Jučer je u Vitezu u prijateljskom i opuštenom druženju članova i prijatelja Matice hrvatske otvoren službeni ured ogranka Matice u Vitezu, s adresom Silvija Strahimira Kranjčevića u Hrvatskom domu u Vitezu.
Matica hrvatska kao najstarija hrvatska udruga utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života, te skrbi za društveni razvitak. Vitežani su čekali 180 godina da bi grupa kulturnjaka, javnih radnika i intelektualaca utemeljila ogranak Matice hrvatske u Vitezu. Naime, 21. lipnja održana je osnivačka skupština Matice hrvatske Vitez.
„Vitez, ne samo kao geografsko, nego i gospodarsko, kulturno i znanstveno središte hrvatskog bića u Središnjoj Bosni bit će prava matica svima koji žele promicati nacionalni i kulturni identitet u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života, te skrbi za društveni razvitak hrvatskog naroda“, kazano je tada na skupštini.
U uvodnom obraćanju predsjednik ogranka Matice hrvatske u Vitezu Željko Kocaj naglasio je potrebu za otvorenjem ureda u MH u Vitezu, istaknuo je dosadašnje aktivnosti Matice koje se odnose, prije svega, na organizacijski aspekt rada, te je apostrofirao ambiciozne planove za budućnost.
„Posebno se zahvaljujemo dosadašnjim podupirateljima našeg ogranka, u prvom redu Općini Vitez i načelniku Marjanoviću, Središnjici Matice u Zagrebu, te poduzeću Ovnak, koji su potpomogli adaptaciju ureda i prve projektne aktivnosti“, istaknuo je Kocaj, te dodao da ovaj ogranak uskoro planira prirediti izložbu fotografija i promociju časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja.
Riječi potpore u svojim obraćanjima uputili su i konzul-savjetnik u Konzulatu Republike Hrvatske u Vitezu Stipan Medo, te načelnik Općine Vitez Boris Marjanović. Emotivnim obraćanjem okupljene je posebno nadahnuo i Zvonimir Čilić, doajen viteškog novinarstva i izdavaštva.
U umjetničkom djelu programa nastupili su priznati viteški glazbenik Ivo Jandrić, te profesor hrvatskog jezika i književnosti Vatroslav Matić.
artinfo.ba
