Autorica knjigu darovala rodnom mjestu za 778. rođendan, a posvetila je svim Kiseljačanima koji uvijek znaju gdje je dom
Još jedan kulturni događaj na kojemu se tražilo mjesto više upriličen je sinoć u izložbenom paviljonu Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“ u Kiseljaku. U pitanju je promocija knjige „Kiseljak kroz povijest (1878. – 1941. )“, autorice Sandre Biletić, Kiseljačanke koja je od 2004. godine zaposlena u Arhivu BiH.
Autorica je godinama vrijedno prikupljala arhivsku građu o rodnom Kiseljaku, objedinila je u knjigu te je uz potporu Općine Kiseljak kao nakladnika te Arhiva BiH kao sunakladnika darovala rodnom gradu za njegov 778. Rođendan, koji se slavi 20. srpnja u spomen na prvi sačuvan pisani trag o Rotilju, naseljenom mjestu u Kiseljaku koji datira iz 1244. godine, a kojim Sadra Biletić započinje svoju knjigu o dijelu povijesti Kiseljaka, od kraja 19. do sredine 20. stoljeća.
Okupljenima na predstavljanju ove prije svega za Kiseljak iznimno vrijedne publikacije obratila se i ravnateljica Arhiva BiH Danijela Mrda. Naglasila je kako su arhivi čuvari istine jer uz pomoć dokumenata koje čuvaju od zaborava mogu na precizan i istinit način dočarati vrijeme i okolnosti u kojima se nekad živjelo. „Knjiga Sandre Biletić knjiga je o malim ljudima koji su ostavili traga u ovom mjestu.
Nismo mi u Kiseljaku imali neke velike ljude poput Napoleona, ali jesmo male i vrijedne ljude poput Anđe Petrović koja je ukusnom večerom, čuvenom kiseljačkom pogačom i pitom od kajmaka u hotelu Petrović dočekala regenta Aleksandra Karađorđevića te zamalo od uzbuđenja pala u nesvijest. O ljudima put Anđe autorica piše na jedan uistinu zanimljiv način te je knjiga iako je povijesna, čitljiva poput najzanimljivijeg kniževnog štiva“, kazala je dr. sc. Perina Meić, profesorica na katedri za teoriju i noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru jedna od promotorica knjige.
O knjizi „Kiseljak kroz povijest (1878.-1941.)“ govorio je i fra Janko Ljubos, kustos muzeja Franjevačkog samostana u Fojnici koji je istaknuo autoričin doprinos i sređivanju ahrivske građe Samostana u Fojnici. O knjizi je govorio i Siniša Domazet, arhivski savjetnik u Arhivu BiH, koji je kao i ostali promotori naglasio vrijednost same autorice koja je godinama neumorno prikupljala dokumentaciju o svome rodnom mjestu. „Uz sav posao kojeg ima u Arhivu BiH, a nas i nema baš previše zaposlenih, a stranaka je puno, Sandra bi svakoga dana tragala za novim dokumentima o njezinom Kiseljaku, dokumentima koji su većinom pisani na njemačkom, često su nečitki ili jednostavno pisani jednim arhaičnim jezikom.
Bila je neumorna u tom svome istraživanju i plod tog istraživanja je ova iznimno vrijedna knjiga koju imamo čast predstaviti. Kiseljak je sretan što ima Sandru“, naglasio je autoričin kolega Siniša Domazet. Da je u pitanju iznimno vrijedna publikacija potvrdio je i dr. sc. Šimun Novaković, zamjenik ravnatelja Arhiva BiH i profesor na Sveučilištu u Mostaru. „Iznimno me raduje ovoliki odaziv na promociju knjige koja je vrijedno štivo na koje i puno veće sredine od Kiseljaka mogu biti ponosne“, nagladio je dr. sc. Šimun Novaković koji podrijetlom iz Rame, mjesta bogate povijesti i tradicije.
A dio povijesti Kiseljaka o kojem se znalo vrlo malo, Sandra Biletić obradila je uz detaljan opis promjena u svim sferama društvenog života koje su nastupile dolaskom Austro- Ugarske Monarhije 1878. godine. U knjizi je uz ostalo, opisan razvoj i rad lokalne uprave, uvođenje katastra i uspostava gruntovnice, opisana je izgradnja raznih civilnih i vjerskih objekata, uključujući i školu, opisane su zdravstvene prilke, osnivanje banjskog lječilišta i izgradnja turističkih kapaciteta po kojima je Kiseljak bio prepoznatljiv, uz priče o mineralnoj vodi, onima koji su je punili, pili te od njege imali razne
benifite, od poboljšanja zdravlja do jačanja potencije. Knjiga sadrži i pregled četiti popisa stanovništva u Kiseljaku u doba Austro- Ugarske. Obogaćena je brojnim skeniranim izvornim dokumentima, kao i fotografijama, što je čini i vizualno dopadljivom ali i znatno obogaćuje dokumentarnu vrijednost knjige. „Na knjizi sam radila godinama skupljajući prije svega dostupnu arhivsku građu kojom osvjetljavam jedan dio povijesti Kiseljaka o kojemu se vrlo malo ili nije znalo skoro ništa“, kazala je uz ostalo autorica zahvaliviši se svima koji su joj pomogli da publikacija ugleda svjetlo dana.
Knjigu je inače uredio Goran Milanović, dok je za njezin lijep izgled najzaslužniji fra Tomislav Brković. Uvodne napomene, pogovor i recenziju potpisuju tri Kiseljačanke, prof. Marijeta Bartula, dr. sc. Perina Meić i Ana Popović. U glazbenom dijelu programa nastupile su Davorka Kordić Dujmušić na glasoviru i Jovana Jevtić na oboi.
artinfo.ba
