Josip Mlakić, nagrađivani bh. pisac i autor filmskih scenarija, živi u Uskoplju, gdje radi kao inžinjer čeličnih konstrukcija.
Na Zagreb Book Festivalu njegov roman "Božji gnjev" nagrađen je za najbolji krimi roman prošle godine, dok je za "Svježe obojeno" dobio državnu nagradu "Vladimir Nazor" za književnost u Zagrebu.
Kako nam je rekao, svaka nagrada ima posebnu vrijednost, jer predstavlja potvrdu dobrog i uspješnog rada.
Ratna tematika
"Zapravo, nagrade su dokaz da ste na dobrom putu. Bez obzira gdje je dodijeljena, predstavlja najveću književnu vrijednost, jer svako pisanje prati jedan vid autorske skepse. Zagreb je na neki način najlogičnije mjesto, jer ovdašnja književnost godinama diše na škrge, tako da većina bh. književnika svoje knjige premijerno objavljuje u Hrvatskoj", govori Mlakić, koji je objavio 11 romana i jednu zbirku pjesama.
Pisac u svojim djelima većinom opisuje ratna dešavanja, ali akcent stavlja na rat kao jednu veliku apsurdnost odnosno besmislenost, koja nikom ne donosi dobro.
"'Božji gnjev' je zanimljiv književni hibrid, jer se radi o žanrovskom, krimi romanu, koji je ujedno i ratni roman, iako su ta dva žanra pomalo inkompatibilna. U ratu je ljudski život jeftin pa sam radnju premostio u motiv osvete. Iako sam poznat po romanima s ratnom tematikom, svako to djelo ujedno je i antiratno", poručuje pisac.
Piše novu knjigu "Bezdan", koja nema ratnu tematiku, nego govori o starosti i smrti.
Filmski scenarij
"Knjiga bi trebala biti objavljena ove godine, a tematizira starost i smrt, znači nimalo vesela tema. Roman sam koncipirao u tri dijela, u dvije neovisne priče i ciklus pjesama. Po prvom dijelu 'Imena višnje' hrvatski reditelj Branko Schmidt snimio je scenarij za dugometražni igrani film pod istim nazivom, koji je prikazan prošle godine na Pulskom filmskom festivalu. Radi se o knjizi u kojoj pravim jedan bitan odmak prema svojim prethodnim romanima", kazao nam je Mlakić.
Iako mu je matematika uvijek bila najdraža, kako kaže, pisanje mu je velika opsesija,bez koje ne bi mogao danas. Inspiraciju traži u stvarima oko sebe.
"Jedno je posao od kojega živim, a drugo je svojevrsna opsesija, pisanje. Na studij strojarstva odlučio sam se zbog toga što je to na neki način fakultet primijenjene matematike. U posljednje vrijeme samo želim pisati o stvarima koje me se neposredno tiču i o kojima imam potrebu govoriti. Inspiracija je tijesno povezana s tim", kazao je Mlakić.
Internet je kriv za krizu knjige
"Postojala su katastrofična predviđanja kako će elektronska knjiga potisnuti onu klasičnu. Međutim, po nekim statistikama prošla godina je u svijetu bila simptomatična, prvi put se dogodilo da je udio elektronske knjige počeo padati u odnosu na klasičnu.S druge strane, internet je u mnogo čemu utjecao na krizu knjige, zapravo na krizu čitanja, a do toga su upravo doveli trivijalni sadržaji na internetu", rekao je Mlakić.
im|artinfo.ba, preneseno s portala avaz.ba
