(Snježana Radoš / matis.hr)
U Zagrebu je danas predstavljena knjiga - spomenik, monografija "Vareš i vareški kraj kroz stoljeća", autora i urednika, Željka Ivankovića, bh. i hrvatskog književnika. Monumentalno djelo posvećeno dva tisućljeća bogatoj povijesti Vareša u Zagrebu su, uz autora, predstavili i Mladenko Marijanović, urednik fotografije i Anto Jelić, zamjenik predsjednika vareške podružnice HKD-a Napredak koji je i nakladnik. Ivanković i njegov vareški tim (Marijanović, Divković, Jurić i Ruf) priredili su veliku knjigu o još većoj prošlosti i povijesti Vareša, srednjobosanskog gradića, namijenjenu ne samo Varešanima podrijetlom, nego i ostalima kojima su taj grad i BiH na srcu.
Gloria Lujanović/Dnevnik.ba
U Zagrebu je predstavljena impozantna monografija "Vareš i vareški kraj kroz stoljeća" autora Željka Ivankovića, višestruko nagrađivanog bh. i hrvatskog književnika.
O knjizi "Vareš i vareški kraj kroz stoljeća", prvoj monografiji posvećenoj dva tisućljeća bogatoj povijesti tog grada, u Zagrebu su, uz autora Ivankovića, govorili i Mladenko Marijanović, urednik fotografije i Anto Jelić, zamjenik predsjednika vareške podružnice HKD-a Napredak.
Čudesni kanjon rijeke Stavnje i rudna bogatstva
Autor i urednik, Željko Ivanković, višestruko nagrađivani hrvatski i bh. književnik, naglasio je kako je "knjiga plod cjeloživotne posvećenosti temi Vareša".
"Jedan je engleski putopisac, krajem 18. stoljeća boravio u Varešu, Englezi su tada proputovali cijeli svijet, a jedan od njih prošao je dolinom rijeke Stavnje i kazao kako je toliko toga vidio u životu, ali nigdje takve kotline. Od Sarajeva do Vareša sedam sati, častili su ih osmanlijski moćnici, a on je i dalje pričao o tom čudesnom kanjonu rijeke Stavnje", podsjetio je Ivanković.
Tim su kanjonom, kako je rekao, Iliri bježali pred Rimljanima u potrazi za zlatom, a tu je izgrađena i ranokršćanska bazilika još u 5. stoljeću.
"Avari i Slaveni kada su dolazili prolazili su tim kanjonom, a divlji su Slaveni srušili tu baziliku. Tim su putem stoljećima prolazile karavane vozeći ili izvozeći ono najvrjednije s vareškog područja - rude", kazao je Ivanković. Bosanski su vladari, prema njegovim riječima, Vareš nazivali riznicom Kraljevstva.
"Kada je otkriven novi svijet s Kolumbom, naglo pada cijena srebrena, a u Varešu se prestaje kopati srebro jer se više ne isplati. Željezo se nastavlja kopati jer metalurzi tvrde da je vareško najbolje poslije onog švedskog", podsjetio je.
Na rudnom bogatstvu, smatra Ivanković, bio je moguć takav Vareš koji je imao privilegije i kod Rimljana i Turaka za čijeg vremena u Varešu nije vrijedio danak u krvi. Također, za vrijeme Osmanskog carstva, podsjetio je Ivanković, crkvena zvona su mogla zvoniti samo u pet mjesta: četiri franjevačka samostana u Kreševu, Fojnici, Jajcu i Kraljevoj Sutjesci i crkvi u Varešu.
"U Bosanskom kraljevstvu Vareš je bio pod izravnom upravom kralja, nije slučajno da je Austro-ugarska tim tjesnacima napravila ceste, pruge, željezaru", podsjetio je.
Vareš je zahvaljujući rudama, kako je ocijenio, imao socijalni status puno bolji od drugih mjesta u Bosni i Hercegovini.
"Nastao je i 1991. godine nestao. Cijeli Vareš danas ima manje stanovnika nego je te '91. imalo samo gradsko područje. Vareš je izišao iz povijesti tih devedesetih godina", kazao je.
Oko 12 tisuća Varešaka danas živi u 64 zemlje svijeta, i zbog njih, smatra Ivanković, izrađena je ovakva knjiga - spomenik.
"Da biste mogli svom djetetu, unuku pokazati. Ovakvu knjigu nisam ni htio ni mogao napisati kao znanstveni rad, iako ima neke elemente, čak me fra Stjepan Duvnjak pitao mislim li to pretvoriti u doktorat. Ne, važnije mi je da bude čitana među svim generacijama i svim razinama čitateljske publike", kazao je.
Podsjetio je i kako je za knjigu zaslužan i redakcijski odbor koji je dao, osim moralne, i materijalnu podršku bez kojih nema nijednog projekta.
"Nažalost, knjiga neće biti u zagrebačkim knjižnicama i knjižarama. Sumnjam da je ovakve knjige moguće otkupiti preko Ministarstva kulture, ipak, silno bih bio radostan kada bi se najvažnije biblioteke, barem u većim hrvatskim gradovima u kojima žive i Varešani, bile dostupne.
U knjizi je oko 280 bibliografskih jedinica, a koji ih je, prema Ivankoviću, 680 inače.
"Četiri desetljeća istrajavanja na temi Vareša"
"Ovo je cjeloživotni rad. Četiri desetljeća istrajavanja na temi Vareša. Iako je nastajala zadnje tri i pol, četiri godine.
Knjiga je to, smatra Ivanković, i za one koji žele upoznati Vareš.
"Naći će na tisuće podataka koji će ih iznenaditi. A ako baš nemaju pametnije posla, a Varešani su, neka gledaju Leksikon uglednih Varešaka i neka se pitaju zašto ih nema. Takvih je pitanja do sada, anonimno, najviše postavljeno", kazao je.
Osim Ivankovića, na izradi monografije, također, su radili Varešani: Mladen Divković, dizajner, Mladenko Marijanović, urednik fotografije, Jelena Jurić, lektorica, korektorica i redaktorica, te Vladimir Ruf, priređivač Leksikona uglednih Varešaka.
"Po bosanski način, kako je to naš Ivo Andrić zapisao što je čuo od običnog naroda:'Zapiši, pa će i Bog upamtiti'", kazao je Ivanković.
Mladenko Marijanović, urednik fotografije, kazao je kako "u knjizi nema prekrajanja povijesti prema nečijim željama", te da "nije nastala po narudžbii ideologije, politike, vjere". Ovo je, smatra Marijanović, definitivno osobna iskaznica Vareša.
Anto Jelić, zamjenik predsjednik vareške podružnice Napretka, istaknuo je kako je riječ o "velom, monumentalnom djelu i spomeniku tom gradu i ljudima koji su vezani uz njega".
Miljenko Jergović, nažalost, nije sudjelovao na predstavljanju knjige, pa je Mihaela Lekić, pročitala njegovu recenziju monografije objavljenu u zagrebačkom Jutarnjem listu.
Jergović, jedan od najvažnijih hrvatskih i bh. prozaista, između ostalog, navodi: "Ivanković piše tako da njegov tekst i ova knjiga ne mogu zasmetati Varešacima srpskopravoslavnog ni bošnjačkomuslimanskog roda, pa bi i jedni i drugi njegovu knjigu mogli držati u regalu, na polici, ispod televizora. Ali nije riječ o kalkulaciji te vrste – i autoru, i nakladniku, svejedno je hoće li se knjiga razgrabiti, jer je ionako riječ o svojevrsnom spomeniku, uknjiženom nadgrobniku, knjizi dovršene povijesti – nego se radi o tome da drukčija ovakva knjiga i nije moguća. Kljaštrenjem i svođenjem na jednu nacionalnu komponentu i jednu povijest, ona bi prestala biti vareška i bosanska. Tako je to barem kada je o prošlosti riječ."
Ivankovićeva bogata erudicija i rudarski posao
"Ivanković je kopao po arhivima i knjižnicama, znalački sklapao impresivan vareški mozaik - uistinu - tipičan vareški, rudarski posao. Uz bogatu erudiciju i energiju, njegovu zavičajni, željezni geni, stvorili su ovo kapitalno djelo", kazao je Jelić.
Ivanković je, smatra Jelić, ovim kapitalnim djelom iznova i definitivno pretvorio Vareš u svog dužnika, suprotno od one Andrićeve da je "čovek dužan svom zavičaju".
Dario Magdić, izaslanik predsjednika hrvatske Vlade, Andreja Plenkovića, istaknuo je kako je riječ o "impozantnoj monografiji čiji cilj nije samo oteti od zaborava Vareš i njegovo okolinu, nego i promicati kulturnu, kulturno naslijeđe i tradiciju".
"Nije rezultat samo entuzijazma i predanog rada, nego i vaše ljubavi prema Bosni i Hercegovini i zavičaju što joj daje osobitu vrijednost", kazao je Magdić.
Drago Prgomet, predsjednik Skupštine Grada Zagreba, istaknuo je kako je "rat mogao srušiti sve, ali ne i duh ljudi iz Vareša".
"Sjajan pothvat. Ono što nije zapisano, toga nije bilo ni u povijesti", kazao je Prgomet.
"Monumentalno djelo, raskošan pisani spomenik"
Akademik Anto Markotić, također, Varešan sa zagrebačkom adresom, kazao je kako je "Željko Ivanković najzaslužniji čovjek za monografiju 'Vareš i Vareški kraj kroz stoljeća'".
Mijo Marić, predsjednik Hrvatske matice iseljenika, istaknuo je kako je riječ o "zlatnoj knjizi o Varešu - bogatog sadržaja, moćne likovnosti i monumentalnom djelu koje je puno više od zavičajne monografije".
"Raskošan je to pisani spomenik od Matije Divkovića do suvremenika u svim granama ljudske djelatnosti", istaknuo je Marić.
Organizator predstavljanja monografije "Vareš i vareški kraj kroz stoljeća" je Hrvatska matica iseljenika, a događaj je održan pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Knjigu je moguće kupiti u uredu lista "Bobovac" i knjižari "Ami" u Varešu, ili naručiti putem e-maila
Dnevnik.ba
