Kao i prije više od 40 godina u SFRJ, Hrvati u BiH i danas se bore za svoju opstojnost, ovog puta kulturom
Hrvatsko proljeće središnje Bosne, kulturna manifestacija koju organizira Mladež HDZ BiH Srednjobosanske županije u punom je procvatu. Ambiciozno zamišljen Projekt kojeg su osmislile Irena Mrnjavac i Glorija Lujanović, studentice iz Kiseljaka i Novog Travnika, a objeručke prihvatila Mladež HDZ BiH kao i njihove starije stranačke kolege u SBŽ, već na otvaranju u Novom Travniku najavio je da će ova kulturna manifestacija biti nešto sasvim drugačije i po mnogo čemu poseban događaj na kulturnoj sceni SBŽ.
Projekt zamišljen s ciljem upoznavanja i zbližavanja Hrvata središnje Bosne počeo je upoznavanjem ili bolje rečeno oživljavanjem sjećanja na lik i djelo slavnih Hrvatica kao što su; Savka Dapčević-Kučar, Ana Katarina Zrinjska, Katarina Kosača, Ivana Brlić-Mažuranić, Vesna Parun, Dora Maar, Dora Pejačević, Zinka Kunc, Slava Raškaj, Marija Jurić Zagorka. Izložbu njihovih portreta pripremila je Anđela Banović, studentica Likovne akademije u Sarajevu, podrijetlom Novotravničanka. Uslijedilo je scensko čitanje svjetski poznate dokumentarne drame, koju je za ovu priliku izvelo sedam žena iz središnje Bosne: Lidija Bradara, Ana Popović, Ljiljana Lovrić, Olga Lekić, Branka Praljak, Zdenka Džambas, Ivanka Mađar-Šimić. Predstava je dosad izvedena u 19 zemalja svijeta, bazirana je na intervjuima sedam aktivistica za ženska prava, a uloge u njoj čitalo je 500 političarki, glumica, novinarki. Među njima i oskarovka Meryl Strip te bivša američka državna tajnica Hillary Clinton. Ako se po jutru dan poznaje, onda organizatori ne trebaju strahovati zbog manjka publike.
"Iskreno, najviše smo se i bojale odziva i zanimanja publike. S obzirom da nismo imali puno vremena za promociju, i da je prilično teško prenijeti na šire mase neke naše ideje i ciljeve, najviše smo se bazirale na samo otvaranje. I zaista je bilo odlično u Novom Travniku te nakon početka projekta sve ide lakše. Mišljenja sam da ima premalo događanja u našoj županiji, bilo kakve vrste, pogotovo kulturnih, te da samim time ljudi i nemaju naviku posjećivati ih", kaže Irena Mrnjavac, jedna od koordinatorica Projekta "Hrvatsko proljeće središnje Bosne".
Nakon Novog Travnika, uslijedili su kulturni događaji u Kreševu, Kiseljaku, Fojnici.. nastavljaju u Jajcu, Busovači, Bugojnu, Vitezu, Travniku i tako sve do polovice lipnja, ukupno 14 različitih manifestacija, od predstava do okruglih stolova, tribina, znanstvenih skupova. Po mnogima, riječ je o vrlo ambicioznom projektu.
"Ambicizan zaista jeste, ali nam je to i bio cilj, jer smo planirale da baš zbog toga privučemo što više pažnje. Također, što smo više radile na projektu, to se više ideja, partnera, udruga javljalo", kaže Irena Mrnjavac, jedna od koordinatorica Projekta koji ujedno potiče i motivira mlade da se uključe u kulturni život svoje sredine.
"Pasivnost je ogromna, no ima jako puno talentiranih, uspješnih primjera o kojima se premalo piše i govori. Moramo se potruditi zadržati ih središnjoj Bosni, jer bez toga, sve će ovo biti uzalud", naglašavaju Irena i Glorija koje bez sumnje također spadaju u kategoriju talentiranih i uspješnih primjera koji vraćaju vjeru u mlade.
Potvrđuje to i Lidija Bradara, predsjednica ŽO HDZ BiH SBŽ koja je Projekt zajedno s ŽO Mladeži HDZ BiH i njezinim predsjednikom Goranom Lulićem podržala te i sama postala njegov dio sudjelujući u scenskom čitanju dokumentarne drame "7".
"Hrvatsko proljeće nas najprije asocira na jedan krvavi period borbe za prava hrvatskog naroda, vrijeme u kojemu organizatori i sudionici ovog našeg Hrvatskog proljeća središnje Bosne nisu bili ni rođeni. Mi Hrvati u BiH krvavo proljeće imali smo i prije 20-ak godina, u Domovinskom ratu. Ovog proljeća nakon svih nemilih događaja, od prosvjeda i rušenja institucija BiH do poplava, mladi nam kroz ovu manifestaciju donose nadu u bolje sutra i neka nova i ljepša proljeća u središnjoj Bosni i BiH", kaže Bradara.
Ipak, Hrvatsko proljeće 70-tih godina prošlog stoljeća i manifestacija istoga naziva koja traje u SBŽ nisu slučajnost. Ciljevi su isti, samo je način borbe drugačiji.
"Poštujem svaki pokret koji se na razuman način bori za očuvanje identiteta nacije. U nekom širem kontekstu tvrdim da je Hrvatsko proljeće 70-ih povezano s našim u toj mjeri borbe za iste ciljeve, jer sinonim borbe i otpora je bilo Savkino proljeće, dok danas Hrvati u BiH prolaze jednaku kalvariju kao i u SFRJ. Hrvatsko proljeće središnje Bosne je i svojevrstan oblik borbe za kulturni život, ali i nacionalni preporod i buđenje brige za opstojnost u SBŽ, koji smo zamislile kroz program projekta", kaže Glorija Lujanović.
Ulaz na sve događaje je besplatan, a novac koji se prikuplja od dobrovoljnih priloga ide za pomoć ljudima u poplavljenim područjima BiH. Činilo se upravo kako bi poplave mogle zaustaviti ovaj Projekt, a onda su stigle riječi ohrabrenja jer život ide dalje, a ovakvi su događaji prilika pomoći stradalima, ističu organizatori.
(artinfo.ba/ap)
