× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

glasovanje za

Prošloga tjedna pet vodećih bošnjačkih političkih stranaka izvelo je mini državni udar. Iz entitetskog Parlamenta krenuli su u podjelu Bosne i Hercegovine na bošnjački i srpski entitet. Scenarijem preuzimanja državnih ovlasti, odnosno neposluhom prema Ustavnom sudu BiH, demaskirali su politiku podjele koju su godinama sustavno provodili.

Državni sud ignorirali su tako što su, koristeći brojčanu nadmoć na entitetskoj (federalnoj) razini “donjeg doma”, usvojili entitetski Zakon o izbornim jedinicama i raspodjeli mandata. Time su nedvojbeno poručili - nećemo provesti odluke Ustavnog suda BiH oko Izbornog zakona, entitet je iznad države i ne priznajemo državne institucije.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH donio je odluku kojom se brišu odredbe državnog Izbornog zakona kojima se omogućavao nacionalni izborni inženjering i ignoriranje izborne volje hrvatskoga naroda. Bošnjačke političke stranke do sada su, koristeći neustavne zakonske odredbe, pokušavale same uspostaviti vlast u entitetu Federacija.

Ustavni sud naložio je državnom Parlamentu da se izmijeni takav diskriminirajući Izborni zakon i da se Hrvatima omogući da sami biraju svoje zastupnike. Bošnjački i lijevi i desni političari odlučili su izigrati državna tijela i “pravdu” većinskom voljom nametnuti na polovici države. Preglasavajući Hrvate u Zastupničkom domu Federacije bošnjačke stranke izglasale su federalni izborni zakon koji je zapravo kopija osporenog državnog zakona. Bez obzira na to što se Ustavni sud nije ni bavio izbornim zakonom Federacije, jer takav zakon i ne postoji, već isključivo državni Izborni zakon koji je trebalo mijenjati. Stavljajući se iznad državnih institucija, Bošnjaci su Republici Srpskoj poslali poruku da su entitetski ustavi iznad državnog. Motivirali su Srbe da po tim bošnjačkim pravilima sada na jednak način mogu bez dopuštenja državnih institucija organizirati, recimo, referendum o odcjepljenju.

Hrvati su zgroženi. Ovakav scenarij njih potpuno eliminira kao politički narod. Ostali su sami u borbi za uređenu, cjelovitu, europsku državu BiH. Koja im jedino jamči opstanak. Srbi su već zaokružili svoj teritorij. On je kompaktan i lako ga je iz republike pretvoriti u državu, još lakše nakon “državnog udara” u Federaciji. Bez obzira na njega, Bošnjaci će “svoj entitet” malo teže pretvoriti u državu zato što su teritorijalno isprepleteni s Hrvatima. Zato čekaju da ih isele. Međunarodna zajednica mirno promatra rušitelja Daytona. I optužuje one koji ga istinski brane. I taj apsurd uklopio se u sve one zbog kojih se državu sustavno rastače. Možda sada, kada su maske pale, BiH i ima šanse.

Bez obzira na to je li na djelu srpsko-bošnjački dogovor o podjeli BiH, Hrvati kao europski narod mogu i moraju biti njezin vezivni faktor. Osobito što je još (državna) pravda na njihovoj strani. Bitku za državu s tri jednakopravna naroda izgubit će tek onda ako Ustavni sud BiH sebe proglasi neustavnim.

artinfo.ba | preuzeto s portala vecernji.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

glasovanje za

Prošloga tjedna pet vodećih bošnjačkih političkih stranaka izvelo je mini državni udar. Iz entitetskog Parlamenta krenuli su u podjelu Bosne i Hercegovine na bošnjački i srpski entitet. Scenarijem preuzimanja državnih ovlasti, odnosno neposluhom prema Ustavnom sudu BiH, demaskirali su politiku podjele koju su godinama sustavno provodili.

Državni sud ignorirali su tako što su, koristeći brojčanu nadmoć na entitetskoj (federalnoj) razini “donjeg doma”, usvojili entitetski Zakon o izbornim jedinicama i raspodjeli mandata. Time su nedvojbeno poručili - nećemo provesti odluke Ustavnog suda BiH oko Izbornog zakona, entitet je iznad države i ne priznajemo državne institucije.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH donio je odluku kojom se brišu odredbe državnog Izbornog zakona kojima se omogućavao nacionalni izborni inženjering i ignoriranje izborne volje hrvatskoga naroda. Bošnjačke političke stranke do sada su, koristeći neustavne zakonske odredbe, pokušavale same uspostaviti vlast u entitetu Federacija.

Ustavni sud naložio je državnom Parlamentu da se izmijeni takav diskriminirajući Izborni zakon i da se Hrvatima omogući da sami biraju svoje zastupnike. Bošnjački i lijevi i desni političari odlučili su izigrati državna tijela i “pravdu” većinskom voljom nametnuti na polovici države. Preglasavajući Hrvate u Zastupničkom domu Federacije bošnjačke stranke izglasale su federalni izborni zakon koji je zapravo kopija osporenog državnog zakona. Bez obzira na to što se Ustavni sud nije ni bavio izbornim zakonom Federacije, jer takav zakon i ne postoji, već isključivo državni Izborni zakon koji je trebalo mijenjati. Stavljajući se iznad državnih institucija, Bošnjaci su Republici Srpskoj poslali poruku da su entitetski ustavi iznad državnog. Motivirali su Srbe da po tim bošnjačkim pravilima sada na jednak način mogu bez dopuštenja državnih institucija organizirati, recimo, referendum o odcjepljenju.

Hrvati su zgroženi. Ovakav scenarij njih potpuno eliminira kao politički narod. Ostali su sami u borbi za uređenu, cjelovitu, europsku državu BiH. Koja im jedino jamči opstanak. Srbi su već zaokružili svoj teritorij. On je kompaktan i lako ga je iz republike pretvoriti u državu, još lakše nakon “državnog udara” u Federaciji. Bez obzira na njega, Bošnjaci će “svoj entitet” malo teže pretvoriti u državu zato što su teritorijalno isprepleteni s Hrvatima. Zato čekaju da ih isele. Međunarodna zajednica mirno promatra rušitelja Daytona. I optužuje one koji ga istinski brane. I taj apsurd uklopio se u sve one zbog kojih se državu sustavno rastače. Možda sada, kada su maske pale, BiH i ima šanse.

Bez obzira na to je li na djelu srpsko-bošnjački dogovor o podjeli BiH, Hrvati kao europski narod mogu i moraju biti njezin vezivni faktor. Osobito što je još (državna) pravda na njihovoj strani. Bitku za državu s tri jednakopravna naroda izgubit će tek onda ako Ustavni sud BiH sebe proglasi neustavnim.

artinfo.ba | preuzeto s portala vecernji.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.