Federalno ministarstvo okoliša i turizma ponovno izdalo okolinsku dozvolu "Grakopu"
Mještani Gromiljaka šokirani su činjenicom da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma ponovno, i ovog puta bez provedene javne rasprave, izdalo okolinsku dozvolu za gradnju asfaltne baze kapaciteta 120 tona po satu u srcu naseljenog mjesta, poduzeću "Grakop" d.o.o . Iz Udruge Eko srce Gromiljak poručuju da će uskoro organizirat prosvjede koji neće prestati sve dok iz kruga poduzeća "Grakop" ne bude uklonjen objekt asfaltne baze, odnosno dok vlasnik spomenutog poduzeća Šukrija Melezović ne postupi po presudi Općinskog suda u Sarajevu koji je uz poništavanje ranije izdate okolinske dozvole dao i rok za uklanjanje objekta iz Gromiljaka.
Godinu dana po isteku roka Melezović dobija novu okolinsku dozvolu. Rješenje o izdavanju okolinske dozvole 13. srpnja ove godine potpisala je Snježana Soldat (DF), ministrica okoliša i turizma u ostavci. Dok se za DF-ove ministre nagađa dolaze ili ne na posao i kakav je zapravo njihov status, jer na sjednice Vlade Federacije BiH ne dolaze već mjesecima, Soldat je čini se napravila iznimnku upravo u slučaju asfaltne baze Gromiljak.
U obrazloženju Rješenja DF-ova ministrica u ostavci, pozivajući se na članak 8. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš, utvrđuje kako pogon asfaltne baze spada u pogone za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoliš. Ovakvim je stavom izbjegnuta javna rasprava, a mještanima Gromiljaka uskraćena mogućnost da odlučno kažu NE asfaltnoj bazi u srcu naselja.
Martin Tais, stručnjak za klimatske promjene više je puta jasno poručio kako je asfaltna baza u središtu naselja pogubna po okoliš, odnosno da će uništiti tlo, zrak i vodu u ovom dijelu općine Kiseljak koje je ujedno potpada i pod koncesiono polje poduzeća "Sarajevski kiseljak" koje više od 120 godina puni prirodnu mineralnu vodu i proizvodi sokove na njezinoj bazi.
Važno je spomenuti i da je Melezović Federalnom ministarstvu okoliša i turizma osim u Gromiljaku, podnio zahtjev i za izdavanjem okolinske dozvole na području općine Ilidža. Dozvolu za gradnju na području industrijske zone u Ilidži "Grakop" nije dobio, ali zato jest u srcu naselja Gromiljak u općini Kiseljak, usprkos činjenici da prostorno planska dokumentacija općine Kiseljak nije na ovom području predvidjela gradnju objekata kao što je asfaltna baza.
Općina Kiseljak sudski spor protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma u kojem je poništena ranija okolinska dozvola dobila je pozivajući se na prostorno plansku dokumentaciju po kojoj asfaltnoj bazi nikako nije mjesto u srcu naselja. Prema izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša iz 2009. godine "Izvod iz planskog akta odnosno područja sa ucrtanom legendom o namjeni površina šireg područja i namjena površine predmetne lokacije", jedan je od akata koje investitor mora priložiti uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole. "Grakop" takav akt nije mogao imati.
Zanimljivo je i da se ministrica Soldat, u obrazloženju Rješenja kojim je "Grakopu" izdala okolinsku dozvolu, poziva i na zaklučak bivše Vlade FBiH od 8. listopada prošle godine u kojemu se navodi da u FBiH nitko ne smije biti diskriminiran po nacionalnoj vjerskoj ili drugoj osnovi. Mještanima Gromiljaka nejasno je kakve veze poduzeće "Grakop" čija je struktura zaposlenih isključivo jednonacionalna ima s diskriminacijom po nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Puštanjem u pogon asfaltne baze, kažu, u Gromiljaku bili bi ugroženi svi mještano ovog dijela općine Kiseljak jer zrak, tlo i voda nemaju nacionalni predznak niti mogu ekskluzivno pripadati ijednom narodu.
Borba za pravo na čist okoliš u Kiseljaku se nastavlja.
ap|artinfo.ba
