Knjiga Visoko i okolina kroz povijest 3, promovirana je u srijedu u prostoru Kulturnog centra "Altindag - Visoko" u Visokom. O knjizi su govorili prof. dr. Husnija Kamberović, dr. Adi Ćorović i dr. Enes S. Omerović, te Đenana Ganić, urednica knjige i direktorica Zavičajnog muzeja Visoko, koji je Izdavač knjige.
Prva knjiga iz serije o povijesti Visokog i okoline objavljena je davne 1984. i obuhvatila je najstarije razdoblje i povijest srednjeg vijeka. Druga knjiga, koja se bavi osmanskim razdobljem, objavljena je 2021,, a ova najnovija knjiga se bavi razdobljem od 1878. do 1941. (habsburško doba i razdoblje između dva svjetska rata).
Zajedničko obilježje sve tri knjige je izuzetno profesionalan pristup. Autori su profesionalni povjesničari iz najznačajnijih znanstveno povjesničarskih institucija u Bosni i Hercegovini. Tako u ovoj monografiji pišu Zijad Šehić, Hana Younis, Enes Omerović, Mehmed Kardaš, Ibrahim Krzović, Ramiza Smajić, Mubera Pulo, Tarik Silajdžić i Habiba Efendira-Čehić.
Knjiga na sveobuhvatan način pokazuje društvene, političke, ekonomske i kulturne promjene i procese u Visokom i okolini od kraja osmanske vladavine do početka Drugog svjetskog rata. Kroz knjigu se prate administrativne promjene, razvoj gospodarstva, kulture, školstva, zdravstva, stvaranje i djelovanje političkih stranaka, formiranje kulturnih društava, razvoj arhitekture i ključnih arhitektonskih ostvarenja u navedenom razdoblju. Vidimo značajan razvoj na svim područjima, ali i brojne probleme s kojima su se grad i okolina suočavali (požar 1911, poteškoće u funkcioniranju vlasti zbog "sukoba" nadležnosti....).
Visoko je i u doba habsburške uprave i između dva svjetska rata imalo status kotara, sa dva grada (Visoko i Vareš). Ukupno je u kotaru 1879. bilo blizu 30.000 stanovnika. Godine 1931. taj broj je porastao na blizu 55.000 stanovnika. Gospodarska djelatnost je bila šarolika, pri čemu treba razlikovati gospodarsku djelatnost užeg gradskog dijela grada Visoko, gdje dominiraju zanatstvo i trgovina, drvna industrija, dok se u okolini razvijaju poljoprivreda, voćarstvo, stočarstvo, peradarstvo, pčelarstvo. Iz knjige je razvidno kako se razvijala putna infrastruktura, povezivanje sa Sarajevom, te kako su se formirale i razvijale kulturne i zdravstvene institucije.
Knjiga predstavlja važan doprinos ne samo lokalnu zajednicu, nego i za širu zajednicu, te historiografiju u cijelosti.
Kako je najavljeno na promociji, već se priprema nastavak pisanja monografije, koja bi u narednim knjigama trebala obuhvatiti razdoblje od 1941. do 1992, te doba poslije 1992. godine.
artinfo.ba
