Predsjednik Vijeća za hrvatski jezik prof. dr. sc. Marko Tadić održao je u petak na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (SUM) predavanje na temu "Zakon o hrvatskom jeziku i Vijeće za hrvatski jezik u Republici Hrvatskoj: implikacije za hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini".
- Mi smo jedan narod i jedan jezik, hrvatski (jezik) u Hrvatskoj ne smije biti drugačiji od hrvatskog u BiH. On će imati svoje male lokalne varijacije, mjesne govore, a to je upravo ono što je po prvi put određeno Zakonom o hrvatskom jeziku. Tim zakonom definirano je što je hrvatski jezik, od čega se sastoji, a bitno je istaknuti da je odrađena u tom zakonu posebna uloga hrvatskog standardnog jezika – kazao je profesor Tadić.
On je podsjetio da je Hrvatski sabor, nakon 30 godina različitih pokušaja, u siječnju 2024. usvojio Zakon o hrvatskom jeziku.
- Taj zakon bi mogao biti od velike koristi i govornicima hrvatskog jezika u BiH, posebno na ovom sveučilištu. SUM je jedino sveučilište na svijetu, izvan Hrvatske, na kojemu se kompletna nastava odvija na hrvatskom jeziku, a to je vrhunac kultiviranosti jezika. Stručno nazivlje će se razvijati u različitim disciplinama u Republici Hrvatskoj, a onda se to nazivlje može upotrebljavati i ovdje na SUM-u – rekao je Tadić.
Prodekan za znanost Filozofskog fakulteta SUM-a prof. dr. sc. Marko Odak osvrnuo se na Zakon o hrvatskom jeziku, istaknuvši kako taj zakon omogućava sustavan pristup daljnjem razvoju hrvatskog jezika.
Naglasio je kako je studij hrvatskog jezika jedan od najstarijih studija na mostarskom Filozofskom fakultete.
- Naša zadaće je, osim obrazovanja budućih magistara struke iz tog područja, je svakako i briga o očuvanju, zaštiti i razvoju hrvatskog jezika. U Hrvatskoj je u tijeku izrada Nacionalnog plana jezične politike, a jedno od područja je i društveni položaj i prava hrvatskog jezika u svijetu, time i u BiH - kazao je Odak.
Prof. dr. sc. Marko Tadić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Predstojnik je Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku te član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bavi se korpusnom lingvistikom, računalnom lingvistikom, jezičnim tehnologijama i istraživačkim infrastrukturama za (e-)humanističke i društvene znanosti, a objavio je više od 70 znanstvenih radova i pet knjiga.
Jedan je od autora najvećeg hrvatskog čestotnog rječnika "Hrvatski čestotni rječnik" (1999).
artinfo.ba
