Foto: Nomad.ba
Knjiga „Travnička anahronika” Enesa Škrge objavljena je u ediciji NOMAD, kao peta knjiga nakon izdanja „Najljepši od svih svjetova“ Almira Imširevića (2020), „Ne lažem Tita mi“ Feride Duraković (2021), „Vidimo se u x“ Nihada Hasanovića (2022) i „Polaroid kauboja“ Refika Hodžića (2023).
Kako je navedeno na portalu Nomad.ba „Travnička anahronika” zbirka je 53 priče o Travniku i Travnjacima koje je napisao Enes Škrgo, pisac, istraživač, kustos Andrićeve rodne kuće, posvećeni i prosvijetljeni poštovatelj prirode, ljubitelj voda i gora, ribar, znalac ribljih ćudi a objavljivane su na portalu slobode NOMAD od 2019. do 2023. godine.
„Škrgine travničke priče sve redom spadaju u mikropovjesne, događaje, likovi i prizori iz tih priča izvan su gradskog i nacionalnog mainstreama, a svi su sol urbaniteta i civilizacije, te zato posjeduju pun život i silnu zanimljivost”, piše u recenziji književnik Ivan Lovrenović.
„Raspon im je također životan, izvan svake unaprijed zadane sheme. S jednakom privrženošću u Škrginoj anahronici oživljeni su i Titov travnički šnajder i isusovac profesor Brandis i njegova rosa brandis i Andrićeva ‘tajnica’ Vera Stojić i doktor Rakigjija i volšebnik Fejso i slikar Bernard Rice i nesretne židovske djevojke Rašela i Sunkula i buntovni pjesnik Ilhamija i fudbaleri travnički i Šoša partizanski heroj i blaženik Katoličke crkve Petar Barbarić i Omer-pašin slikar s fesom Karas i Kenan Džidić, pjesnik, i…”
„Posebno mjesto i osobita pozornost u Travničkoj anahronici posvećena je temi i fenomenu travničke underground kulturne i umjetničke scene za vrijeme rata i nešto nakon njega. Škrgo je i sam bio jedan od istaknutih protagonista te scene; njegov govor o njoj i njegove reminiscencije iz prve su ruke, a ispričane su jezikom koji je na začudan način u isti mah distanciran i pun unutarnje topline. Odgovarajućih istraživanja nemamo, ali i bez njih može se reći da je taj travnički fenomen nešto sasvim jedinstveno za ratno vrijeme u Bosni: živa i dinamična kulturna scena, multiartistička, puna entuzijasta s jakim znanjima, vještinama i talentima”, piše Lovrenović.
