Bradara pred predsjednicima parlamenata Zapadnog Balkana
Na Konferenciji predsjednika parlamenata država zapadnog Balkana koja je protekloga tjedna održana u Budimpešti u izaslanstvu Bosne i Hercegovine bila je i predsjedateljica Doma naroda P FBIH Lidija Bradara.
Konferencija je bila podijeljena na dvije sesije te se na prvoj raspravljalo o težnji i rezultatima zemalja Zapadnog Balkana u procesu integracija u Europsku uniju te o suradnji zemalja zapadnog Balkana u doprinosu europskoj sigurnosti.
Bradara se u prvoj sesiji bazirala na ulogu županija u procesu integracije kazavši između ostaloga:
"... iznimno nam je važno što naš europski put ne da izuzima, nego čak podržava pa i donekle podrazumijeva izmjene Izbornog zakona ako ne i Ustava. Nije zgorega spomenuti, kako je većina dosadašnjih izmjena išla na štetu županija odnosno u korist njihova de konstituiranja. S obzirom da europskoj praksi nisu strana područja s podijeljenim ili zajedničkim nadležnostima, smatram primjerenim spomenuti i potrebu za određenim područjima s posebnim režimom kakav su nekad imale Županije Hercegovačko-neretvanska i Središnja Bosna kao i njihova središta, Mostar i Travnik. Ovaj prostor, pogotovo Središnja Bosna prevažan je za cijelu Federaciju BiH jer ga se smatra kralježnicom Federacije BiH. Sva buduća rješenja koja se donose za Federaciju BiH po meni bi trebala uvažiti principe tzv. zrcala za ŽSB i HNŽ, odnosno urediti na jednak način Travnik i Mostar kao i prava naroda u dvije spomenute županije, a ne kao dosad, praviti gradove slučajeve od njih. Budemo li imali zdravu kralježnicu, i organizam zvan Federacija BiH bit će zdrav i sposoban iznijeti sav teret neophodnih reformi ne samo političkih već i socio-ekonomskih. Jer, paralelno s euroatlantskim integracijama, te promjenama na unutarnjem ustroju, svi mi paralelno radimo i na socio-ekonomskim reforama kao i uspostavi pravne države..“
U drugoj sesiji, premda kako je kazala, sigurnost nije u izravnoj nadležnosti Federacije, Bradara je istaknula kako je upravo povjerenje ključni aspekt svih tranzicijskih procesa te da isto mora postojati i prilikom bavljenja temom sigurnosti.
"Sigurnost naroda i građana u Federaciji BiH, fizička kao i pravna, važne su za ovaj prostor od uspostave ovog entiteta. Ono što se mijenjalo kad je sigurnost u pitanju su izazovi s kojima se suočavamo svih ovih godina.
Po završetku rata i uspostavi Federacije, najveći izazov bio je osigurati sigurnost svim stanovnicima Federacije BiH, posebice vodeći računa o najosjetljivijim kategorijama kao što su povratnici. Smatram da se nismo na najbolji način uhvatili s tim izazovom. Samo u Travniku, sjedištu Županije Središnja Bosna nakon rata je ubijeno osam hrvatskih policajaca i povratnika. Niti jedno ubojstvo još uvijek nije rasvijetljeno. U glavnom gradu BiH 1999. godine ubijen je federalni doministar unutarnjih poslova Jozo Leutar. Nalogodavci i počinitelji nisu pronađeni ni procesuirani ni više od 18 godina poslije.
Dok istrage o ubojstvima, odnosno atentatima koje sam spomenula tapkaju u mjestu, Federacija BiH kao i veliki dio ostatka Europe, suočava se s novim sigurnosnim izazovima koji pak u našoj zemlji korijene vuku još iz rata. Riječ je o terorizmu koji se ovdje počeo razvijati u ratu, dolaskom dobrovoljaca iz islamskih zemalja a nije rijedak slučaj odlaska naših državljana na ratišta tzv. Islamske države .
Veliki sigurnosni izazov za Federaciju BiH svakako su i doseljavanja stanovnika s Bliskog istoka koji masovno, na rubu zakona, kupuju zemljišta i grade naselja po cijeloj Federaciji BiH pod krinkom investicija.
Uz sve navedene izazove, Federaciju BiH posljednjih godina pogodio je i niz prirodnih nesreća, koje su na površinu izbacile sve manjkavosti sustava zaštite ljudi i njihove imovine i na kojima moramo raditi više. Vrijedi se prisjetiti i rušilačkih pohoda na državne institucije koji iako zaslužuju tretman državnog udara, u javnosti su predstavljene kao borba za socijalna prava ugroženih kategorija.
Svemu ovome moramo dodati i korupciju koja pogađa sve pore društva i nanosi višestruke štete te stvara plodno tlo za razne vrste kriminala. Stoga smo poradili na setu anti- koruptivnih zakona tražeći modalitete njihove provedbe jer isti bez mogućnosti realizacije, te prvenstveno dobre volje, jednostavno nemaju smisla", zaključila je Bradara.
artinfo.ba
