Iako se u BiH, prema procjenama, na strani tzv. Armije BiH, borilo gotovo dvije tisuće islamskih dobrovoljaca, pred pravosudnim organima u BiH odgovarao je samo jedan - Abduladhim Maktouf zbog sudjelovanja u otmici travničkih civila hrvatske i srpske nacionalnosti koji su završili u logoru u mudžahedinskom kampu na Orašcu kod Travnika.

Pravosudne institucije u BiH procesuirale su samo jednog pripadnika odreda "El-mudžahid" iz 3. korpusa tzv. Armije BiH.

Iako se u BiH, prema procjenama, na strani tzv. Armije BiH, borilo gotovo dvije tisuće islamskih dobrovoljaca, pred pravosudnim organima u BiH odgovarao je samo jedan - Abduladhim Maktouf zbog sudjelovanja u otmici travničkih civila hrvatske i srpske nacionalnosti koji su završili u logoru u mudžahedinskom kampu na Orašcu kod Travnika.

Islamski su dobrovoljci tijekom agresije tzv. Armije BiH ostavljali krvave tragove u brojnim selima i činili zločine nad zarobljenicima i civilima hrvatske, odnosno, srpske nacionalnosti, međutim, do danas je samo jedan pripadnik odreda El - mudžahid odgovarao pred pravosudnim institucijama BiH.

Maktoufa je Sud BiH osudio na 5 godina zatvorske kazne zbog sudjelovanja u otmici hrvatskih i srpskih civila iz Travnika i odvođenja u logor mudžahedinskog kampa u selu Orašac. Maktoufu je oduzeto državljanstvo BiH koje je inače stekao 1999.godine. U dokumentaciji Joze Leutara, ubijenog doministra federalnog MUP-a stoji kako je Maktouf državljanstvo stekao 6. travnja 1999. godine, a MUP HRHB i SIS su ga od 1995. godine vodili na popisu stranih državljana u BiH.

U travnju 2006. godine osuđen je na 5 godina zatvorske kazne zbog protuzakonitog odvođenja u kamp Orašac. Sud BiH tada je u predmetu protiv Maktoufa promijenio Kazneni zakon BiH i zbog toga je kasnije od pripadnika El-mudžahida stvorena još jedna žrtva pravosudnog sustava u BiH.

Naime, nakon što je odslužio 5 godina zatvorske kazne koju je nalagala pravomoćna presuda Suda BiH, Maktouf se žalio Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu koji je naveo u presudi kako je riječ o „pogrešnoj primjeni zakona“. Sud BiH je ponovio sudski postupak protiv Maktofua i u obnovljenom postupku sudilo mu se po Kaznenom zakonu SFRJ i tako je dobio blažu kaznu – zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine.

Međutim, Maktouf je tužio BiH, a država BiH mu je nedavno isplatila novčanu odštetu od 71 tisuće KM, iako je njegova obrana tražila iznos od gotovo 200 tisuća KM.
Već nekoliko mjeseci traje sudska farsa protiv Abu Džafera koja se vodi na Kantonalnom sudu SBK u Novom Travniku. Abu Džafer, Maktoufov "brat" po oružju, osumnjičen je za ratni zločin nad civilima u Travniku 1993. godine.

Abu Džafer, pripadnik odreda El-mudžahid, odnosno - Mirsad Hodžić koji je stekavši državljanstvo BiH uzeo i bošnjačko ime, sudjelovao je s Maktoufuom u otmici petorice travničkih civila u logor u mudžahedinskom kampu Orašac gdje su mučeni i zlostavljani.

Abu Džafer, odnosno, Mirsad Hodžić, tvrdio je kako je u otmici Ive Fišića, Kazimira Pobrića i Ivana Rajkovića sudjelovao zajedno s Maktoufom, a da je spisak osoba koje trebaju oteti dobio od Halida Genjca, tadašnjeg predsjednika travničkog odbora SDA. Srpskom civilu, Dragoljubu Popoviću, u kampu Orašac ritualno je odrubljena glava, a ni nakon 25 godine, njegovi posmrtni ostatci nisu pronađeni.

Nekadašnji načelnik Policijske stranice Travnik, Husein Delić, svjedočio je, kako stoji u prvostupanjskoj presudi Maktoufu, da je Abu Džafer od Genjca dobio spisak građana Travnika hrvatske nacionalnosti koje treba oteti.

"O sudjelovanju optuženog u izvršenju ove kaznenopravne radnje govori i Husein Delić, koji pored općih saznanja poznatih svim građanima Travnika, posebno ističe razgovor vođen s Abu Džaferom kojom prilikom mu je Abu Džafer sasvim jasno rekao da je zajedno sa optuženim bio kod Halida Genjca, kada je dobio spisak građana Travnika hrvatske nacionalnosti, čije bi zarobljavanje omogućilo razmjenu za zarobljena četiri pripadnika jedinice El Mudžahid", stoji u presudi Maktoufu.

Halid Genjac u tom postupku svjedočio je kao svjedok tužitelja i naglasio kako su sve to "besmislice".

Sud BiH: Traje postupak protiv Mahmuljina zbog zločina nad Srbima u Vozućoj '95.

Pred Sudom BiH traje postupak protiv Sakiba Mahmuljina, zapovjednika 3. korpusa tzv. Armije BiH zbog zločina odreda El mudžahid nad zarobljenim pripadnicima VRS-a i srpskim civilima na području Zavidovića 1995. godine.

Prema optužnici, Mahmuljin nije ništa poduzeo kako bi spriječio kršenja Ženevskih konvencija nad ratnim zarobljenicima i srpskim civilima tijekom vojnih akcija tzv. Armije BiH na Vozući i u Zavidovićima. Hamdija Šljuka, svjedok Tužiteljstva BiH u predmetu protiv Mahmuljina, inače bivši sigurnjak u 35. divizije tzv. Armije BiH rekao je kako su mudžahedini odgovarali jedino Rasimu Deliću, načelniku Glavnog stožera i Aliji Izetbegoviću, predsjedniku Republike BiH.

Miletići i Bikoši - zločini mudžahedina nad Hrvatima i dalje nekažnjeni

Za zločine u selu Miletići gdje je ubijeno 5 osoba hrvatske nacionalnosti 24. travnja 1993. godine pred Haaškim tribunalom oslobođen je Enver Hadžihasanović, zapovjednik 3 korpusa tzv. Armije BiH.

Za strijeljanja najmanje 24 Hrvata na Bikošima nadomak Travnika 8. 6. 1993. Rasim Delić oslobođen je odgovornosti pred Haaškim tribunalom jer se, zločin na Bikošima dogodio u popodnevnim satima, a Delić je načelnikom Glavnog stožera tzv. Armije BiH postao 8.6. 1993. godine u večernjim satima.

Haag je Delića osudio na tri godine zatvorske kazne zbog kršenja Ženevskih konvencija nad srpskim civilima i zarobljenicima VRS-a u Vozućoj i Zavidovićima 1995. godine.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba