U Varešu je ovih dana u sklopu programa obilježavanja 30. obljetnice progona Hrvata vareškog kraja predstavljena knjiga "Vareške suze" autorice Grete Filipović..
U ispovijesti žene silovane u ratu autorica djevojačkog prezimena Mijatović opisuje svoj život od ranog djetinjastva, s obitelji u mjestu Careva Ćuprija u općini Olovo do odrastanja i poslova koje je radila, uključujući i dužnost vijećnice u Olovu. Miran obiteljski život kojim je živjela prekida rat, Greta se kao društveno angažirana osoba ukljućuje pomažući svim ljudima u potrebi, koliko je to mogla. Ipak, ni ona ni njezina obitelj nisu pošteđeni zla koja se nadvilo nad Hrvate u dolini rijeke Krivaje, od Zavidovića i Olova do Vareša.
Gretrin brat zatočen je u Varešu. Sa željom vidjeti brata i uvjeriti se je li živ, posjećuje ga 25. siječnja 1994. Tog najstrašnijeg dana njezina života Greta postaje žrtvom višestukog silovanja. Počinitelji su četvorica pripadnika Armije RBiH, dvojica njoj poznatih Muhidin Bašić i Mirsad Šijak, obojica su prije deset godina osuđenina sedmogodišnje zatvorske kazne, te dvojica i do danas nepoznatih koji i dalje izbjegavaju suđenje.
Pod prijetnjom zločinaca, da bi spasila brata od odvođenja u Zenicu gdje mu je prijetila sigurna smrt, te od zla zaštitila majku i članove svoje obitelji, Greta je o zločinu silovanja bila prisiljena šutjeti godinama. Zatomljena bol i neisplakane suze ipak su dobile priliku izaći i olakšati Gretinu ranjenu dušu, kroz knjigu "Vareške suze" koju je objavila nepunih 30 godina nakon zločina. Knjiga je osim na hrvatskom dostupna i na engleskom i njemačkom jeziku.
Knjiga "Vareške suze" potresno je to svjedočanstvo, istinita priča o zlu koje je autorica knjige porazila istinom, istaknuo je jedan od promotora knjige novinar Brane Vrbić.
"Autorica u knjizi opisuje kako zlo može uništiti jednu ženu i njezinu obitelj, opisuje stradanja Hrvata u dolini rijeke Krivaje, te svojom hrabrošću poziva žrtve, bez obzira iz kojeg su naroda, da prijave zločin, pri tom jasno razlikujući zločin pojedinca od naroda kojemu zločinac pripada. Vareške suze bez sumnje će dotaknuti dušu čitatelja", kazao je Vrbić.
O knjizi je pored Vrbića govorio i don Ilija Orkić. On se kao svećenik posebno osvrnuo na Gretinu unutarnju borbu i glasove od kojih je jedan pozivao da okonča vlastiti život, a drugi je tješio i hrabrio da izdrži pronalazeći snagu u vjeri.
"Prijelomni trenutak u Gretinu životu bio je razgovor s majkom kojoj nije smjela reći što joj se dogodilo. U njezinim je rukama vidjela krunicu koja joj je dala snagu izdržati bol svoje ranjene duše, boriti se za svoju obitelj koja je prošla i tragediju Bleiburga i Križnog puta. Ona u konačnici svojom knjigom pomaže svim žrtvama sličnih gnusnih zločina, prestaje biti NN osoba, ona je od danas Greta Filipović, simbol žena žrtava silovanja u ratu. Kroz njezine neisplakane suze ostale su i neisplakane suze opustošenog Vareša, Vijake, Careve Ćuprije i drugih mjesta u dolini rijeke Krivaje", kazao je don Ilija Orkić.
U svom potresnom svjedočanstvu na predstavljanju knjige autorica Greta Filiopović opisala je najteži i najbolniji dan svojega života, dan u kojemu je postala žrtvom višestrukog silovanja samo zato jer je bila nezaštićena i Hrvatica.
"Taj smijeh silovatelja nakon svega što su mi napravili, smijeh koji ledi krv u žilama pamtit ću dok sam živa. Odzvanjao mi je dok sam pokušavala uz neopisivu bol stati na noge i izaći iz prostorije u kojoj sam silovana. Zločinci su zaprijetili i bila sam svjesna da o mojoj šutnji ovise životi mojega brata, majke i drugih članova obitelji. Najteže su mi bile neisplakane suze", kazala je autorica knjige, koja je ispovijesti žene silovane u ratu.
Osim ranjene duše, Gretu Filipović nakon svega zabolilo je i zauzimanje direktora OSA-e Almira Džuve za njegova zamjenika Muhidina Bašića koji je jednom članu Predsjedništva BiH kazao da Muhidin Bašić jest silovao tu ženu, ali da je on "dobar momak", te bi trebalo zaustaviti njegov sudski progoni.
Bašić je ipak osuđen usprkos prijetnjama i pritiscima koje je njegova žrtva doživjela nakon što ga je prijavila za zločin.
"I nakon prijave ja i moja obitelji prošli smo agoniju, ali nisam nikad odustala od borbe za pravdu i istinu, čak ni nakon što mi je suprug napadnut. Nakon pravomoće presude dvojici silovatelja ostao mi je gorak okus pobjede jer treći i četvrti silovatelj su NN osobe i nisu osuđeni. Uspskos pravomoćnoj presudi, niti jedan pfening naknade štete nisam dobila od države, navodno zbog zastare, te se često pitam jesu li u BiH uloge žrtve i zločinca zamijenjene", zapitale se autorica „Vareških suza“, potičići svojom hrabrošću sve žrtve silovanja na borbu za istinu i pravdu koje moraju biti zapisane i zadovoljene.
Njoj je kaže snagu dala vjera u Boga, a u tiskanju knjige pomogli su joj mnogi njoj znani ljudi i jedna dobročiniteljka koja želi ostati anonimna.
Knjiga "Vareške suze" može se nabaviti kod predsjednice Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vareša Dražene Klarić (kontakt broj 063/ 337-395), Čedomira Franjkića, predsjednika Udruge nositelja ratnih odličja Vareša (kontakt broj 063/834-198), te u prostorijama kiseljačke podružnice Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u Kiseljaku.
