Katedralni mješoviti te Troglasni zbor Glazbene škole Vatroslav Lisinski iz Bjelovara, u subotu 14. ožujka, u sarajevskoj katedrali Srca Isusova održali su koncert sakralne glazbe, na kojemu je izvedeno djelo „Via Crucis“ („Put križa“) skladatelja Franza Liszta.
Ovaj glazbeni događaj u predvečerje Četvrte korizmene nedjelje, okupio je brojne ljubitelje sakralne glazbe, među kojima je bio i vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić, a večer je bila prožeta molitvenim i meditativnim ozračjem primjerenim korizmenom vremenu.
Na početku koncerta riječi dobrodošlice uputio je rektor katedrale preč. Marko Zubak, pozdravivši uz ostale, nadbiskupa Vukšića, pomoćnog vrhbosanskog biskupa u miru Peru Sudara te vlč. Marka Stanušića, regens chori sarajevske katedrale. Na poseban način pozdrav je uputio zborovima iz Bjelovara kojima je ravnala dirigentica Ivana Matkov, dok je na orguljama pratio Marko Đurakić.
Mladost i iskustvo u izvođenju zahtjevnoga djela
Izvođači su na vrlo zavidnoj umjetničkoj razini pokazali svoje umijeće interpretirajući ovo zahtjevno djelo. Posebno je zanimljivo da su mnogi članovi zbora učenici i učenice mlađi od 20 godina, čiji su svježi i mladenački glasovi pridonijeli posebnoj boji i toplini zborskog zvuka. Orguljaš Đurakić pokazao je veliku interpretativnu sigurnost i umješnost u registraciji orgulja, čime je dodatno obogatio zvučnu sliku izvedbe. Dirigentica Matkov uvjerljivo je vodila ansambl, uspješno povezujući starije i mlađe članove zbora u jedinstvenu i skladnu cjelinu. Zapažen doprinos dali su i solisti koji su svojim interpretacijama dodatno naglasili meditativni karakter Lisztove glazbe.
Na kraju koncerta nekoliko riječi okupljenima je uputio i nadbiskup Vukšić, zahvalivši izvođačima na koncertu te duhovnoj večeri koja je mnogima poslužila kao poticaj za razmatranje Kristove muke. Posebno je naglasio povezanost i prijateljstvo između Bjelovarske biskupije i Vrhbosanske nadbiskupije, spomenuvši pritom Bl. Mariju Bernadetu Banja, jednu od Drinskih mučenica, rođenu u Velikom Grđevcu kod Bjelovara. Ona je, kako je istaknuo nadbiskup, svoj život završila mučeničkom smrću na području Vrhbosanske nadbiskupije, ostavivši snažno svjedočanstvo vjere.
Nakon zajedničke fotografije, gosti iz Bjelovara uputili su se na okrjepu i noćenje u Nadbiskupijskom centru za mlade Ivan Pavao II.
Posebno sakralno djelo
Inače, skladba Via Crucis jedna je od kasnih i vrlo posebnih sakralnih kompozicija koje je napisao Franz Liszt. Nastala je oko 1878.-'79., u razdoblju kada se skladatelj intenzivno posvetio duhovnoj i crkvenoj glazbi. Djelo prikazuje 14 postaja križnoga puta, odnosno Isusov put prema raspeću, i zamišljeno je kao duboka glazbena meditacija nad Kristovom mukom.
Kompozicija je napisana za mješoviti zbor, solo glasove i orgulje ili klavir. Tekstovi su većinom na latinskom jeziku, a Liszt u pojedinim dijelovima uključuje i elemente njemačkih korala. Za razliku od virtuoznih klavirskih djela po kojima je najpoznatiji, Via Crucis odlikuje se asketskim i meditativnim glazbenim izrazom. Harmonijski je vrlo hrabra skladba i za svoje vrijeme neobično moderna, a skladatelj često koristi jednostavne melodijske linije, kromatiku i tišinu kao snažno izražajno sredstvo. Upravo zbog takvih odlika mnogi muzikolozi smatraju da je ovo djelo bilo ispred svoga vremena te da na neki način najavljuje glazbene stilove 20. stoljeća.
Via Crucis je, stoga, duboko duhovna i meditativna kompozicija u kojoj se Franz Liszt udaljava od virtuoznosti romantizma i stvara gotovo mističnu glazbenu meditaciju o Kristovoj muci.Zanimljivo je da djelo nije izvedeno za skladateljeva života; njegova praizvedba održana je tek 1929., mnogo desetljeća nakon Lisztove smrti. Danas se smatra jednim od njegovih najdubljih i najintimnijih religioznih ostvarenja.
Marko Stanušić/ KT
