo, kao i Bošnjaci i Srbi, odnosno državljani Bosne i Hercegovine, kao i državljani Hrvatske koji ispunjavaju uvjete za stjecanje dvojnog državljanstva. Uvjete za stjecanje državljanstva svaka država samostalno određuje.

Kako se stječe hrvatsko državljanstvo?

– U članku 1 sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i RH sporazumno je utvrđeno da način i postupak stjecanja državljanstva ugovorne strane određuju samostalno. Dakle, hrvatsko državljanstvo stječe se na temelju pozitivnih zakonskih propisa Republike Hrvatske koja tretira tu materiju.

Može li se uopće govoriti o tome da Hrvatu ili Srbinu iz BiH bude oduzeto jedno od državljanstava?

– Bosna i Hercegovina išla je na sklapanje sporazuma o dvojnom državljanstvu s određenim brojem država upravo iz razloga kako bi regulirala status osoba s dvojnim državljanstvom. Nama je u interesu da državljani Bosne i Hercegovine, stjecanjem možda nekog drugog državljanstva, ne gube državljanstvo Bosne i Hercegovine. Koliko mi je poznato, nema nikakve političke potrebe ili inicijative da se ide u izmjene ili dopune sporazuma o dvojnom državljanstvu koje Bosna i Hercegovina ima s Republikom Hrvatskom ili Republikom Srbijom. Sve ostaje kakvo jest.

Postoji li podatak koliko Bošnjaka i Srba iz BiH ima hrvatsko državljanstvo?

– Ako postoji, ovaj podatak mogu vam dati samo nadležna tijela Republike Hrvatske. Moja procjena je kako je, uz Hrvate iz Bosne i Hercegovine koji imaju dvojno državljanstvo, šestoznamenkasta brojka Bošnjaka, Srba i drugih državljana BiH koji imaju i državljanstvo Republike Hrvatske.

Kakvi su daljnji koraci kada je u pitanju odgovor Europskoj komisiji? Hoće li se slati dodatna objašnjenja?

– Europska komisija 20. lipnja proslijedila je Bosni i Hercegovini više od 550 dodatnih pitanja u svrhu pripreme mišljenja (avis) Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Europskoj uniji. Kako sam ranije naglasio, radi se o zahtjevu Europske komisije o objašnjenjima na odgovore koje je BiH uručila prilikom posjeta predsjednika Europske komisije Junkera BiH. Iako je najkvalitetnije vrijeme iza nas, vrijeme u kojem nismo zbog unutarnjeg politikantstva mogli napraviti i veći iskorak u integracijama EU i sustići svoje susjede, barem u statusnom smislu stjecanjem kandidacijskog statusa, Vijeće ministara BiH, a i moja stranka HDZ BiH, učinit će svaki napor da dodatni odgovori u što kraćem vremenu budu poslani za Bruxelles. Iako je predizborno vrijeme pred nama, dodatne odgovore treba pripremiti na stručnoj razini, usuglasiti kroz sustav Mehanizma koordinacije i kao jedinstven stav BiH proslijediti za Bruxelles.

Večernji.ba/Marija Medić Bošnjak

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

brkic josip

Posljednjih dana u određenim medijima u BiH pojavile su se informacije kako Hrvati u BiH nemaju pravo na dvojno državljanstvo. O čemu se konkretno radi i kako je došlo do pojave ovakvih informacija, objašnjava zamjenik ministra vanjskih poslova u BiH Josip Brkić. On naglašava kako dvojno državljanstvo Hrvata u BiH nije upitno budući da o tome postoji sporazum između BiH i Republike Hrvatske te da će se u vezi s cijelom situacijom Europskoj komisiji poslati dodatna objašnjenja.

Posljednjih dana pojavile su se kontradiktorne informacije glede dvojnog državljanstva između BiH i Hrvatske. O čemu se radi?

– Na samom početku da razjasnimo. Glede sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i RH nema nikakvih kontradiktornosti. Sporazum je potpisan, stupio na snagu i primjenjuje se. Medijsko zanimanje za ovo pitanje veže se uz zahtjev Europske komisije za dodatnim objašnjenjima odgovora koje je dala Bosna i Hercegovina, odnosno institucije sa svih razina vlasti u BiH, na upitnik Europske komisije. Dakle, u procesu za stjecanje pozitivnog mišljenja Europske komisije BiH treba objasniti, dodatno odgovoriti, dostaviti dodatne podatke, poslati dodatne statističke pokazatelje… na više od 550 pitanja koja je u drugom krugu Bosni i Hercegovini poslala Europska komisija. U tom, i samo u tom, kontekstu treba promatrati i dodatno pitanje Europske komisije koje se tiče sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i RH.

Je li moguće da je odgovor predstavnika RS-a na 496. pitanje Europske komisije koji je doveo do ove situacije, pogreška, budući da iz FBiH demantiraju ove navode?

– Čim Europska komisija traži objašnjenja na to pitanje, očito se radi o anomaliji. Osobno nisam uključen u proces pisanja i usuglašavanja odgovora BiH prema Europskoj komisiji, stoga vam ne mogu ni potvrditi ni demantirati koja institucija je dala pogrešan odgovor. No, ako je neka institucija ustvrdila da nemamo sporazum o dvojnom državljanstvu s RH, očito je pogriješila. Idemo sada na dodatnim odgovorima Europskoj komisiji tu anomaliju popraviti i tehnički precizno odgovoriti. Osobno ne vjerujem da ima političke pozadine u svemu ovome, budući da je svima jasno kako je osjetljivo pitanje sporazuma o dvojnim državljanstvima koje Bosna i Hercegovina ima sa susjednim zemljama, ali i ne samo s njima.

Već ste rekli kako sporazum između BiH i Republike Hrvatske postoji. Kada je on potpisan i otkada je na snazi?

– Da, na samom početku sam istaknuo da sporazum o dvojnom državljanstvu između RH i BiH postoji. Potpisan je u Sarajevu 29. ožujka 2007. Potpisali su ga Ivica Kirin za RH i Sredoje Nović za Bosnu i Hercegovinu. Stupio je na snagu 28. veljače 2012. Ovim sporazumom reguliraju se međusobna prava, obveze i odnosi država naspram osoba koje imaju dvojno državljanstvo. Hrvati iz Bosne i Hercegovine imaju pravo na dvojno državljanstvo, kao i Bošnjaci i Srbi, odnosno državljani Bosne i Hercegovine, kao i državljani Hrvatske koji ispunjavaju uvjete za stjecanje dvojnog državljanstva. Uvjete za stjecanje državljanstva svaka država samostalno određuje.

Kako se stječe hrvatsko državljanstvo?

– U članku 1 sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i RH sporazumno je utvrđeno da način i postupak stjecanja državljanstva ugovorne strane određuju samostalno. Dakle, hrvatsko državljanstvo stječe se na temelju pozitivnih zakonskih propisa Republike Hrvatske koja tretira tu materiju.

Može li se uopće govoriti o tome da Hrvatu ili Srbinu iz BiH bude oduzeto jedno od državljanstava?

– Bosna i Hercegovina išla je na sklapanje sporazuma o dvojnom državljanstvu s određenim brojem država upravo iz razloga kako bi regulirala status osoba s dvojnim državljanstvom. Nama je u interesu da državljani Bosne i Hercegovine, stjecanjem možda nekog drugog državljanstva, ne gube državljanstvo Bosne i Hercegovine. Koliko mi je poznato, nema nikakve političke potrebe ili inicijative da se ide u izmjene ili dopune sporazuma o dvojnom državljanstvu koje Bosna i Hercegovina ima s Republikom Hrvatskom ili Republikom Srbijom. Sve ostaje kakvo jest.

Postoji li podatak koliko Bošnjaka i Srba iz BiH ima hrvatsko državljanstvo?

– Ako postoji, ovaj podatak mogu vam dati samo nadležna tijela Republike Hrvatske. Moja procjena je kako je, uz Hrvate iz Bosne i Hercegovine koji imaju dvojno državljanstvo, šestoznamenkasta brojka Bošnjaka, Srba i drugih državljana BiH koji imaju i državljanstvo Republike Hrvatske.

Kakvi su daljnji koraci kada je u pitanju odgovor Europskoj komisiji? Hoće li se slati dodatna objašnjenja?

– Europska komisija 20. lipnja proslijedila je Bosni i Hercegovini više od 550 dodatnih pitanja u svrhu pripreme mišljenja (avis) Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Europskoj uniji. Kako sam ranije naglasio, radi se o zahtjevu Europske komisije o objašnjenjima na odgovore koje je BiH uručila prilikom posjeta predsjednika Europske komisije Junkera BiH. Iako je najkvalitetnije vrijeme iza nas, vrijeme u kojem nismo zbog unutarnjeg politikantstva mogli napraviti i veći iskorak u integracijama EU i sustići svoje susjede, barem u statusnom smislu stjecanjem kandidacijskog statusa, Vijeće ministara BiH, a i moja stranka HDZ BiH, učinit će svaki napor da dodatni odgovori u što kraćem vremenu budu poslani za Bruxelles. Iako je predizborno vrijeme pred nama, dodatne odgovore treba pripremiti na stručnoj razini, usuglasiti kroz sustav Mehanizma koordinacije i kao jedinstven stav BiH proslijediti za Bruxelles.

Večernji.ba/Marija Medić Bošnjak

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više