Kip prikazuje Jelačića na konju sa sabljom u ispruženoj desnoj ruci okrenutoj prema sjeveru, odnosno Mađarskoj. Prema legendi, taj položaj označavao je tada raširen stav otpora prema Mađarima, što nije točno. Kip je postavljen u skladu s tadašnjim izgledom glavnog trga.

Još za banova života (1848.) zagrebačko Gradsko poglavarstvo promijenilo je naziv najvećeg doljnjogradskog trga Harmica u Jelačićev trg, a 1854. pokrenuta je inicijativa za podizanje spomenika. Odbor za podizanje spomenika osnovan je 1860., a novac je prikupljen dobrovoljnim prilozima, javlja povijest.hr.

Treba napomenuti da su u to doba trajali pregovori između Habsburgovaca i Mađara o preustroju Monarhije, a potonji su smatrali Jelačića glavnim krivcem za neuspjeh svoje revolucije 1848. Zbog toga niti jedna od navedenih strana nije blagonaklono gledala na podizanje spomenika banu. No unatoč svim teškoćama, osobito financijskim, spomenik je dovršen i postavljen na istoimenom zagrebačkom trgu.

Kip je djelo poznatog bečkog kipara Antona Dominika Fernkorna koji je izradio i kip Sv. Jurja koji ubija zmaja (danas smješten pokraj zgrade HNK), te kip Blažene Djevice Marije iznad fontane pred katedralom.

Svečanost otkrivanja spomenika banu Jelačiću zabilježena je na fotografiji Franje Pommera, koja se smatra prvom reportažnom fotografijom u hrvatskoj povijesti. Oko spomenika sljedeće godine je podignuta željezna ograda na čijim su uglovima postavljena četiri plinska rasvjetna stupa.

Banov kip su komunisti uklonili i rastavili pod okriljem noći 1947. Od potpune propasti spomenik je spasio dr. Antun Bauer koji je njegove dijelove čuvao u podrumu zagrebačke Gliptoteke, čiji je bio ravnatelj. Na Trg kip je ponovno vraćen 1990., ali okrenut prema jugu, piše nedjelja.ba.