Posude izrađene od hrasta starog pet tisuća godina ljepotom i savršenstvom oduševile i Fojničane
U organizaciji fojničke podružnice HKD „Napredak“ u galeriji Samostana Duha Svetoga u Fojnici sinoć je otvorena izložba „Novi život starog hrasta“ autora Ive Jelušića. U pitanju su predmeti kostolačke kulture, uglavnom posuđe izrađeno od abonosa, hrasta lužnjaka koji je u rijeci Bosni „odležao“ nevjerojatnih pet tisuća godina. Jelušić, po struci prosvjetni djelatnik iz Odžaka, zaljubljenih u povijest i kulturu, abonos je pažljivo osušio kako se ne bi pretvorio u prah, te s puno ljubavi i truda, po dijelovima originalnih posuda koje su korištene prije nekoliko tisućljeća, izradio identične. Na taj način dao je starom hrastu novi život.
„Velika nam je čast što smo i mu u Fojnici mogli organizirati ovu izložbu uz podršku Franjevačkog samostana i gvardijana fra Maria Katušića“, kazala je Ljiljana Jurak, predsjednika HKD „Napredak“, podružnice Fojnica, otvarajući nakon uvodnog filma i priče o hrastu lužnjaku, izložbu u Fojnici. Dosad su je imali priliku vidjeti mnogi posjetitelji u Hrvatskoj, među ostalim i u Vukovaru, zatim Posavini te u središnjoj Bosni gdje je upriličena u Žepču, Tešnju, Tesliću, Kaknju, Kreševu, Jajcu. „Izložba u Fojnici je 23 po redu. Posjetitelji su oduševljeni gdje god sam izlagao jer ovi predmeti su zaista onakvi kakvi su korišteni prije pet tisuća godina, prije nego što je rijeka potopila drvo hrasta i tako ga sačuvala omogućivši mu bez dotoka zraka sazrijevanje u mulju. Ja ove predmete izrađujem ručno, a materijal pronalazim na lokalitetu Pivnica u naselju Potočani kod Odžaka koji je najznačajnije nalazište u BiH. Izrađujem ih s puno ljubavi jer želim pokazati kako su to ljudi živjeli na ovim prostorima, dio naše bogate kulture koju čini mi se mi najmanje cijenimo jer događa se da nam abonos završi u Japanu ili bilo gdje drugdje jer nalazišta poput Pivnice kod Odžaka vrlo su rijetka“, pojasnio nam je autor izložbe Ivo Jelušić.
Inače, prve vijesti o nalazištu abonosa na lokalitetu Pivnice objavio je Zdravko Marić u Glasniku Zemaljskog muzeja davne 1958. godine. Iste je godine Zemaljski muzej pokrenuo istraživanja, a vodio je ih je dr. Alojz Benac uz pomoć kustosa Đure Baslera. Na Pivnicu je prvi pažnju skrenuo tadašnji župnik u Potočanima fra Anto Tolić koji je sakupio prve primjerke keramike kostolačkog tipa što je, naglasio je autor izložbe „Novi život starog hrasta“ još jedan od brojnih primjera doprinosa franjevaca očuvanju kulturno- povijesne baštine u BiH . Pronađeni ostatci keramičkih posuda na lokalitetu Pivnice pripadaju eneolitičkoj kulturi čiji je razvoj počeo 3250 godine prije Krista na području jugoistočne Europe te je BiH zahvaljujući ovom nalazištu zauzela značajno mjesto na eneolitičkoj karti Europe. Zbirka posuda od abonosa čuva se i u Arhivu BiH. Viša arhivistica Sandra Biletić također je govorila o izložbi istaknuvši posebno ljepotu izloženih primjeraka posuđa. „To su predmeti jednostavne i savršene izvanvremenske estetike“, naglasila je djelatnica Arhiva BiH te podcrtala da su nalazišta abonosa kojih pored Posavine, ima i u dolini Bile kod Travnika, Derventi i Kaknju dosta neistražena.
Udahnuvši novi život starom hrastu, Ivo Jelušić pokazao je kako briga o bogatoj povijesti i kulturi BiH često pada na pojedince jer mnoge institucije, uz izuzetak Arhiva BiH i još nekolicine njih, ne prepoznaju njezin značaj. Primjerci kostolačke kulture koja se ogleda i u posudama koštenim prije nekoliko tisućljeća jedinstvena su prilika da i stanovnici BiH uživaju u njihovoj ljepoti jer oživljeni su upravo zbog toga, da bi, po riječima autora, spoznali da se ovdje živjelo puno prije nas i da su ljudi itekako imali osjećaja za lijepe i funkcionalne predmete.
artinfo.ba
