Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, u intervjuu za Večernji list komentira razloge prekidanja izvanredne sjednice u četvrtak na kojoj su trebali biti imenovani članovi Neovisnog policijskog odbora. Bradara ističe kako se nada da će taj odbor biti imenovan na nastavku sjednice jer se njegovim nepostojanjem krši zakon. Istaknula je i kako su na ovoj sjednici usvojeni određeni zakoni. Objasnila je i odnose u Domu naroda BiH te istaknula kako izaslanici koji dolaze iz HNS-a i Kluba Hrvata do sada pokazuju najveće jedinstvo te da problemi nastaju unutar Kluba Bošnjaka.

U četvrtak je prekinuta sjednica Doma naroda FBiH prilikom rasprave o predloženom imenovanju članova Neovisnog odbora, tijela koje je, između ostalog, zaduženo za nadgledanje rada Federalne uprave policije. Što je razlog prekida te sjednice?

- Sjednica je prekinuta jer mi se činilo u tom trenutku kako nema pozitivne volje da se nastavi s radom. Bilo je jako puno primjedbi predstavnika pojedinih stranki da nisu dobili materijale, iako njihove primjedbe nisu bile opravdane. Na kraju je jedan od kolega iz parlamentarne većine, predstavnik SBB-a, zatražio da se ipak odgodi izjašnjavanje o imenovanju članova Neovisnog odbora, zbog čega sam shvatila kako bi bilo dobro  prekinuti sjednicu. Najviše se polemiziralo o spolovima članova Neovisnoga odbora, odnosno činjenici da bi u njega trebala biti imenovana samo jedna žena.

Kolika je šteta time nanesena jer se Neovisni odbor pokušava formirati već godinama? Mislite li da bi on mogao biti uskoro izglasan?

- Nadam se da ćemo na nastavku sjednice tu priču završiti. Posebno zato što su kolege koji su radili u Zajedničkom povjerenstvu i Zajedničkom radnom tijelu za imenovanje Neovisnog policijskog odbora odradili ogroman posao i bila bi šteta da i dalje ostanemo bez civilnog nadzora nad Federalnom policijskom upravom....

Što je posljedica nepostojanja tog civilnog nadzora FUP-a?
-Posljedica je mnogo i jasno je Zakonom propisano da policijske agencije trebaju imati civilni nadzo, a mi to u FBiH već duže vremena nemamo i na taj način kršimo zakon.

Koje su još točke trebale biti razmatrane na ovoj sjednici?
-Zbog prekida sjednice, nisu razmatrane ni predložene odluke o imenovanju Odbora za žalbe građana u FBiH te Nadzornog odbora Agencije za privatizaciju FBiH. Sve ostale točke koje su bile predložene su razmatrane. Donesena je Odluka o prihvaćanju zaduženja po Ugovoru o zajmu između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Projekt Vodovod Sarajevo, Odluke o prihvaćanju zaduženja po Ugovoru o zajmu između Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Bosne i Hercegovine za realizaciju Projekta regionalni Vodovod Plava voda i Odluku o prihvaćanju zaduženja po Ugovoru o zajmu između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za realizaciju Projekta vodosnabdijevanja Gradačac. Sve točke koje se odnose na investicije, a koje nam dođu na dnevni red razmatramo što žurnije jer smatramo da je važno ulagati u infrastrukturu. Na ovoj sjednici smo imali i još nekoliko Zakona koji su usvojeni.

Jedan od tih zakona je i Zakon o transplantacijama. Koliki je značaj ovog zakona za stanovništvo BiH? Što on donosi?
-Prema ovom Zakonu svi ljudi koji se nisu izjasnili da ne žele biti donatori organa po svojoj smrti postaju potencijalni donatori (tzv. pretpostavljena suglasnost). Međutim, ipak će se članovi obitelji morati pristati na darivanje organa. Mislim da će zaživljavanje ovog zakona napraviti velik pomak za bolesnike u našoj zemlji. Smanjit će troškove liječenja, a prije svega povećati kvalitetu života oboljelih koje organi drugih ljudi mogu spasiti.

Stupanjem na snagu ovog zakona napravit će se prvi korak ka razmijeni organa, odnosno oboljeli iz BiH će biti na europskim listama čekanja, te neće ovisiti isključivo o donatorima iz svoje zemlje?
-Zakon će omogućiti da BiH postane članica Eurotransplanta. Nadam se da će ministarstvo civilnih poslova i Vijeće ministara BiH što prije krenuti u tu proceduru, jer će u tom slučaju naše stanovništvo biti na europskim listama čekanja gdje je puno veća mogućnost podudarnost s donatorom, a time i spašavanja njihova života

Prihvaćen je i Nacrt zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH. Koje su ključne odredbe ovog Zakona?
-Riječ je o jednom novom Zakonu o kojem je vođena jako kvalitetna rasprava nakon koje je isti i usvojen. Budući da je to zakon iz podijeljene nadležnosti mi smo usvojili Nacrt zakona i sada se ostavlja 60 dana tijekom kojih će se o njemu raspravljati u županijskim skupštinama. Ono što je najvažnije taj zakon da bi stupio nas snagu mora dobiti suglasnost Saveza općina i gradova FBiH, jer će ga provoditi upravo općine. Ono što je nama važno i što je dobro u ovom Zakonu je činjenica da će se njegovim stupanjem na snagu urediti mnoge olakšice u obrtničkoj djelatnosti. Između ostaloga on predviđa brži proces registriranja obrtničke djelatnosti, uvedene se kaznene odredbe za tijela vlasti koja u zakonom propisanom roku ne izdaju obrtnicu, odnosno rješenje za rad obrtnicima. Išlo se i na olakšavanje procedura oko otvaranja obrta i mi smo smatrali da upravo na tom malom obiteljskom poduzetništvo kakav je obrt treba počivati gospodarstvo u Federaciji BiH i da se trebaju napraviti olakšice za ljude koji imaju svoja mala gospodarstva i obrte.

Kakvi su odnosi u Domu naroda među koalicijskim partnerima. Postoji li većina?
-U Domu naroda od samog početka mi i kad imamo punu parlamentarnu većinu, nemamo dovoljno ruku za izglasavanje zakona. Svaki put je vidljivo da postoji jedna odgovorna većina koja prepoznaje važnost određenih zakona u FBiH, te se tako i ponaša u Domu naroda. I ovom prilikom ističem i pozivam sve one koji sudjeluju u radu Doma naroda da se i dalje nastave tako ponašati, Iako zastupnici koji dolaze iz HNS-a i Klub Hrvata do sada pokazuje najveće jedinstvo, problemi nastaju unutar kluba Bošnjaka, tj ostatka parlamentarne većine. Nizom sastanaka koje održavamo najmanje jednom tjedno pokušavamo riješiti sve nesporazume.

Jesu li Hrvati na neki način taoci koalicijskih partnera u FBiH?
-Na neki način se to može tako nazvati. Dosad smo usvojili preko 400 akata, jako puno Zakona od čega su preko 2/3 predložili hrvatski ministrici, a najviše ministrica financija Jelka Milićević.

Pred nama je izborna godina, očekujete li da će se situacija stabilizirati i više zakona usvojiti, ili su pred nama još veće blokade?
-Već sam rekla da smo usvojili preko 400 akta do sada, više od 70 zakona, 55 nacrta zakona... Nažalost kampanja je , kao nikada, počela gotovo dvije godine prije izbora. Nadam se da ima dovoljno razuma da prekinemo ovu situaciju i mandat privedemo kraju usvajajući niz novih akata, međutim mislim da se to neće dogoditi. Prema mom mišljenju stvari će se još više komplicirati. Naša je želja da pokušamo izglasati Proračun za 2018. godinu i ući u izbornu godinu s usvojenim proračunom kao najvažnijim dokumentom koji osigurava ekonomsku, političku, gospodarsku i svaku drugu sigurnost stanovništvu u ovom entitetu.

Večernji list