Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH smatra kako je potrebno izmijeniti Ustav BiH kako bi se provela presuda Sejdić-Finci, ako je to ikako moguće, no smatraju i da se kroz promjene Izbornoga zakona može i treba riješiti način izbora članova Predsjedništva BiH kako bi se zadovoljili osnovni principi demokracije i presude Ustavnoga suda BiH. Istaknuo je to predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić na konferenciji za medije u Mostaru. Ljubić je istaknuo kako je fokus današnje sjednice Glavnog vijeća HNS-a BiH bio na nacrtu rezolucije Vijeća Europe o BiH.

HNS nije govorio o raspuštanju Parlamenta FBiH

Glavno vijeće HNS-a BiH nije raspravljalo o tomu treba li ili ne predsjednik FBiH raspuštati Parlament FBiH. To nikad nismo spominjali, rekao je Ljubić nakon što su sarajevski mediji tendenciozno objavili kako je HNS „dao zeleno svjetlo“ predsjedniku FBiH Marinku Čavari da raspusti Parlament FBiH.

„Raspravili smo samu rezoluciju kao i izvješće Monitoring tima Vijeća Europe za BiH koje je uradilo jedan sveobuhvatan dokument koji tretira sve aspekte društveno-političkog života u BiH, od Ustava, Izbornoga zakona i sudstva, do obrazovanja, kulture i medija i to u svim aspektima. Razumljivo je da je naš glavni fokus bio na Izbornom zakonu i ustavu, ali i obrazovanju, medijima i lokalnoj samoupravi“, rekao je Ljubić.

Glavno vijeće je razmotrilo nacrt rezolucije Vijeća Europe i pripremili su nacrt amandmana na rezoluciju koji će biti upućeni delegaciji BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe s ciljem da se dođe do konsenzusa u okviru delegacije, a ukoliko ne bude konsenzusa, onda će se preko predstavnice HNS-a u delegaciji BiH pri Vijeću Europe ti amandmani na odgovarajući način iskomunicirati.

„U nacrtu rezolucije se pozivaju politički akteri u BiH da usvoje promjene Ustava BiH kako bi se sljedeći izbori mogli provesti i temeljem presude Sejdić-Finci. Isto tako, nacrt traži da se mora provesti odluka Ustavnoga suda o sastavu Doma naroda Parlamenta FBiH (apelacija Ljubić, op.a.) prije sljedećih izbora. Ako se to ne desi, navode, postoji ozbiljan rizik da će biti blokirano formiranje vlasti kako na razini FBiH tako i na razini BiH“, rekao je predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH.

Fenomen Komšić ostao bez komentara

Smatramo da nema potrebe komentirati najavu kandidature Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH, rekao je Ljubić. HNS je, veli, fokusiran na izmjene Izbornoga zakona i nema potrebe da raspravljaju o Komšiću. „Smatram da ćemo izmjenama Izbornoga zakona doći do unutarhrvatskog pluralizma pa onda neka se kandidira tko god želi“, izjavio je.

Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH na današnjoj je sjednici raspravljalo o nacrtu rezolucije Vijeća Europe o BiH. Glavno vijeće uputit će amandmane na nacrt rezolucije.

Mi apsolutno podržavamo, dodao je, da se dođe do promjena Ustava BiH, ako je to ikako moguće, no smatramo da se kroz promjene Izbornoga zakona može i treba riješiti način izbora članova Predsjedništva BiH kako bi se zadovoljili osnovni principi demokracije i presude Ustavnoga suda BiH.

„U presudi Ustavnog suda se kaže: veza između onih koje se predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Samo legitimitet predstavljanja stvara temelje za stvarno sudjelovanje u odlučivanju. To znači da Ustavni sud pored odluke o popunjavanju Doma naroda FBiH u istu ravan stavlja i izbor članova Predsjedništva BiH. Vjerujem da se formula može pronaći. Ako se ne može doći do promjene Ustava BiH, onda kroz Izborni zakon treba doći do rješenja da se omogući kandidiranje onima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda“, rekao je Ljubić.

U suštinskom smislu, veli, ako bi se usvojile izmjene Izbornoga zakona BiH kako to predlaže HNS, onda bi djelomično bila zadovoljena i presuda Sejdić-Finci.

Mijo Krešić: U Tuzli nisu provedeni rezultati izbora

Glavno vijeće HNS-a je raspravljalo i o problemima lokalne samouprave i obrazovanja. „Posebno je karakteristično za Tuzlu, iz koje dolazim, da se još uvijek nisu proveli izborni rezultati. To mnogi ne znaju, ali u Tuzli nije implementiran izborni rezultat s posljednjih lokalnih izbora. Riječ je o formiranju Savjeta mjesnih zajednica. Tuzla je jedina općina koja to nije učinila nego je gradsko vijeće nametnulo članove savjeta mjesnih zajednica. Kad je u pitanju obrazovanje, mi želimo da se ova rezolucija dotakne cijele BiH, a ne samo nekih kantona. U nekim kantonima, naime, konstitutivni narodi nemaju priliku izučavati nacionalnu grupu predmeta i obrazovati se na materinjem jeziku“, rekao je Mijo Krešić, voditelj Odjela za analitiku i nacionalnu sigurnost GV HNS BiH.

„U izvješću monitoring tima Vijeća Europe kritiziraju se politička stajališta različitih subjekata. Tako se na jednoj strani kritizira vlasti RS-a zbog separatističkih težnji, a na drugoj bošnjačko Sarajevo zbog centralističkih i unitarističkih težnji. Hrvate se kritizira jer se nakon 2013. godine govori o trećem entitetu. No, ako smo mi u BiH u stanju omogućiti izraz političke volje tri konstitutivna naroda i na taj institucionalan način stvorimo uvjete za nacionalnu ravnopravnost, automatski će otpasti potreba za drugačijim vidovima organiziranja zemlje u nacionalnom smislu“, pojasnio je Ljubić.

Provedba odluke Ustavnoga suda BiH, dodao je, relaksirala bi odnose unutar BiH i ovi prigovori bi se našli u drugačijem kontekstu.

„Odgovorno promišljanje budućnosti BiH od političkih aktera traži izmjenu Izbornoga zakona. Još uvijek imamo vremena, tim više što Vijeće Europe traži da se to hitno provede. Time otpadaju i i prigovori iz Sarajeva da se u izbornoj godini ne može mijenjati Izborni zakon. Evo, Vijeće Europe kaže da može i da treba“, naglasio je.

Što se tiče posjete predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Bosni i Hercegovini, Ljubić je iznio pretpostavku da će se razgovarati o suradnji dvije države te oko stvari koje se tiču ravnopravnosti.

„Hrvatska je potpisnica Daytona i suodgovorna je za njegovu provedbu. Dayton je narušen nametnutim amandmanima na ustave entiteta i neustavne promjene Izbornoga zakona su posljedica nasilnih promjena Daytona. Mi želimo povratak na Daytonski sporazum. To nije miješanje u unutarnje stvari jer se radi o provedbi mirovnoga sporazuma. Vijeće Europe o BiH jasno govori kao o poluprotektoratu i potpisnice Daytona imaju apsolutno pravo pomagati da se Dayton provede“, izjavio je Ljubić.

Napomenuo i kako je nacrtom rezolucije Vijeća Europe o BiH tretirana i reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i obrazovanje.

J. Gudelj / Dnevnik.ba

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba