Bošnjačka politička elita čini sve kako bi BiH gurnula u ustavnu i političku krizu. Predvođeni Bakirom Izetbegovićem bošnjački političari odbijaju provesti presude Ustavnog suda BiH, izbjegavaju dogovore o izmjenama izbornog zakonodavstva, sustavno stvaraju političke krize i kaos. Dok Izetbegović prijeti ratom, vrijeme za dogovor ističe. Sada je 'izlazna' bošnjačko-muslimanska strategija smjena Središnjeg izbornog povjerenstva. Ako se ne provedu presude Ustavnog suda BiH, poglavito ona u predmetu Ljubić, trebaju li Hrvati u BiH bojkotirati izborni proces?
Bošnjačke političke stranke pod krinkom „građanske države“ od Federacije BiH, zajedničkog entiteta konstitutivnih naroda Hrvata i Bošnjaka, stvaraju bošnjačko-muslimanski entitet u kojem bi trebala vladati „demokratska“ i „demografska“ većina. Od izmjena Izbornog zakona BiH i implementacije presuda Ustavnog suda BiH, čini se, nema ništa. Sve je manje vremena za dogovor ključnih političkih aktera. Bošnjačka politička scena ima izlaznu strategiju – destabilizacija Središnjeg izbornog povjerenstva i smjena sadašnjih članova SIP-a.
„Bakiru Izetbegoviću je jasno da je njegova strategija ostvarivanja hegemonističkih ciljeva u Federaciji i u BiH, pod krinkom promicanja općih interesa i nekakve građanske države, pred kolapsom“, rekao je za Dnevnik.ba Borislav Ristić, vanjskopolitički analitičar i novinar zagrebačkog Večernjeg lista.
Izetbegovićeva hegemonistička politika pred kolapsom
Ivan Kraljević s Filozofskog fakulteta u Mostaru u izjavi za Dnevnik.ba istaknuo je kako stvaranje bošnjačke nacionalne države namjera koja ima pobornike u znatnom dijelu bošnjačke akademske i stručne zajednice što se u konačnici prelijeva i u namjere bošnjačkih političkih predstavnika u vlasti.
„Za potvrdu ovoga stava dovoljno nam je pogledati njihove igre s presudama Ustavnog suda BiH, iz kojih uzimaju samo ono čime mogu samo dodatno zacementirati svoj položaj“, smatra Kraljević.
Mate Mijić, kolumnist zagrebačkog Večernjeg lista, u izjavi za Dnevnik.ba je podsjetio kako je temeljeni problem BiH činjenica što tri konstitutivna naroda imaju potpuno različite ambicije.
„Bošnjaci žele nacionalnu državu na cijelom teritoriju BiH ili u gorem slučaju na području današnje Federacije, Srbi visoki stupanj autonomije ili odcjepljenje Republike Srpske, a Hrvati političku jednakopravnost i euroatlantske integracije“, smatra Mijić.
Vremena za izmjene Izbornog zakona je sve manje, kao i implementaciju presuda Ustavnog suda BiH. Bošnjačke političke stranke umjesto implementacije presude u predmetu Ljubić koja se tiče izbora izaslanika u federalni Dom naroda koji je „čuvar“ vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda i dom konstitutivnih naroda, a ne kantona, predlažu reduciranje ovlasti tog Doma i njegov preustroj po uzoru na Vijeće naroda u Republici Srpskoj čime bi Federacija BiH i de jure postala građanski entitet s bošnjačko-muslimanskom većinom.
„Famozni set od šest načela za izmjene Izbornog zakona BiH koji su, uz pomoć međunarodnih predstavnika, dale bošnjačke stranke samo se dijelom dotiče presuda Ustavnog suda. Oni, zapravo, svojim prijedlozima žele derogirati federalni gornji dom u kojem su predstavljeni konstitutivni narodi, a ne doprinijeti rješavanju problema koji je konačno detektiran i od strane Ustavnog suda BiH“, mišljenja je Kraljević.
SDA priziva intervenciju međunarodne zajednice; OHR se (ne)će miješati
Budući da dogovor između ključnih aktera još uvijek nije postignut, a iz dana u dan su šanse sve manje za takvo nešto, političko Sarajevo na čelu sa Izetbegovićevom SDA odlučilo se za intervencionističku politiku međunarodne zajednice i nametanja rješenja iako je iz Ureda visokog predstavnika ranije za Dnevnik.ba potvrđeno kako Valentin Inzko neće iskoristiti bonnske ovlasti.
„Neusvajanje izbornog zakona značilo bi ulazak u ustavnu i političku krizu za koju bi nedvosmisleno bili odgovorni lideri Bošnjaka u BiH. To bi značilo i ignoriranje uvjeta predstavnika međunarodne zajednice kako bi BiH nastavila svoj put ka EU. Odluka međunarodne zajednice da se ne miješa direktno u proces donošenja odluka i njihovo nametanje, iza čega je često vješto skrivano promicanje interesa bošnjačkih političkih elita, omogućilo je da neke stvari izađu na vidjelo“, smatra Ristić.
Prema Kraljeviću, izmjene Izbornog zakona BiH jedno su od ključnih pitanja po funkcionalnost i održavotvorenje BiH koja samo slijedeći taj put može postati država u pravom smislu što sada nije jer života zahvaljujući međunarodnoj zajednici.
„Bošnjački politički predstavnici moraju shvatiti kako izmjene Izbornog zakona BiH nisu mantra koja je, kako ističe Izetbegović, bitna Čoviću i HDZ-u, nego se radi o jednom od ključnih pitanja po funkcionalnost i održavotvorenje BiH. BiH je državna zajednica tri konstitutivna naroda i sva ključna pitanja i rješenja u svome polazištu trebaju slijediti tu činjenicu potvrđenu Ustavom“, tvrdi Kraljević.
Europske institucije, međunarodna zajednica u BiH i sva relevantna međunarodna javnost apelira na provedbu presuda Ustavnog suda BiH.
„Dok je ranije percepcija bila da su u Federaciji Hrvati oni koji stalno vuku na neku svoju stranu, dok Bošnjaci žele zajedništvo, sada, kada više nema posrednika, percepcija se okrenula. Postalo je jasno da bošnjačkim liderima nije bitan ni Ustav, niti usvajanje standarda EU, već samo ogoljeni interes koji se pokušava provesti nasiljem nad zakonima i čak uz prijetnje rješavanja sukoba ratom“, tvrdi Ristić.
Mijić smatra kako je od prvog dana bilo jasno da će se izbori održati po starim pravilima jer je to cilj bošnjačkih političkih elita.
„Zacementirati postojeće stanje dok uvjeti ne budu povoljniji za njih pa će onda inicirati reformu izbornog sustava koja im ide na ruku, a za koju u ovom trenutku ne bi dobili podršku ni unutar ni izvan BiH. No izborni je sustav tek manji dio problema i on Hrvate kao nacionalni korpus neće ni uništiti ni spasiti“, tvrdi Mijić.
Lideri Bošnjaka vode BiH u ustavnu krizu
Ristić, pak, tvrdi kako bi neusvajanje Izbornog zakona značilo ulazak u ustavnu i politički krizu za koju bi nedvosmisleno bili odgovorni lideri Bošnjaka u BiH.
„To bi značilo i ignoriranje uvjeta predstavnika međunarodne zajednice kako bi BiH nastavila svoj put ka EU. Odluka međunarodne zajednice da se ne miješa direktno u proces donošenja odluka i njihovo nametanje, iza čega je često vješto skrivano promicanje interesa bošnjačkih političkih elita, omogućilo je da neke stvari izađu na vidjelo“, smatra Ristić.
Mijić je istaknuo kako je kompromis triju naroda u ovom trenutku nemoguća misija, a bez njega će BiH nastaviti kopniti u svakom smislu.
„Sama izmjena izbornog zakona ne bi puno toga riješila jer bi elementarni problem i dalje postojao, ali bi se ojačalo to krhko povjerenje i jednih u druge, i u državne institucije. Zato je bilo jako važno da hrvatski prijedlog, ako ništa, bude ozbiljno razmotren i raspravljen, što se nažalost nije dogodilo“, izjavio je Mijić.
Političko Sarajevo - prijetnje ratom, silom i ucjenama
Ristić ističe kako Izetbegović traži sve načine za opstrukciju kako bi se kockice eventualno drukčije posložile jer mu odgovara izazivanje kriza i izolacije BiH jer je to način da zadrži koliko-toliko moći u rukama Sarajeva kako bi prema Mostaru mogao nastupati s pozicije sile i ucjena.
„Njemu nije interes ni EU, niti budućnost BiH, već samo zadržavanje trenutnih odnosa moći. Stoga ne sumnjam da će on učiniti sve kako bi gurnuo BiH u ustavnu i političku krizu, za što će pokušati optužiti druge“, rekao je Ristić.
Međutim, Opći izbori 2018. godine će se po svemu sudeći održati, ali njihovi rezultati se neće moći provesti, odnosno, federalni Dom naroda neće biti konstituiran, neće se moći imenovati šefovi izvršne vlasti u Federaciji BiH, kao ni sama Vlada FBiH.
Kraljević smatra kako priča oko izmjena Izbornog zakona ne treba završiti ako se u svibnju raspišu izbori po postojećim pravilima što je stav Dragana Čovića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH i lidera HNS-a BiH.
„Ta priča završava samo konačnim izmjenama Izbornog zakona, koji će doista omogućiti potpunu insitucionalnu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Zato hrvatski politički predstavnici trebaju pokazati mudrost i konzistentnost po ovome pitanju. Prihvaćanjem izborne borbe po istim dosadašnjim pravilima, prihvaćaju ulogu nejednakopravnih. Uostalom, vrijeme je da pokažu kako to pitanje nije samo folklor u kampanji“, tvrdi Kraljević.
Hrvati bi trebali pokazati građanski neposluh
Mijić također tvrdi kako bi Hrvati u BiH, ukoliko ne dođe do izmjena izbornog zakonodavstva, ostali robovi političkog jednoumlja koje je najplodnije tlo za klijentelizam i korupciju jer ovaj nakaradni politički okvir kažnjava pluralizam unutar hrvatskog korpusa.
„Ako već moraju ostati monolitni na izborima, Hrvati svakako trebaju raditi na unutarnjoj demokratizaciji HDZ-a BiH koji bi oko sebe trebao okupljati sve što vrijedi te jačanju kapaciteta Hrvatskog narodnog sabora. Pitanje je ima li za to svijesti, prije svega u HDZ-u BiH. Nastavi li se kao dosad, Hrvati u BiH neće imati dovoljno svjesne, razborite i sposobne ljude za izboriti se za nacionalni interes čak ni kad im se ukaže prilika“, rekao je Mijić.
Ukoliko se izbori održe prema dosadašnjim izbornim pravilima, Kraljević smatra kako bi za Hrvate u BiH, najbolje bilo bojkotirati izbore.
„Najbolje bilo iskazati građanski neposluh i bojkotirati izbore kako bi prikazali o kakvoj se (ne)ravnopravnosti radi. Dakle, samo se bojkotom može pokazati sva apsurdnost i irelevantnost istoga“, zaključio je Kraljević.
Dnevnik.ba
