Predsjednica Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva (SPKD) „Prosvjeta“ – Gradski odbor Mostar Sanja Bjelica Šagovnović izjavila je kako je Aleska Šantić jedan od najvećih srpskih pjesnika, te najveći pjesnik kojega je Mostar ikada imao.

- Iza njega je ostalo 700 pjesama ljubavne, rodoljubne i socijalne poezije, od kojih su mnoge antologijske te su aktualne i danas. Šantić nije bio samo veliki pjesnik, nego je postavio temelje suvremene kulture u Mostaru, bio je osnivač naših nacionalnih društava „Prosvjete“ i „Gusala“, te je bio i njihov prvi predsjednik. Šantić je bio nositelj europskog i slobodarskog duha tolerancije u Mostaru – rekla je Bjelica Šagovnović.

Ona je istaknula da o Šantićevoj veličini dovoljno govori i njegova sahrana o kojoj se dan-danas još govori.

- Mostar je tada imao oko 11.000 stanovnika, a na njegovom sprovodu bilo je više od 13.000 ljudi. Sprovod je trajao je pet sati, rijeke ljudi su se okupile iz čitave Hercegovine, a ulice su, kažu, bile zavijene u crno. Mi zaista nastojimo da Mostar ponovno bude Šantićev grad, pored toga što s crkvenom općinom obilježavamo godišnjicu smrti, svake godine tradicionalno organiziramo i međunarodnu kulturnu manifestaciju „Šantićeve večeri poezije“, svake treće dodjeljujemo književnu nagradu koja nosi njegovo ime i u svakom smislu nastojimo da se Šantić vrati svom gradu – poručila je predsjednica mostarske „Prosvjete“.

Iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović kazao je kako je Šantić bio ujedinitelj i pokazatelj kako se u Mostaru treba živjeti.

- Šantićeve pjesme nisu namijenjene samo našem narodu, nego su namijenjene svim ljudima koji ovdje žive. Šantić je ugledan Mostarac i onaj na koga mi Srbi treba da se ugledamo – dodao je iguman Danilo.

Zamjenik predsjednika Gradskog Vijeća Grada Mostara Velibor Milivojević je kazao kako je Mostar oduvijek bio grad Alekse Šantića i da će to uvijek biti.

- Na gradu je da vide koliko će se jednoj takvoj veličini znati odužiti. Znamo da je iza nas, nažalost, bilo vrijeme gdje se Šantić na neki način pokušao istisnuti ili se pokušala umanjiti njegova vrijednost u razvoju kulturnog i svakog drugog doprinosa u gradu Mostaru. Iza nas je godina u kojoj se Aleksi „vratila“ njegova ulica i mislim da je to jedan dobar pomak, Nadam se da će grad smoći snage da napravi još jedan iskorak i da se gimnazija (danas Gimnazija Mostar), koja je nosila ime po njemu, ponovno nazove Gimnazija Aleksa Šantić i da se na taj način pokaže što su to prave vrijednosti, da Mostar pokaže kako cijeni velike ljude i da taj potez bude pokazatelj u kakvom gradu želimo živjeti – zaključio je Milivojević.

Aleksa Šantić rođen je 1868. godine u Mostaru u tgovačkoj obitelji koja nije imala razumijevanja za njegov talent, pa je Šantić trgovačku školu završio u Trstu i Ljubljani.

Bio je predsjednik Srpskog pjevačkog i kulturnog umjetničkog društva "Gusle" u Mostaru, a surađivao je s poznatim književnicima tog doba poput Svetozara Ćorovića, Jovana Dučića, Osmana Đikića i drugih.

Godine 1896. s Dučićem i Atanasijem Šolom osnovao je književni časopis „Zora“, koji je bez prekida izlazio do 1901. godine.

Preminuo je 1924. godine u rodnom Mostaru.

Notra.ba