U Parlamentarnoj skupštini BiH upriličena je promocija Zbornika radova Znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim učešćem "Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu" pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića

Organizatori promocije su Univerzitet u Mostaru, Rektorski zbor Republike Hrvatske, Hrvatska akademija za znanost i umjetnosti u BiH, Odjel za znanost i obrazovanje Hrvatskog narodnog sabora BiH i Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar. Promotori Zbornika su prof. dr. sc. Zoran Tomić, rektor Univerziteta u Mostaru, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Univerziteta u Zagrebu, akademik Davorin Rudolf, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević, profesor s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, piše Klix.ba

Rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić je prisutnima kazao kako su rijetki slučajevi kada se narod za vlastiti položaj bori snagom argumenata. On je dodao da je danas upriličena promocija zbornika u kojem se nude tekstovi koji analiziraju problematiku sistema, naglašavajući jasne diskriminatorne elemente. Kako kaže, radovi nude i snažan normativni uplit u smislu davanja mogućnosti detektiranja samog problema. On je rekao da autori ne staju na idealima koje zapadne zemlje primjenjuju već idu i dalje, odnosno segmentima koji se mogu ugraditi u bh. sistem.

"Neoboriva je činjenica da su Hrvati postali ključni nositelji europskih vrijednosti”, rekao je Tomić dodajući da bez europske BiH nema ni rješavanja hrvatskog pitanja.

Tomić je kazao kako zbornik ne nudi gotova rješenja, ali da postavljaju pitanja u kojima se nudi budućnost BiH. Istaknuo je da će vrijeme pokazati koliko su analize bile progresivne.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras rekao je da je problem Hrvata u BiH samo dijelom osviješten u EU, ali i u Hrvatskoj. Dodao je da je cilj privući pažnju i ponuditi određena rješenja.

"Opstanak BiH moguć je jedino uz zadržavanje pretpostavke o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda u BiH”, kazao je Boras.

Kako kaže, Hrvati iz BiH su stoljećima bili na europskom putu i odnosi među zajednicama u BiH bi mogli ugroziti taj put.

Dodao je da je javnost u Hrvatskoj zahvaljujući Draganu Čoviću posljednjih godina mnogo više upoznata o problemima hrvatske zajednice u BiH i opasnostima koje im prijete. On je istaknuo da Hrvati nisu ravnopravan narod u BiH i da je u tom slučaju riječ o sistemskoj diskriminaciji ovog naroda. Smatra da Hrvatska mora povećati pomoć Hrvatima u BiH dodajući kako je važno promicati kvalitetno obrazovanje na hrvatskom jeziku u BiH. 

"Mora se ostvariti program na hrvatskom jeziku na javnoj televiziji. Vjerujem da tu Hrvatska može pomoći”, rekao je rektor Sveučilišta u Zagrebu.

On je rekao da se javljaju mišljenja kako se Hrvatska ne bi uopće trebala miješati u probleme u BiH, ističući kako naučnici smatraju drugačije, odnosno da Hrvatska treba koliko god je moguće pomoći Hrvatima u BiH.

"Hrvatima iz BiH koji sebi ne mogu priuštiti novac za studij, Hrvatska treba omogućiti stipendije", kazao je Boras.

Zanimljivo je da je Boras tijekom cijelog izlaganja o sistemu BiH našu državu nazivao Republikom Bosnom i Hercegovinom.

Akademik Davorin Rudolf rekao je da može razumjeti SAD što sotonizira nacionalizam, ali da ne može razumjeti Bošnjake u BiH.

"Njima je negiranje nacija devedesetih godina za života aktualne bošnjačke elite nanijelo užasne ljudske tragedije”, rekao je Rudolf.

On je kazao da ne razumije Bošnjake koje se zalažu za sistem jedan građanin-jedan glas, pitajući se kako Bošnjaci ne čuju poruku povijesti.

“Nije se uspijevala suzbiti dominacija najbrojnije nacije u višenacionalnoj državnoj naciji”, rekao je Rudolf.

On je kazao da predsjednik SDA Bakir Izetbegović danas zagovara unitarnu državu i da je Bakirom Izetbegovićem zavladao duh njegovog oca Alije Izetbegovića. On je postavio pitanje i zbog čega su Hrvatska i međunarodna zajednica dozvolile izmjene Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Ugo Vlaisavljević rekao je da zbornik ima 600 stranica.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba