Abonos ili kako ga zovu, drvo koje piše povijest, predstavljeno je na izložbi u Kreševu. HKD Napredak, podružnica Kreševo je na koncu manifestacije "Svibanjski dani kulture" priredila nešto zaista posebno i novo.
Riječ je o jedinstvenojo izložbi “Novi život starog hrasta” Ive Jelušića. Nalazišta abonosa su u svijetu vrlo rijekta a posebno je vrijedan abonos od crnog hrasta, kojeg ima u rijeci Bosni u naselju Potočani kod Odžaka.
Tu je dva kubna metra hrastovog abonosa nabavio pedagog Ivo Jelušić iz Vojskove pa se dao na izradu replika prastarih zdjela.
- Lokalitet Pivnice u selu Potočani je specifičan i predstavlja dio kostolačke kulture, koja datira iz bakrenog doba. Ovdje su davne 1958. stručnjaci Zemaljskog muzeja BiH počeli prva arheološka iskopavanja. Pronađeni su nastamba dimenzija od sedam puta devet metara s dosta keramike, kalupi za izlijevanje strijela. Ali, ono što je mene zaintigriralo je abonos. Iz mulja rijeke Bosne nabavio sam dva kubika abonosa crnog hrasta, starosti od tri do osam tisuća godina, i zarekao se da ću izraditi replike prastarih zdjela, ukrašenih šarama - govori Jelušić.
Što je abonos?
Abonos drvo je drvo hrasta lužnjaka (crni hrast, crni dub) koje je nekoliko tisuća godina sazrijevalo u mulju rijeka bez prisustva zraka mijenjajući svoja svojstva. Promjene se dešavaju pod utjecajem minerala u vodi, čineći da drvo postupno mijenja svoju boju od svijetle do bakrenosmeđe i crne. Potpuno crno drvo je staro oko 7-8 tisuća godina. Abonos drvo osim same boje, tijekom vremena mijenja i svoju tvrdoću, tako da poprima do 40% veću tvrdoću nego što je imalo prije preobrazbe u abonos. Nakon vađenja iz svog tisućljetnog staništa s dna korita rijeke, uz pomoć specijalno obučenih ronilaca za rad u mutnim vodama, deblo abonosa potrebno je strpljivo i brižno sušiti jednu godinu, kako se naglom dehidracijom ne bi raspalo u prah.
Foto: Renata L/ artinfo.ba
