× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • O hrvatskim logorašima

thumbnail_20221126_190643.jpg

U Busovači je u subotu uvečer prikazan dokumentarni film „Zidine“ urađen po scenariju Ive Čolaka koji zajedno s Markom Mikulićem potpisuje i režiju filma..

Glavni protagonisti filma iza kojeg stoji Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH, HULDR, trojica logoraša Mirko Zelenika, Karlo Marić i Anđelko Kvesić uz priče o vlastitim bolnim iskustvima, kroz razgovor s ljudima iz cijele BiH koji su također osjetili strahote više od 500 logora za Hrvate u BiH, ispričali su priču o dijelu nekažnjenih zločina nad Hrvatima u BiH.

Prema podatcima koje je prikupila Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata, u BiH je pistojao 331 logor kojeg je za Hrvate otvorila Armija R BiH, te još 194 koji su bili pod kontrolom Vojske Republike Srpske.

thumbnail_20221126_191720.jpg

Potresne priče o svakodnevnim torturama kroz koje su prolazili vapaj su logoraša za rušenje zidova kojima su okruženi sve ove godine, zidova trauma s kojima i danas žive, šutnje o zločinima, ali i nekažnjavanja odgovornih, te nerasvjetljene sudbine nasilno odvedenih.

Dvojica od trojice glavnih protagonista filma Karlo Marić i Anđelko Kvesić, bivši predsjednici HULDR-a preminuli su za vrijeme snimanja filma kao i dio sugovornika čija su svjedočenja prikazana u filmu. I zbog te činjenice za mnoge je film dodatno potresan. Ganuta iako ga gleda već drugi put bila je i kćer Anđelka Kvesića Manuela. Dirnuta, ali i ponosna na oca koji je deset godina prikupljao materijele za film, a zadnju scenu čitanja svojih zapisa iz Kazneno popravnog doma u Zenici gdje je nakon zarobljavanja i ranjavanja u Busovači završio kao logoraš, nije uspio snimiti.

„Ovaj je film veliko naslijeđe koje je ostalo iza mojega oca. Godinama je radio na prikupljanju podataka, iskaza i sam je sačuvao zapise koje je napravio kao logoraš u Zenici s namjerom da ih pročita. Iznenadna smrt nakon prometne nesreće koju je imao 2017. godine spriječila ga je u toj namjeri, ali bez obzira na sve ostavio je puno podataka, dokumenta, svjedočenja čiji se dio može vidjeti u filmu“, kazala nam je Manuela Kvesić, kćer jednog od glavnih protagonista filma „Zidine“.

thumbnail_20221126_185831.jpg

Njezin i život njezinog pokojnog oca rat je obilježio na vrlo težak način i zbog prerane smrti brata Draška koji je umro od posljedica ranjavanja u ratu.

„Zidine“ kroz priče logoraša donose i mnoštvo podataka o stradanju Hrvata u Domovinskom ratu u BiH, od ubojstava osmero djece u Vitezu, etničkog čišćenja od središnje Bosne do Grabovice i Uzdola, o činjenici da žene Hrvatice nerado govore o silovanjima jer tako su odgojene, da ovaj užasni zločin doživljavaju kao vlastitu, a ne stramotu počinitelja.

Film donosi i podatak koji brojevima jasno potvrđuje razmjere zločina nad Hrvatima u odnosu na stradanja bošnjačkog naroda. A oni su na teritoriju pod nadzorom Armije R BiH bili tri puta veći u odnosu na progon bošnjačkog stanovništva na teritoriju kojeg je kontroliralo Hrvatsko vijeće obrane. Upravo zbog činjenice da su zločini nad Hrvatima ostali nekažnjeni „Zidine“ film koji o njima govori i snagom argumenata ima posebnu vrijednost, naglasio je nakon srednjobosanke projekcije Miroslav Zelić, predsjednik HULDR u BiH.

Film će kaže nakon srednjobosanske premijere u Busovači biti prikazan i u drugim krajevima BiH. Premijera je prošle godine bila u Mostaru, nakon čega je prikazan u Zagrebu, a nakon Busovače imat će ga priliku vidjeti i publika u drugim krajevima BiH, kažu u HULDR u BiH.

thumbnail_20221126_185822.jpg

AP/artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • O hrvatskim logorašima

thumbnail_20221126_190643.jpg

U Busovači je u subotu uvečer prikazan dokumentarni film „Zidine“ urađen po scenariju Ive Čolaka koji zajedno s Markom Mikulićem potpisuje i režiju filma..

Glavni protagonisti filma iza kojeg stoji Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH, HULDR, trojica logoraša Mirko Zelenika, Karlo Marić i Anđelko Kvesić uz priče o vlastitim bolnim iskustvima, kroz razgovor s ljudima iz cijele BiH koji su također osjetili strahote više od 500 logora za Hrvate u BiH, ispričali su priču o dijelu nekažnjenih zločina nad Hrvatima u BiH.

Prema podatcima koje je prikupila Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata, u BiH je pistojao 331 logor kojeg je za Hrvate otvorila Armija R BiH, te još 194 koji su bili pod kontrolom Vojske Republike Srpske.

thumbnail_20221126_191720.jpg

Potresne priče o svakodnevnim torturama kroz koje su prolazili vapaj su logoraša za rušenje zidova kojima su okruženi sve ove godine, zidova trauma s kojima i danas žive, šutnje o zločinima, ali i nekažnjavanja odgovornih, te nerasvjetljene sudbine nasilno odvedenih.

Dvojica od trojice glavnih protagonista filma Karlo Marić i Anđelko Kvesić, bivši predsjednici HULDR-a preminuli su za vrijeme snimanja filma kao i dio sugovornika čija su svjedočenja prikazana u filmu. I zbog te činjenice za mnoge je film dodatno potresan. Ganuta iako ga gleda već drugi put bila je i kćer Anđelka Kvesića Manuela. Dirnuta, ali i ponosna na oca koji je deset godina prikupljao materijele za film, a zadnju scenu čitanja svojih zapisa iz Kazneno popravnog doma u Zenici gdje je nakon zarobljavanja i ranjavanja u Busovači završio kao logoraš, nije uspio snimiti.

„Ovaj je film veliko naslijeđe koje je ostalo iza mojega oca. Godinama je radio na prikupljanju podataka, iskaza i sam je sačuvao zapise koje je napravio kao logoraš u Zenici s namjerom da ih pročita. Iznenadna smrt nakon prometne nesreće koju je imao 2017. godine spriječila ga je u toj namjeri, ali bez obzira na sve ostavio je puno podataka, dokumenta, svjedočenja čiji se dio može vidjeti u filmu“, kazala nam je Manuela Kvesić, kćer jednog od glavnih protagonista filma „Zidine“.

thumbnail_20221126_185831.jpg

Njezin i život njezinog pokojnog oca rat je obilježio na vrlo težak način i zbog prerane smrti brata Draška koji je umro od posljedica ranjavanja u ratu.

„Zidine“ kroz priče logoraša donose i mnoštvo podataka o stradanju Hrvata u Domovinskom ratu u BiH, od ubojstava osmero djece u Vitezu, etničkog čišćenja od središnje Bosne do Grabovice i Uzdola, o činjenici da žene Hrvatice nerado govore o silovanjima jer tako su odgojene, da ovaj užasni zločin doživljavaju kao vlastitu, a ne stramotu počinitelja.

Film donosi i podatak koji brojevima jasno potvrđuje razmjere zločina nad Hrvatima u odnosu na stradanja bošnjačkog naroda. A oni su na teritoriju pod nadzorom Armije R BiH bili tri puta veći u odnosu na progon bošnjačkog stanovništva na teritoriju kojeg je kontroliralo Hrvatsko vijeće obrane. Upravo zbog činjenice da su zločini nad Hrvatima ostali nekažnjeni „Zidine“ film koji o njima govori i snagom argumenata ima posebnu vrijednost, naglasio je nakon srednjobosanke projekcije Miroslav Zelić, predsjednik HULDR u BiH.

Film će kaže nakon srednjobosanske premijere u Busovači biti prikazan i u drugim krajevima BiH. Premijera je prošle godine bila u Mostaru, nakon čega je prikazan u Zagrebu, a nakon Busovače imat će ga priliku vidjeti i publika u drugim krajevima BiH, kažu u HULDR u BiH.

thumbnail_20221126_185822.jpg

AP/artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.