Foto: Cropix

Što je zajedničko čipki keri, troglasnom ženskom pjevanju iz Usore, hodočašću svetom Ivi u Podmilačju i skokovima sa Starog mosta u Mostaru?

Da ih Federalno ministarstvo kulture u Sarajevu predlaže UNESCO-u da ih stavi na popis nematerijalnih kulturnih dobara svijeta koji zavređuju posebnu zaštitu, uz sevdalinku, gangu i potkovana jaja iz Kreševa. Dio toga moći će se vidjeti na izložbi “Nematerijalna kulturna baština u Federaciji Bosne i Hercegovine iz etnografske zbirke Karmela sv. Ilije” koja se otvara danas u galeriji Klovićevi dvori.

Dvanaest fenomena
Izložba predstavlja dvanaest kulturnih fenomena koje je ministarstvo izdvojilo kao najvrednije za nominiranje za UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnog naslijeđa čovječanstva, s izvornim predmetima te fotografijama Jasmina Fazlagića, koji je s Vidoslavom Vidom Bagurom autor i videomaterijala. Multimedijalna izložba temeljena je na etnografskoj zbirci Karmela sv. Ilije na Buškom jezeru kod Tomislavgrada, koju godinama skuplja otac Zvonko Martić, doktor etnologije i kulturne antropologije. Nakon što je 1997. poslan za vikara u povratničku župu Oštru Luku u Posavinu, s lokalnim folklornim društvom počeo je skupljati narodne nošnje, a zbirka je s njim 2004. prešla u samostan na Buškom jezeru. Tu se čuva tradicijska odjeća te ukrasni i upotrebni predmeti iz prošlosti čitave Bosne i Hercegovine.

U Klovićevim dvorima bit će predstavljena drvena, bogato ukrašena djevojačka soba iz Konjica, koju je ručno izradio Hamdija Hamdo Kadić zvani Gunjo (1896.-1989.), majstor koji je tvrdoglavo odbijao koristiti se strojevima. Ta je soba ilustracija konjičkog drvorezbarstva, koje se nalazi na listi nematerijalne kulturne baštine skupa s tradicijskim košenjem trave na Kupresu ili izradom grnčarije odnosno upotrebne keramike u Liješevu pored Visokog, koja se i danas prodaje na improviziranim štandovima pored ceste od Sarajeva do Travnika. Djevojačka soba iz Konjica smatra se da potječe iz 1920. i da ju je majstor Hamdo izradio za dvije svoje sestre, kaže Zvonko Martić. Druga je soba završila u Beogradu, ali ne zna se gdje je danas. Te su sobe dio tradicije drvorezbarenja koje korijenje ima u majstorima iz hrvatskog sela Bijela kod Konjica, koji su se bavili izradom sanduka za nevjeste. Kad je Austro-Ugarska okupirala Bosnu, šalju tamošnje majstore na školovanje u Maroko. Pri radu s drvetom rabe tzv. arapsku šaru, i razvijaju tzv. bosansku šaru. “Austrijancima je bilo važno da se ovdje zadrži orijentalni štih, i kombinira sa Zapadom”, objašnjava otac Zvonko.

Najteže je u Zagreb bilo dovesti krhku umjetninu iz Konjica, kaže Zvonko Marić, ali njemu osobno je najveći izazov novi projekt “Sevdah u kući Imamović”. Kroz velike izvođače Zaima, Nedžada i Damira Imamovića na izložbi je predstavljena sevdalinka. Sevdalinka je urbana pjesma iz gradova nekadašnje otomanske Bosne, dok su “U tri” i ganga primjeri glazbe iz ruralnih dijelova. U Klovićevim dvorima će se do 21. srpnja, koliko izložba ostaje otvorena, moći čuti pjesma možda posljednjih pjevačica koje izvode polifono pjevanje “U tri” iz Usore, hrvatskog kraja pored Doboja: Kate Varenica-Žica, Dome Muratović i Eve Bratić. Pjevačice iz Usore nastupaju večeras na otvorenju izložbe, dok bi Damir Imamović trebao održati koncert 16. srpnja.

Dva hodočašća
Mostarski skakači u Neretvu tražili su da se njihovi skokovi sa 24 metra visine također kandidiraju nalistu. Prvi skok sa Starog mosta zabilježen je 1664., a od šezdesetih je organizirano natjecanje. Na izložbi će biti predstavljene i dvije vjerske manifestacije, hodočašće na Ajvatovicu pored Bugojna te Svetom Ivi u Podmilačju kod Jajca. Crkvu Sv. Ive srpska vojska je 1993. srušila eksplozivom, ali je obnovljena i svake godine 23. lipnja okupi desetke tisuća hodočasnika - ne samo katolika, jer Sv. Ivo iz Podmilačja uživa ugled čudotvorca i među pripadnicima ostalih konfesija iz BiH. To je najveće nemarijansko svetište na Balkanu, kaže o. Zvonko Martić. Dugo se bavio intereligijskim istraživanjima, trenutno istražuje hodočašća Roma muslimana u Podmilačje.

Nakon rata obnovljen je godišnji pohod na Ajvatovicu, kod starog grada Prusca, pored Donjeg Vakufa. U sunitskom islamu nema sličnih skupova, to je specifično za muslimane u BiH, ističe dr. Zvonko Martić. Ajvatovica je najveće svetište muslimana u BiH i u Europi, koji uključuje povorku konjanika iz raznih dijelova BiH u tradicionalnim nošnjama. Zadnjih nekoliko godina uz jahače u defileu su i jahačice. “Prvotno su bile odvojene muška i ženska Ajvatovica, ali je Alija Izetbegović početkom devedesetih tražio da se spoje”, objašnjava otac Zvonko.

JUTARNJI LIST