Posljednjeg dana mjeseca listopada u župnoj crkvi sv. Ante na Žitačama bit će predstavljena knjiga „Klis – Neretica, župe Obri, Podhum/Žitače i Solakova Kula“, autora Ivana Anđelića..
Nakon pozdravnih riječi koje će okupljenima uputiti fra Ivica Karatović i don Marin Marić, sadašnje duhovne pastire u tri župe spomenute u naslovu knjige, o publikaciji će pored autora govoriti i mons.dr. sc. Pero Sudar koji je podrijetlom iz ovog kraja, potom prof. dr. fra Marko Karamatić te prof.dr. sc. Ivica Šarac. Knjiga „Klis – Neretvica, župe Obri, Podhum/Žitače i Solakova Kula“ puno je više od klasične župne monografije, jer o tom kraju govori znatno više od uobičajenih župnih monografija, kaže njezin autor Ivan Anđelić, koji je i ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta BiH.
720 stranica knjige opremljeno je s oko 400 fotografija te 20 povijesnih i zemljopisnih zemljovida. Sinteza je, naglašava njezin autor, svega onoga što ovaj prekrasan i bogat kraj ima te prikazuje udio Hrvata u njegovom duhovnom i ukupnom razvoju. „Prije svega i najviše govori o duhovnom sklopu zajednice vjernika na jednom teritoriju, a potom o hrvatskoj etnologiji, povijesnim prikazima, kretanju i životu katoličkog puka. U knjizi se pored navedenog nalazi i pregled zemljopisnih karakteristika i prirodnih ljepota, prirodni resursi, gospodarstvo, školstvo, zdravstvo, trgovina, turizam, etno muzikologija kao i sve druge okolnosti u kojima su živjeli kršćani ovog kraja od prapovijesti do suvremenog doba. Tom prilikom kroz istraživački poduhvat pobrojana je imenom i prezimenom većina Hrvata koji su dali obol u životu ovog kraja“, kazao je nam je publikaciji njezin autor.
Napominje da se ove tri župe nalaze na desnoj strani Neretve u konjičkoj općini i imaju površinu cca 300 km2 što je veće od čitave općine Čapljina, a svega nekoliko km2 manje od općine Stolac te da su prema službenom popisu stanovništva 1991. imale 4.039 Hrvata katolika, dok je ukupan broj stanovnika, sa druga dva naroda, bio 12.443 stanovnika. Kraj opisan u knjizi, dodaje autor monografije, po prirodnim resursima vode, šume, ruda, voćarstva i prirodnih ljepota ubraja se u najljepše i najbogatije dijelove BiH.
U knjizi su opisane i okolnosti pod kojima je došlo do iseljavanja stanovništva, od potapanja Jablaničkog jezera do posljednjeg rata u kojemu je najviše stradao hrvatski katolički put. “S obzirom da je potopljen najveći i najbogatiji dio područja pod vode Jablaničkog jezera 1954. godine te je tako ovaj kraj ostao odsječ od ostatka općine, pruga i cesta su također izmještene na lijevu obalu Neretve. Prvi žičani most preko jezera je sagrađen 1960.godine. Već tada je pokrenut val prisilnog, a potom ekonomskog iseljavanja da bi posljednji suludi rat (1992 .– 1995,) potpuno opustošio kraj najprije od Hrvata koji sada tamo rezidencijalo žive te ih u sve tri župe ima svega 106. Također i broj bošnjačkog većinskog stanovništva se smanjio te ih je sada po procjenama svega nešto više od 2000.
Gospodarski je ovaj uništen zatvaranjem Tvornice zakovica, rudnika pirofilita, smanjenjem trgovine, zatvaranjem škola i zdravstvenih ustanova. Knjiga se bavi svi ovim fenomenima zbog čijih posljedica se ukupan broj stanovnika i dalje smanjuje, Hrvata posebno“, kaže autor knjige. Nezaobilazna tema publikacije su i progon u ratu ali i poratni zločini nad Hrvatima u ovom kraju. „Logično je prikazati u knjizi sva stradanja Hrvata u ukupnom povijesnom razdoblju, a posebice o kataklizmičnim razmjerama tijekom posljednjeg rata (1992 – 1995). Dat je poimeničan pregled žrtava I, II. i posljednjeg rata. Posebno su tekstualno obrađena stradanja u posljednjem rata, a naročito stravičan zločin u Trusini gdje smo rekonstruirali po prvi put ukupan tijek događaja crpeći podatke iz presuda Suda BiH pred kojima je vođen proces protiv počinitelja ovog zločina. Opisano je i stradanje obitelji Anđelić u Kostajnici koje je jedna od prijelomnih točki zastoja procesa povratka svih onih Hrvata koji su to željeli ili mogli“, pojašnjava autor.
Iako neumoljiva statistika jasno potvrđuje da je plan etničkog čišćenja u ove tri župe i te kako dao rezultata, od rodnog kraja se ne odustaje tako lako te se čini da u posljednje vrijeme ima i obnove i želje za povratkom. Autora monografije„Klis – Neretica, župe Obri, Podhum/Žitače i Solakova Kula“ Ivana Anđelića pitamo smo da li se ona iščitati i na stranicama knjige o ove tri župe? „Knjiga je koncipirana da bogatom ponudom činjenica i izvrsnih profesionalnih fotografija o bogatstvu i ljepoti kraja ponudi svima koji mogu da se vrate makar u drugoj generaciji.
Do povratka će sigurno doći uz samo jedan uvjet, a to je ukupan razvoj kraja sa ulaganjima u infrastrukturu, proizvodne pogone za preradu prirodnih resursa sa kojima kraj raspolaže, u mogućnostima turističke ponude jer kraj ima pored Jablaničkog jezera rijeku Neretvicu kao osovinu kraja sa svoje 32 manje ili veće pritoke. Također, ima i ogroman intelektualni potencijal raspršen u BiH i diljem Europe i sigurno će se naći oni koji će doći i motivirati ulagače da u ovaj opustjeli kraj sa nevjerojatno ugodnom klimom i zemljištem donesu kapital. Logično je da će do revitalizacije kraja doći prije ili kasnije, a zasigurno kad BiH bude članica EU“, dodaje Anđelić jasno dajući do znanja da ova knjiga nosi sa sobom poruku nade i optimizma u povratak života u dolinu Neretvice.
„Knjiga je upravo rađena da ponudi nadu i optimizam za dostojan i održiv život. Nada postoji i ona će se ostvariti prije ili kasnije jer od prapovijesti u doba neolitika, 2.500 godina prije Krista, prema ubiciranim arheološkim iskopinama i procjenama u ovom kraju je živjelo oko 4000 stanovnika. Zar je moguće zamisliti da 4.500 godina poslije živi manje ljudi nego tada. Od mnogih domaćih i svjetskih okolnosti zavisi kada će početi i kojim tempom će se razvijati revitalizacija kraja. Hrvati katolici će naći svoje mjesto jer su obnovljene sve crkve, sva groblja i grobljanske kapelice i ostali simboli katoličke kršćanske vjere. Sve su one smišljene i ponuđene kroz dobre fotografije u knjizi. Zato smo zahvalni našim duhovnim pastirima koji su se uz opasnosti vratili za vrijeme rata i do danas griju nadu u povratak i zajednički život svih onih koji tamo sada i u buduće će živjeti“, zaključuje autor ove po svemu sudeći sasvim posebne monografije čiji je cilj ne samo dokumentirati ljude i događaje već i probuditi nadu u povratak života u prelijepi ali nažalost opustjeli kraj u dolini Neretvice.
artinfo.ba
