U Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica u Livnu, te u Osnovnoj školi fra Miroslava Džaje na Kupresu predstavljena je „Fra Mirkova čitanka“, zbirka objavljenih i neobjavljenih radova uglednog franjevca fra Miroslava Džaje. Publikaciju koja je „svjetlo dana“ ugledala u povodu 50. obljetnice fra Miroslave smrti, priredili su fra Marijan Karaula i vlč. Dubravko Turalija. O knjizi su govorili fra Robert Jolić i Ante Ivić, a tiskana je u nakladi „Naših ognjišta“ iz Tomislavgrada.
Fra Miroslav Džaja svojom je radoznalom prirodom puno toga novoga otkrio i zapisao ne samo o rodnom Kupresu nego i o Šujici, Livnu, Gučoj Gori, Docu kod Travnika, Sarajevu, Dobretićima, Jajcu i još nekim krajevima Bosne u kojima je pastoralno djelovao. U svojih 88 godina života, 70 godina redovništva, te isto toliko pisanog stvaralaštva, pisao je o svemu, o narodnim običajima i pjesmama, pričama i legendama, o istinitim događajima i pripovijestima, te o svojim osobnim povijesnim otkrićima iz starih samostanskih matica, te svojim zapažanjima i sjećanjima.
"Iz tolikih brojnih tekstova, sada skupljenih na jedno mjesto i ponovno objavljenih, ili pak objavljenih prvi put, može se iščitati i Džajina politička misao, njegovo nepatvoreno hrvatstvo, koje je po dolasku komunista na vlast bilo svjesno potisnuto, jer je Džaja pastoral i boljitak naroda u Bosni pretpostavio javnim i možda nesmotrenim očitovanjima vlastitih političkih i svjetonazorskih pogleda. No i nadalje je pisao; svojim vjerničkim, duhovnim, pastoralnim radom, kao i svojim pisanjem ustrajno radio na spašavanju onoga što se spasiti dalo", kazao je fra Robert Jolić.
Također je istaknuo da Džaja ne samo pisao o povijesti, nego je u svome dugom životu povijest i stvarao, što se najbolje može iščitati iz njegovih opisa stanja u vrijeme rata i poraća, primjerice o uništenju franjevačkog samostana u Gučoj Gori pred kraj rata, kao i o njegovoj obnovi , čemu je i sam bio svjedok.
"Ne može se iz njegovih riječi ne zapaziti ponos što je bosanski katolički puk, unatoč svim strahotama i progonima, ostao vjeran svojoj Crkvi i svojim franjevcima – jer je upravo to bilo najbolje jamstvo da ga bezbožni komunisti neće i ne mogu uništiti", istaknuo je Jolić.
O biografskim podacima i životnom djelovanju fra Miroslava Džaje govorio je dr. Ante Ivić kazavši kako se fra Mirko također angažirao i djelovao u nezahvalnim vremenima i totalitarnim režimima.
"Moram spomenuti jednu posebnu crtu u duhovnom liku plemenitog pokojnika: njegovu ljubav prema svom narodu, njegovoj povijesti, običajima, starinama, duhovnim i materijalnim potrebama, nevoljama, bijedi i patnji. Bio je u punom smislu riječi čovjek, kršćanin, svećenik i redovnik pa kao takav uvijek spreman na službu i žrtvu svima, posebno onima kojim je pripadao i kojima je bio poslan'" istaknuo je Ivić.
Tijekom predstavljanja knjige u Kupresu fra Marijan Karaula je naglasio da je fra Mirko bio ne samo veliki pisac, pjesnik, povjesničar, arheolog i etnolog nego i veliki čovjek, cijenjen i poštovan od svih ljudi.
"I s pravom se ponajprije vi Kuprešani možete i smijete ponositi da je takav čovjek i svećenik rođen upravo u ovom kraju koji je on do svoje smrti neobično volio. Ali je fra Mirko bio i dio svih drugih.. Oni koji su ga poznavali i pisali o njemu nakon njegove smrti kažu da je bio vrlo plemenit čovjek i čestit redovnik, da je volio sve ljude i radovao se kad je nekomu mogao pružiti ljudsku utjehu i bilo kakvu pomoć. I kao takav zacijelo je zaslužio da ga se i nakon njegove smrti još dugo sjećamo. Vi ste to, dragi Kuprešani, na pravi način shvatili dajući svojoj osnovnoj školi ime fra Miroslava Džaje, niste mu doista mogli podići veći i bolji spomenik", kazao je Karaula.
U završnom dijelu je naglašeno kako je knjiga s opravdanim razlogom nazvana "Fra Mirkova čitanka" jer sadrži zbirku autorovih odabranih književnih, pjesničkih, znanstvenih, narodno-popularnih, poučnih i pučkih tekstova koji služe ne samo kao zanimljivo nego i poučno štivo.
Moderator večeri s interpretacijom tekstova bio je hrvatski glumac Robert Kurbaša, ispred nakladnika pozdravne riječi uputio je i fra Gabrijel Mioč, a glazbeno je sve popratio trio Senzo iz Mostara.
artinfo.ba
