Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini nema mjesto koje zaslužuje kao jedan od tri službena jezika u BiH, ocijenila je dr. sc. Marija Musa, izvanredna profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Profesorica Musa to je rekla na promociji svoje knjige "Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji od 1945. do danas", održanoj u četvrtak u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Filozofskog fakulteta i Školske naklade d.o.o. Mostar.

Po njezinim riječima, u knjizi, na kojoj je radili više godina, istražila je položaj hrvatskog jezika u javnoj komunikaciji u BiH od 1945. godine do danas.

- Javna komunikacija poseban je društveni fenomen, odnosno medij u kojemu se očituje položaj nekog standardnog jezika u društvu te sam u sferi javne komunikacije odlučila istražiti položaj hrvatskog jezika u tom dugom razdoblju u administrativnom i novinarsko-publicističkom stilu - kazala je Musa.

Dodala je kako je na planu novinarsko-publicističkog stila istražila, obradila i opisala jezik dnevnih novina poput Oslobođenja, Slobode i Dnevnog lista te nekoliko vjerskih godišnjaka, dok je na planu administrativnog stila istražila, obradila i opisala jezik službenih listova različitih razina vlasti.

- To su bili službeni listovi na razini države, republike i općina do rata, a naravno od devedesetih godina, to je na razini Federacije BiH i županija - kazala je Musa.

Autorica ističe kako je posebnu pozornost posvetila jeziku elektroničkih medija, javnih radio-televizijskih servisa Federacije BiH.

- Na osnovu tih istraživanja mogu reći kako hrvatski jezik kako jedan od tri službena jezika u Bosni i Hercegovini nema svoje pravo mjesto, odnosno nije zastupljen u javnoj komunikaciji u onom smislu u kojem bi jedan standardni jezik jednog konstitutivnog naroda trebao biti zastupljen - istaknula je Musa.

Izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i jedan od predstavljača knjige Katica Krešić istaknula je kako se radio o iznimnom djelu koje osim analize koja predstavlja središnji dio rada, donosi i dosta povijesnih podataka.

- Osim spomenutih informacija i autoričinih zaključaka i kritičkih osvrta, ova knjiga potiče i nova istraživanja jezikoslovlja u BiH, pa u tom kontekstu i istraživanja hrvatskoga jezika. Isto tako, knjiga poručuje da se jezična situacija u BiH može riješiti na demokratičan način, znanstvenim i stručnim putem na osnovu već definirane jezične politike koju imamo u teoriji - kazala je Krešić.