Kralj Tomislav zauzima jedinstveno mjesto u kolektivnoj memoriji Hrvata kao prvi vladar koji je, prema tradiciji, 925. okrunjen na Duvanjskom polju i time označio početak hrvatskoga kraljevstva. Iako se u historiografiji raspravlja o točnom mjestu krunidbe, nitko ne dovodi u pitanje Tomislavovu povijesnu ulogu: snažnom je vojnom silom branio granice od Drave do Bosne, odbio napade Mađara i Bugara te hrvatsko kneževstvo uzdigao na razinu međunarodno priznate kraljevine. Upravo je zato njegovo ime kroz stoljeća postalo simbol slobode, državotvornosti i nacionalnoga identiteta – motiv koji su rado preuzimali pisci, slikari i skladatelji.
Ove, 2025. godine, obilježava se 1100. obljetnica hrvatskoga kraljevstva, a središnji slavljenički događaj u Bosni i Hercegovini jest praizvedba glazbeno-scenske legende „Krunidba kralja Tomislava“ Darka Domitrovića i Mire Gavrana, 28. lipnja u Bazilici sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu. Nositelj projekta je Vijeće Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini, a visoki su pokrovitelji predsjednici Hrvatskog sabora i Hrvatskog narodnog sabora BiH. Izvedbeni dio projekta nose renomirane umjetničke institucije s obje strane granice, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru i Simfonijski orkestar Mostar te Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Partner projekta je Kulturno-informativni centar Tomislavgrad. O ovoj temi razgovarali smo s autorom aranžmana i dirigentom Igorom Tatarevićem.
U praizvedbi sudjeluje više od 90 izvođača na sceni, a projekt zajednički potpisuju tri vrhunske umjetničke institucije — HNK Zagreb, HNK Mostar i Simfonijski orkestar Mostar — stvarajući izniman umjetnički događaj
Maestro Tatareviću, povod našega razgovora je praizvedba glazbeno-scenske legende „Krunidbe kralja Tomislava“ u Tomislavgradu. Kako je uopće nastalo ovo djelo?
Tatarević: Djelo je rođeno iz želje da se dostojno obilježi 1100. obljetnica krunjenja prvoga hrvatskog kralja. Renomirani dvojac — skladatelj Darko Domitrović i libretist Miro Gavran — poigrao se granicama žanra i stvorio glazbeno-scensku legendu koja nije ni čista opera, ni oratorij, niti kantata, ali od svake vrste posuđuje ono najatraktivnije i dramaturški najpotentnije.
Zašto baš naziv glazbeno-scenska legenda?
Tatarević: Termin najtočnije opisuje dvostruku narav djela: s jedne strane riječ je o koncertnoj partituru od dvanaest stavaka, a s druge o scenskom spektaklu utemeljenom na povijesnoj legendi o krunidbi kralja Tomislava. Publika će u istoj večeri čuti raskošne zborske blokove, virtuozne solističke arije, naraciju nalik Bachovu evanđelistu, pa i broadwayski „štih“ u nekim harmonijskim progresijama.
Djelo se sastoji od dvanaest cjelina. Možete li izdvojiti trenutke koji najjače „nose“ glazbenu priču?
Tatarević: Prolog otvara praizvedbu ritualnim zborskim vapajem izmučenog puka. Treći stavak odnosno „Libera me, Domine“ Tomislavova je tiha posveta poginulim suborcima; nježni klavir i harfa čine intiman kontrapunkt muškome zboru. Stavci „Sjetva“ i „Žetva“ prikazuju težački ritam života — obučen u punktirane, zlatom obojene gudačke linije i blistave limene puhače. Duet Jelene i Tomislava u stavku „U tebi nađoh mir“ prerasta od ljubavne minijature u svojevrsnu nacionalnu himnu. Stavak „Pismo 2“ donosi dramatični trenutak kada rimski glasnik objavljuje papino odobrenje krunidbe, a finale „Krunidba“ kulminira zborskim usklikom „Imamo kralja!“, orkestralnim tutnjavama timpana i svečanim fanfarama.
Koliko je zahtjevna orkestracija i tko se sve našao u orkestru?
Tatarević: Naš orkestar kombinira standardni simfonijski sastav s dodatkom klavira, orgulja, harfe i čeleste. Imamo parove flauta, oboa, klarineta i fagota, zatim četiri roga, dvije trube, tri trombona, timpane i bogat udaraljkaški set. U projekt je uključeno više od devedeset glazbenika — članovi Simfonijskog orkestra Mostar i kolege iz drugih krajeva BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore te Zbor HNK Mostar.
Često se naglašava simbolika mjesta izvedbe. Zašto je Bazilika sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu od tolikog značaja?
Tatarević: Prema legendi, kralj Tomislav okrunjen je upravo na tom podneblju, pa praizvedba u Bazilici sv. Nikole Tavelića dobiva sloj autentičnosti koji se ne može preslikati na nijednu koncertnu dvoranu. Uz to, zidovi bazilike već stoljeće čuvaju priču o stotinama godina stare krune – kamen temeljac za baziliku postavljen je 1925. godine upravo za vrijeme obilježavanja 1000 godina hrvatske krune. Sada će uz glazbu ta priča prodisati punim plućima.
Imate i impresivnu pjevačku postavu. Koga ćemo slušati?
Tatarević: Pjevačka postava je iz HNK Zagreb. Tenor Roko Radovan utjelovit će kralja Tomislava, sopranistica Josipa Bilić Kneginju Jelenu, a bas-bariton Siniša Štork biskupa Grgura. Zbor HNK Mostar vodi maestra Katja Krolo-Šarac, a naratorske dionice povjerili smo glumcima HNK Mostar, Robertu Peharu, Ivi Krešiću, Nikolini Marić i Mireli Kordić.
Kakva su Vaša očekivanja od publike i same budućnosti djela?
Tatarević: Želja nam je da se publika istovremeno emotivno poveže s povijesnom pričom i uživa u modernoj glazbenoj avanturi. Nadam se da će „Krunidba kralja Tomislava“ postati repertoarno djelo koje će živjeti i izvan okvira velikih obljetnica.
Na kraju, kome zahvaliti što je projekt stigao do praizvedbe?
Tatarević: U organizacijskom dijelu najveće zasluge idu Vijeću Matice hrvatske u BiH, kao nositelju projekta te Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, kao izvršnom producentu. U umjetničkom dijelu, naravno, prije svega autorskom timu — Miri Gavranu, Darku Domitroviću i redatelju Robertu Raponji te voditeljici Zbora HNK Mostar Katji Krolo-Šarac. Tu su još i kostimografkinja Jasmina Pacek i koreografkinja Sanela Janković. No bez logističke i umjetničke potpore HNK Zagreb, suradnje Simfonijskog orkestra Mostar, partnerstva s Kulturno-informativnim centrom Tomislavgrad te podrške brojnih pokrovitelja, ovakav pothvat bio bi nemoguć. Od srca zahvaljujem svima.
artinfo.ba
