Foto: Arhiv

Nova knjiga Glorije Lujanović 'Srce zemlje' o stradanjima Hrvata u srednjoj Bosni u ratu devedesetih, objavljena je u nakladi OceanMora, piše tportal.hr..

Autorica se u knjizi, ističe nakladnik, bavi temom o kojoj je pisala još kao mlada novinarka te iz osobne perspektive progovara o događajima koji su obilježili živote generacije koja se u ratu tek rodila. 'Ovom intimnom esejističko-poetskom posvetom žrtvama i preživjelima, Gloria Lujanović dala je glas onima koji su zaboravljeni i prešućeni od svih', dodaju iz OceanMora.

'Rečenica kojom Glorija Lujanović započinje svoju potresnu knjigu 'Srce zemlje' ('U mojoj se obitelji vrijeme dijelilo na prije i poslije rata'), ponajbolji je opis jednog mentaliteta karakterističnog za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, što autorica naglašava već u sljedećoj rečenici. Tom rečenicom, koja je istovremeno i duboka i površna, Glorija Lujanović daje širu sliku jedne epohe pomoću koje je djelomično moguće detektirati i uzroke današnjeg, gotovo predapokaliptičnog stanja u svijetu', napisao je u predgovoru Josip Mlakić.

Knjigu se, dodao je, može promatrati i kao osobni, intimni autoričin proces, kao neku vrstu beskompromisnog i samonametnutog iskupljenja prema onima koji su propatili (i još pate) više od same autorice i njezine obitelji. 'A za to morate biti beskrajno empatični i sposobni se uživjeti u patnje drugih, što je danas iznimno rijetka pojava', zaključuje Mlakić.

'Srce zemlje', napisala je u pogovoru Anita Milićević, individualno je i kolektivno putovanje. 'Nije riječ samo o zemlji, nego o svakom tijelu koje je drhtalo od nezaliječene traume. Autorica je terapeutskim, nježnim, prijateljskim i suptilnim rečenicama pokazala što je svjedočanstvo - briga za ono bitno, za ono što nas se svih tiče, u isto vrijeme ne namećući nikakav sud i zaključak, nikakvu službenu verziju istine - naprosto je pustila sve one zaboravljene glasove da kroz nju i s njom govore', istaknula je.

Tekst i poezija Glorije Lujanović manifestacija su brige za ono bitno, za ono što je se kao ljudskoga bića tiče, što bi se trebalo ticati svakog čovjeka, piše Milićević. 'Simboličan je i naslov Srce zemlje jer može značiti brigu za srce zemlje, brigu koju je kao ljudsko biće pustila u svijet', zaključuje autorica pogovora.