Aktualizirana inicijativa da se 26. svibnja, dan vjenčanja Katarine Kosače i Stjepana Tomaša na Milodražu slavi kao Dan državnosti BiH.

„Bosna Srebrena papi je ostala, kraljica Katarina na čuvanje mu dala“. Refren je to pučke pjesme koja se izvodi uz šargiju. Nastala je u Kraljevoj Sutjeci, mjestu u kojemu žene u znak žalosti za posljednjom bosanskom kraljicom Katarinom i stoljećima nakon njezine smrti na glavi nose crni rubac.

"Uz crkve koje je sagradila, od Vranduka, preko Livna, Kupresa, Tešnja do Kraljeve Sutjeske i Kreševa, jedan je to od brojnih tragova koje je ostavila u svome katoličkom narodu omiljena kraljica, ali i majka, progranica, blaženica i franjevačka trećerednica", naglašava fra Mirko Majdanžić, župnik župe Brestovsko, jedan od predstavljača knjige Katarina Kosača Kotromanić, autora Mladena Ante Molinara.

„Mnoge su legende vezane uz kraljicu Katarinu ostale u narodu. Mi franjevci smatramo je blaženicom te vjerujemo jednog dana biti proglašena i svetom. Ono u što sno sigurni je da se svojim životom i djelovanjem upisala u dlan Božje ruke“, kazao je fra Mirko koji je okupljenima na predstavljanju knjige pustio pjesmu o kraljici Katarini koja se izvodi uz šargiju. Njezinu istinitost, istaknuli su promotori i autor knjige svojom je oporukom nekoliko dana prije smrti u Rimu potvrdila sama kraljica ostavivši Bosnu svojoj djeci koju je turski okupator odveo u ropstvo i poturčio pod uvjetom da se vrate katoličkoj vjeri. U protivnom Bosnu je ostavila papi u Vatikanu.

Svima koji žele o kraljici Katarini o kojoj se u bivšoj državi malo znalo i učilo, saznati više, Goran Milanović, zaljubljenik u povijest toplo je preporučio upravo knjigu Mladena Ante Molinara.

„Knjiga je vrijedna divljenja, pisana je stručno i precizno te će biti značajna za sve koji se budu bavili izučavanjem povijesti srednjovjekovne Bosne. Kraljica Katarina najpoznatija je žena tog doba, kraljica koja se nikad nije odnarodila, bila je velika u svojoj malenosti i jednostavnosti“, kaže Milanović, jedan od promotora knjige.

Njegove teze o zabilaženju svega što je imalo veze s kraljicom Katarinom ali i njezinom velikom utjecaju na ondašnje političke prilike potvrdio je i prog.dr. sc. Ivo Miro Jović.

„U prošlom su sustavi ignorirana mjesta koja su dobila ime po kraljici Katarini te je autobusna linija Sarajevo- Kraljeva Sutjecke recimo preimenovana u Sarajevo- Sutjeska. A upravo je kraljica Katarina ovoj zemlji osigurala suverenitet založiviši se za to 1445. godine kod suverena u Budimu. Mjesto na kojem se vječala kao princeza Hercegovine s kraljem Bosne Stjepanom Tomašem nalazi se u blizini. To je polje Milodraž, a činom vjenčanja kojemu su nazočili uglednici tog vremena, spajaju se sjever i jug. Prestaju i svi sukobi te tako ujedinjena BiH turskom osvajaču bez ičije pomoći pruža otpor skoro 40 godina, prije pada 1463. godine. Još kao član Predsjedništva BiH uputio sam inicijativu da se datum vjenčanja Katarine Kosače i Stjepana Tomaša 26. svibnja obilježava kao Dan državnosti jer BiH je tada nastala ujedinjenjem Bosne i Humske zemlje“, kazao je prof. dr. sc. Ivo Miro Jović naglasivši kako je Katarina ostavila ogroman trag u povijesti te da je dala duboku ukorijenjenost svom narodu čija je ovo domovina, ali ne kako bi je svojatali već dijelili s drugima koji u njoj žive.

Istraživanjem života kraljice Katarine više od 30 godina bavi se autor i drugog izdanja knjige Katarina Kosača Kotromanić, Mladen Anto Molinar, a to je naglasila novinarka Branka Jukić, moderatorica promocije, više od trećine njegova života.

„S životom kraljice Katarine upoznao me pokojni fra Stjepan Buljan kojem sam obećao da ću objaviti knjigu o njoj. On je preminuo 2000. godine, a prvo izdanje knjige objavio sam 2007. godine. Kraljica Katarina Kosača bez sumnje je najpoplarnija žena u povijesti Hrvata BiH, njezinim vjenčanjem kao princeze Humske zemlje s bosanskim kraljem Stjepanom Tomašem na polju Milodraž iz ljubavi je nastala BiH. Datum njihova vjenčanja treba se slaviti kao Dan državnosti BiH“, zaključio je autor knjige Mladen Anto Molinar. Publikacija je opremljena bogatim ilustracijama, a svoj doprinos oslikavanju dao je i sam autor te njegova unuka ljubav prema kraljici Katarini.

S okupljenima na promociji svoj doživljaj značenja kraljice Katarine u hrvatskome narodu podijelio je i fra Gabrijel Tomić, koji je trenutačno na službi duhovnika sestara klarisa u Brestovskom.

„U Kraljevoj Sutjesci 1978. godine na obilježavanju 500 godina od smrti kraljice Katarine okupilo se 25 tisuća ljudi iz svih krajeva BiH. Došli su u narodnim nošnjama i nikada ova zemlja više nije bila tako lijepa i gizdava“, podijelio je svoje sjećanje s ovog veličanstvenog događaja fra Gabrijel jednako kao i promišljanje da bi povratak kraljičinih kostiju iz Rima osigurao prosperitet i napredak BiH.

„BiH bi se vraćanjem kraljice vratila sebi, prestalo bi iseljavanje“, smatra ovaj franjevac koji ponosno nosi iskaznicu viteza kraljice Katarine rednog broja 409. Kraljičinih vitezova bilo je 1500. ", fra Gabrijelova je želja da mladi ožive tradiciju reda vitezova i knjeginja kraljice Katarine Kosača Kotromanić.

Promociju drugog dopunjenog izdanja knjige s crticama iz njezinog života u Brestovskom, u blizini polja Milodraž, uveličali su su mladi tamburaši iz Brestovskog zajedno s fra Mirkom Majdandžićem.