Osim franjevaca, koji i danas Kreševljacima nude duhovnu okrepu i poneku kulturnu manifestaciju u toku kalendarske godine, u Kreševu su na području očuvanja kulture djelatni i članovi HKD-a Napredak, podružnica Kreševo. Podružnica je nakon višedesetljetne zabrane djelovanja obnovljena u 9. veljače 1991. godine, kad je diljem domovine nakon mračnoga razdoblja socijalizma Napredak obnovljen novim žarom za kulturu

U drevnomu kovačkom i kraljevskom gradu Kreševu, u srednjoj Bosni, odavno postoji tradicija kulture, koju su stoljećima sa svojim pukom novim naraštajima prenosili franjevci Bosne Srebrene. Dah te kulturne baštine osjeti se i danas, kad je Kreševo postalo jedno od najprosperitetnijih mjesta Bosne i Hercegovine, s mnoštvom radnih mjesta i ugodnim krajevima za stanovanje pučanstva, piše napredak.com

Osim franjevaca, koji i danas Kreševljacima nude duhovnu okrepu i poneku kulturnu manifestaciju u toku kalendarske godine, u Kreševu su na području očuvanja kulture djelatni i članovi HKD-a Napredak, podružnica Kreševo. Podružnica je nakon višedesetljetne zabrane djelovanja obnovljena u 9. veljače 1991. godine, kad je diljem domovine nakon mračnoga razdoblja socijalizma socijalizma Napredak obnovljen novim žarom za kulturu. Članovi prvoga Upravnog odbora bili su predsjednica Ankica Perić, zatim Mirna Marić, dopredsjednica, tajnik Josip Marić, rizničarka Mara Misilo, te članovi Ivanka Perić, Vlado Krešić, Anto Marić, Anto Trogrlić i Zdravko Marjanović. Među članovima Upravnoga odbora bio je tada i fra Ivica Karatović, franjevac Bosne Srebrene, pastoralno djelatan u samostanu sv. Kate u Kreševu. Nakon odlaska predsjednice Perić, fra Ivica je jedno vrijeme bio i predsjednikom Napretkove podružnice u Kreševu. Na taj su način franjevci, kao i mnogi puta do tad, iskazali blizinu svom puku u području kulturnoga života. Još i ranije, prvi su sastanci inicijativnoga odbora obnoviteljske skupštine održavani u prostorijama franjevačkoga samostana pod ravnanjem tadašnjega gvardijana fra Mate Perića, uz svesrdno zalaganje i pomoć pri obnovi Napretka u Kreševu.

Kulturne aktivnosti na očuvanju baštine

Djelatnost ove Napretkove podružnice zaustavljena je zbog Domovinskoga rata, ali već 1994. godine nastavlja se rad na očuvanju kulturne baštine. Vlastite prostorije u kojima se organizira rad podružnice stradale su u toku rata te su Napretkovci pristupili njezinoj obnovi. Najprije je sanirano krovište, potom unutarnja obnova te obnova fasade – za što su zaslužni članovi Upravnoga odbora i kreševski gospodarstvenici. „Oko 360 m² prostora u Napretkovu domu u Kreševu uglavnom je renovirano. Ondje čuvamo svoje instrumente, tradicijsku nošnju, tehničku opremu, pa mogu reći da naši članovi imaju dobre uvjete za rad i organizaciju raznih kulturnih manifestacija”, objašnjava današnja predsjednica kreševske podružnice Napretka Ružica Franjčević te nastavlja: „Iako smo živimo u maloj sredini, članovi Napretka vrlo su rano počeli aktivan rad, organizirajući brojne događaje čime je naša podružnica postala glavna okosnica svih kulturnih zbivanja u Kreševu.” Zapaženo je i nekoliko međunarodnih gostovanja sekcija kreševskoga Napretka, primjerice u Beču, Stuttgartu ili Anconi.

Predsjednica Franjčević posebno ističe dugogodišnje postojanje mješovitoga pjevačkog zbora. Prvi veći nastup bio je na povijesnoj obnoviteljskoj skupštini, na kojoj je zbor izveo između ostaloga i Napretkovu himnu. „Tada je zborom ravnala profesorica Mirna Marić. Relativno rano osnovan je i tamburaški sastav ‘Senjo’ pod vodstvom Mate Franjčevića, a doskora su lijepi zvuk tambure pronijeli diljem Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije i Njemačke. Već 1998. godine zabilježili su vrlo uspješan nastup na čuvenom festivalu tamburaške glazbe u Osijeku, a naši su tamburaši tada osvojili srebrnu plaketu ‘Tambura Paje Kolarića’. Samo dvije godine poslije, pomlađeni tamburaški sastav na istom je festivalu nagrađeno istom plaketom, ali brončanoga sjaja. U svakom slučaju, trebalo bi puno vremena i prostora da bismo spomenuli sve značajne nastupe naših članova” dodaje Franjčević.

Danas je stanje malo drugačije. Mlađi naraštaj Napretka u Kreševu preuzeo je vodstvo glazbenih sekcija mješovitoga zbora i tamburaškoga orkestra. Tako je članica Upravnoga odbora Marija Pervan danas ravnateljica zbora, a Mladen Tomić voditelj tamburaša. Osim ove dvije sekcije koje su djelatne od obnove podružnice Napretka u Kreševu, danas su ondje djelatne i tri skupine folklorne sekcije. Seniorsku skupinu vodi Vlado Lalić, dok je za dvije skupine djece zadužen Ivan Križanović, Napretkovac iz Busovače. A postoji i izvorna pjevačka skupina koju vodi Dragica Bilela, također članica Upravnoga odbora podružnice.

S mladima i za mlade

O brojnosti članova Napretka u Kreševu predsjednica Franjčević govori kako je redovito broj napretkovaca oko 100, jer se poneki član odlaskom na školovanje izvan Kreševa ili na rad u druge sredine ne vrati na svoje ognjište. „To uveliko otežava rad naših sekcija, ali su sve još uvijek aktivne. Nastojimo zadržati mlade u Kreševu svim svojim snagama. Nažalost, u okviru Napretka u Kreševu ne postoji stalan fond iz kojega bismo mogli stipendirati studente, ali smo ipak u nekoliko navrata isplatili poticaje aktivnim i zaslužnim članovima koji su bili na studiju”, ističe Franjčević. Dodala je potom i kako je HKD Napredak, Podružnica Kreševo, uvrštena u proračun Općine koja je prepoznala aktivan rad svih sekcija Napretka.

Svake godine u Kreševu Napredak organizira i sudjeluje na oko 25 kulturnih manifestacija. Među njima se posebno ističe manifestacija „Svibanjski dani kulture“, čije je prvo izdanje održano 1999. godine. „U sklopu tih dana održe se događaji različitoga karaktera poput koncerata, predstava, književnih večeri i slično. Svake godine priređujemo i Uskrsni i Božićni koncert te druge manifestacije po ukazanim prilikama. Ugostili smo do danas mnoga slična društva, a svojim smo programima sudjelovali i kao gostujuće društvo, promovirajući svoje vlastite običaje i kulturu”, zaključuje Franjčević. Osobito je značajan i posjećen koncert Napretka koji se u Kreševu organizira uz blagdan svete Katarine Aleksandrijske, zaštitnice drevnoga franjevačkog samostana ili uz Dan Općine koji se poklapa s proslavom Uznesenja Blažene Djevice Marije, naslovnika župe u Kreševu.

Običaji Kreševa na sceni

Krajem 2019. godine premijerno je izveden glazbeno-scenski prikaz o Kreševu, u Napretkovu kulturnom centru u Zagrebu. Riječ je o jedinstvenoj izvedbi koja prikazuje običaje i elemente iz povijesti ovoga malog mjesta u srednjoj Bosni. Autorica ovoga prikaza mlada je akademska glumica Ana Franjčević, dugogodišnja članica Napretka u Kreševu. Njezini su suradnici u stvaranju glazbe i uvježbavanju sudionika bili Ivan Buljan, mladi glazbenik koji pohađa studij u Zagrebu, zatim Marija Pervan, voditeljica zbora Napretka te Ivan Križanović, sa zadatkom uvježbavanja mlađih članova folklorne sekcije.

„Riječ je o neobičnoj drami u koju su uključeni i pjevači i plesači, a na samom kraju pridružuje nam se i tamburaški sastav. Od početka su u glavnoj ulozi dvije djevojčice koje pomalo otkrivaju korijene i svoju obiteljsku prošlost, a usput otkrivaju povijest svoga kraja i kraljevskoga Kreševa. Tako je u jednosatnu predstavu uključeno obilje povijesne građe i folklor našega naroda u Kreševu”, objašnjava predsjednica Franjčević. Dodaje potom kako je bilo predviđeno da se ova predstava održi i u drugim krajevima naše domovine, ali je trenutna epidemija koronavirusa primorala organizatore da gostovanja odgode za neka druga vremena.

Povezanost sa Središnjom upravom

Desetoga listopada 2019. godine podružnicu Napretka u Kreševu posjetilo je izaslanstvo Središnje uprave iz Sarajeva na čelu s predsjednikom HKD-a Napredak Nikolom Čičom te dopredsjednikom Josipom Križanovićem. Razgovaralo se tada o radu Napretkove podružnice u Kreševu te o njezinoj suradnji sa Središnjom upravom. Sastanku u zgradi Općine Kreševo nazočio je i načelnik Općine Renato Pejak, a osim predsjednice podružnice Napretka u Kreševu Ružice Franjčević, nazočni su bili još Branko Ivičević, Božica Ban, Mara Misilo, Marija Pervan, Ivica Kesić, Dragica Bilela i Lucija Čiča. Sastanku se priključio i tadašnji gvardijan franjevačkoga samostana u Kreševu fra Josip Tomas.

O prvom desetljeću obnovljenoga rada HKD-a Napredak u Kreševu govori i knjiga pod naslovom „Čuvar kulturnog nasljeđa 1990. – 2001.“, autora Zdravka Marijanovića. Ipak, o djelatnosti Napretka u malom ali gospodarski i kulturološki prosperitetnom Kreševu mnogo više govore njegovi članovi, svaki od njih posebno. Svaki od njih, i mladi i oni manje mladi Napretkovci, na pravi su način uspjeli svoju bogatu baštinu očuvati i dalje prenijeti novim naraštajima Kreševljaka.

https://www.hkdnapredak.com/