Žiri Europske neovisne Agencije za izbor i promociju najuspješnijih poslovnih ljudi i kompanija, 2017. odlučio je dodijeliti priznanje načelniku Općine Vareš Zdravku Maroševiću kao najnačelniku za tu godinu

Na općim izborima 2014. godine, Marošević je izabran za načelnika Vareša, u gradu sa većinskim bošnjačkim stanovništvom. Posljednjih dana ovaj brdski gradić u Zeničko-dobojskom kantonu, ponovo je u centru bh. i regionalne pažnje, nakon vijesti da je australska kompanija „Adriatic Metals“ te bh. ogranak "Eastern Mining", u rudnicima na ovom području pronašla velike količine zlata.

Reporterska ekipa Radiosarajevo.ba stigla je u ovaj grad i razgovarala sa načelnikom Maroševićem, koji je za taj portal govorio o zlatnoj groznici koja je zahvatila Vareš i ovaj dio regije, ali i o drugim zanimljivim temama, koji su ovaj grad učinili drugačijim od drugih...

Kraći osvrt na historiju Vareša kao rudarskog grada?

„Trebali bismo se vratiti zaista daleko. Uzet ćemo iz srednjovjekovne Bosne, za vrijeme Dubrovačke Republike kada je bilo najaktivnije, osmanski period... U vrijeme Osmanskog carstva, Vareš je imao poseban status, jer su u to vrijeme stanovnici, posebno Katolici, su na jedan način bili privilegirani, jer su radili, ljevali predmete za potrebe Osmanskog carstva. Od tada imamo tragove i pisane dokaze o prolasku Dubrovčana i njihovih karavana prema srednjoj Bosni. Onda dolazi Austro-Ugarska, koji su uspostavili najveću željezaru na Balkanu i onda dolazi novo doba i razvoj Vareša“, kaže Marošević.

Navedite nam neke od ranijih uspješno realiziranih projekata - rudnici, livnica, željezara, drvna industrija...?

„U drvnoj industriji se prije rata radilo za potrebe jugoslavenskog tržišta i izvoz. Poznati smo bili po tzv. harmonika vratima, gdje smo bili konkurentni jednoj Lesnini iz Slovenije, koja je također radila na tom projektu. U rudarstvu smo radili za potrebe Metalurga Zenica, a posebno je radila Livnica, koja je radila metalnu vrtnu galanteriju koja je nekada ukrašavala Beč i Prag... Danas se u mnogim gradovima Dalmacije i Hrvatske, te raznim destinacijama Europe, kao ukrasni suveniri mogu naći peći. Vareš je uvijek bio grad željeza, odnosno dolina željeza“.

Kažite nam nešto o opredijeljenosti vlasti da povećaju broj projekata u oblasti rudarstva u BiH, te podrška lokalnih vlasti u cilju realizacije projekata?

„Mi moramo biti svjesni da je Vareš uvijek bio grad ruda, posebno cinka, barita i olova. Rudnik je radio prije rata preko vlasništva kompanije Energoinvest. Ratno vrijeme je prekinulo te radnje, ali je s dolaskom australske kompanije „Adriatic Metals“ ponovo sve aktivirano. Naravno, to daje jednu nadu da će Vareš, kako se nekada razvijao na osnovu željezne rude, ponovo biti jak i snažan privredni centar u blizini Sarajeva, u Zeničko-dobojskom kantonu“.

Koji su to načini na koji Vlada planira podržati i pomoći razvoj ove vrste projekata, kroz olakšice, poticaje...?

„Ja mogu govoriti na općinskoj razini, a država ima svoje. Znamo da rudnici nisu u nadležnosti Općine, ali ćemo podržati u davanju takvih suglasnosti. Mi smo kao administracija opredijeljeni da pratimo svakog investitora. Znamo da je svakom investitoru novac vrijeme i mi ćemo učiniti sve da pratimo ovakve projekte“.

Spremnost vlasti da podrži Eastern Mining u postupku proširenja koncesionog prostora za nova istraživanja u regiji?

„Mi ćemo stajati iza svakog investitora. Pomoći ćemo i u vezi istražnih radnji. Bez bazne industrije i jake privrede, nema napretka. Imamo dobru saradnju, razmjenjujemo informacije, a koliko sam čuo da su i investitori zadovoljni saradnjom sa Općinom Vareš. Znam da su zadovoljni i sa saradnjom sa nadređenim ministarstvom iz ZDK“.

Bitna je dostupnost i kvalificiranost radne snage koja može biti uključena u realizaciji projekata, jeftiniji i pristupačni troškovi struje, vode i ostalih energenata...

„Naravno, to sve nosi sa sobom. Kada se radi o energetici i vodoopskrbi, koje je nešto u našoj nadležnosti, a nešto nije. Mislim da će takve korisnike usluga i koji gospodare tih, naći svoje interese i po nekim uvjetima davati svoj doprinos. Što se nas tiče, mi ćemo maksimalno podržati svakoga, u zakonskim okvirima svakog investitora. Kada je investitor zadovoljan, zadovoljna je i općina, zadovoljni su radnici, stanovništvo. Bez obostranog uvažavanje, nema ni napretka.“

Moramo naglasiti da Vareš ima dobro razvijene infrastrukture: putevi, željeznica, blizina luka...

„Infrastruktura je ta koja sve prati. Moramo znati da je Vareš željeznički povezan iz pravca Podlugova, da mi željeznički koridor možemo staviti u funkciju. To je nekih 30 kilometara do Breze. Kada se gleda u razmjerima svjetskih kompanija i njihovih razmišljanja, to je mala dionica. Željeznicom bismo automatski bili povezani prema Luki Ploče, te prema Brčkom Distriktu. Vareš je vrlo blizu i vrijedi uložiti u infrastrukturu, jer su ovdje milijunska ulaganja“.

Šta nam možete kazati o zlatnoj groznici koja je zahvatila Vareš?

„Zlato je ovdje u svemu što imamo... Zlato je u rudama, ali i u vodi, šumama, prirodi i u svemu što Vareš čini gradom. Australci su nalaze dali sa jedne bušotine. Moramo biti strpljivi i čekati krajnja rješenja. Lijepo je čuti da zlata ima u Varešu. Stabilni smo, čvrsto na zemlji, neka ima dešavanja i neka se o Varešu priča. Sačekajmo ovdje, Vareš je pod rudama. Od svega može profitirati Grad, ZDK, pa i država Bosna i Hercegovina. Poruka javnosti, bili smo privredni gigant u prošlih 100 godina, došli u krizu 20-tak godina i da će se Vareš vratiti na staze slavnih rudara. Bosna i Hercegovina na rudaru i šumskom radniku mora tražiti budućnost“.

Za kraj, šta učiniti da se zaustavi odlazak mladih i radno sposobnih visokokvalificiranih iz Vareša, Bosne i Hercegovine?

„Država mora smanjiti politička dešavanja, da ne prave nesigurnost življenja. Slušajući televizijske nastupe i poruke političara koji šalju poruke straha. U Varešu nema velikog odlaska, ali je primjetno da odlaze školovani radnici. Mladi ne odlaze uvijek zbog finansijske moći, jer su kvalitetno zaposleni. Mi smo 90-tih godina pali na određenim stvarima, ali mladi nisu takvi", zaključio je Marošević.

Jedan ste od rijetkih načelnika kojeg su izabrali sva tri naroda. Vama su dali povjerenje i Bošnjaci i Hrvati i Srbi, koliko Vam to imponuju?

„To je bila medijska vijest za bh. javnost, nama u Varešu nije... To potvrđuje da smo grad rudara. U rudniku nema ni Srba, ni Hrvata, ni Bošnjaka, dole ima samo komorata koji jedan drugom daju snagu, kako da uđu, da tako izađu iz jame, te jedan drugom kažu „sretno“. To je kultura življenja Vareša. Mi ovdje ne živimo život jedan pored drugih, to je obična fuloskula. Ljudi moraju živjeti zajedno, ali uvažavati sebe i naše razlike. Vareški ljudi žive zdravi i sretni i samo na ovakav način možemo ići u Europu, a sve ostalo je čista politička varka“.

artinfo.ba | preuzeto s portala radiosarajevo.ba