Zavičajni muzej Travnik osnovan je 1950. godine. Pored Muzeja u franjevačkom samostanu u Fojnici, ovo je jedini muzej u Srednjobosanskom kantonu. U svojim zbirkama posjeduje predmete i eksponate iz čitavog svijeta.

Stari grad

Za potrebe smještaja eksponata i zbirki prvobitno su korišteni različiti objekti u Travniku, poput austrougarskog zatvora, Velike nadbiskupske gimnazije, zgrade Zadužbine braće Fufić, Varoške džamije, Elči Ibrahim-pašine medrese. Od 1972. nalazi se u Domu narodnog zdravlja, zgradi napravljenoj 1928. godine iz sredstava Rockefelerove fondacije. Pored glavne zgrade, Muzej ima i dvije depandanse - Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića, u kojem se nalazi jedna postavka koja predstavlja život i djelo našeg nobelovca i Srednjovjekovna tvrđava - Stari grad (ima status nacionalnog spomenika BiH; op.a.) koja je pod patronatom Muzeja i u kojoj se nalazi i manja muzejska postavka koja se odnosi na historiju, etnologiju i prirodnu baštinu Travnika i okoline.

"Tvrđava Stari grad jedan je od najljepših i najočuvanijih fortifikacijskih objekata srednjovjekovne Bosne u kojem su naredni historijski periodi ostavili svoja specifična obilježja. U do sada poznatim historiografskim izvorima ne postoji podatak o godini i trajanju izgradnje, kao ni o graditelju. Historičari su suglasni da je tvrđava sagrađena u drugoj polovini 14. ili prvoj polovini 15. stoljeća. Godine 1999. pokrenut je proces obnove i revitalizacije tvrđave. Godine 2005. proglašen je Stari grad nacionalnim spomenikom BiH. Mi smo praktično tu tvrđavu restaurirali u 15-ak godina", kazala je Fatima Maslić, direktorica Zavičajnog muzeja Travnik.

Ona je objasnila da na tvrđavi postoje radionice lončarenja i tkanja, čime se produžava život nečemu što je dio naše tradicije.

Fundus muzeja sadrži oko 80.000 eksponata. Stalna izložbena postavka Muzeja sastoji se od: Prirodoslovne postavke, Stalne arheološke postavke, Kulturno-povijesne postavke i "Život i običaji ljudi travničkog kraja" - Stalne izložbene postavke fotografija.

Raznovrsnost zbirki i mnoštvo eksponata čine ga neizostavnim mjestom za upoznavanje prošlosti i prirodne baštine travničkog kraja. Stalna izložbena postavka, kao i tematske izložbe, predstavljaju istinsku atrakciju za domaće i inostrane turiste, školske ekskurzije i druge zaljubljenike u tradicionalnu kulturu i običaje svih ljudi i naroda koji od prahistorije naseljavaju ovaj dio BiH.

Prirodoslovna zbirka je najbogatija, a eksponati ove zbirke predstavljeni su kroz tri cjeline - Minerološko-petrografsku, Paleontološku i Zoološku. Stalna arheološka postavka predstavlja prošlost Travnika od najstarijih vremena zaključno sa osmanskim periodom, odnosno od perioda mlađeg kamenog doba u čijem dijelu je prezentiran materijal s jednog od najznačajnijih lokaliteta na području Travnika, a riječ je neolitskom naselju Nebo. Tu su i nalazi iz brončanog i željeznog doba, rimskog perioda pa sve do srednjeg vijeka i materijala koji je prikupljen prilikom arheoloških istraživanja srednjovjekovne tvrđave Stari grad u Travniku. Historijsko-etnološka postavka ima za zadatak da prikaže prošlost Travnika u vrijeme kada je on bio glavni grad bosanskog ejaleta u kojem je stolovalo 77 vezira i njihovih namjesnika u zgradi koja se naziva Vezirski konak, koja je, nažalost, 1950. srušena. Kroz fotografije i prateće tekstove prikazani su običaji i tradicijska nošnja sva tri naroda koja žive na području Travnika i okoline.

Srebrene aplike

S vremena na vrijeme organiziraju se i povremene izložbe kao što su izložbe udruženja fotografa i likovnih umjetnika, ali i materijala koji se čuva u depoima. U zoološkoj zbirci su izloženi vrijedni eksponati sa skoro svih kontinenata i iz mnogih oceana i mora, od kojih neki predstavljaju prave raritete, s obzirom na to da su mnoge vrste danas u toj mjeri ugrožene da je do njih gotovo nemoguće doći. Đaci Velike nadbiskupske gimnazije su 1887. čestitali rođendan caru Franji Josipu, na čemu im je on toplo zahvalio i zamolio da im zauzvrat nešto pokloni. Odluka je pala na lava i tigra koji su fascinirali dječju maštu, pa su uskoro u Gimnaziju doneseni preparirani primjerci ovih životinja. Ovi eksponati lava i tigra iz Bečkog muzeja u Schönbrunnu su u travničkom muzeju.

Mr. arheologije Ajla Sejfuli, kustos arheolog iz Zavičajnog muzeja Travnik, istakla je da se arheološka zbirka Muzeja nadopunjuje svakodnevno, kako kroz arheološka iskopavanja, tako i kroz poklone sugrađana koji ih pronađu prilikom građevinskih ili poljoprivrednih radova.

"Ono što je novina je da smo u projektu u posljednje dvije godine sa Institutom za arheologiju u Beču, gdje rade na geofizičkim snimanjima predhistorijskih gradina u okolini Travnika i Zenice. Ekipa je obavila svoj dio posla u Zenici, a Travnik je planiran za narednu godinu", naglasila je Sejfuli.

Najinteresantnije u arheološkoj zbirci što se čuva su srebrene pojasne aplike iz srednjeg vijeka, a pronađene su u jednom sarkofagu u mjestu Bila, nedaleko od Travnika. To je jedinstven primjer za BiH. U svijetu ih, veli Sejfuli, postoji tek nekoliko koje se čuvaju u najpoznatijim muzejima u SAD-u, Njemačkoj, Grčkoj i drugim zemljama.

Na ulazu u Muzej se nalazi manji botanički vrt u kojem su neki primjerci stećaka preneseni sa arheoloških lokaliteta u okolini Travnika, kao i najveći eksponat, raritetan primjerak tehničke baštine, parni voz ćiro, jedna od četiri ovakve lokomotive koje su sačuvane u svijetu.

Vratio se ćiro

Od ukupno 38 parnjača, koliko ih je proizvedeno u Tvornici lokomotiva u Beču, osim ove u Travniku, postoje još svega tri koje se ljubomorno čuvaju u tehničkom muzeju u Münchenu (Njemačka), muzeju u Ljubljani (Slovenija) i privatnom muzeju u Frojachu (Austrija).

Ova parnjača predstavlja jedini sačuvani primjer zupčaste lokomotive serijske oznake 97-036 izrađene po Abtovom sistemu (nazubljene motke ili zupčanica) u Bosni i Hercegovini. Uskotračna parna lokomotiva 760 mm ima proizvodnu oznaku Flor 2556/1919. Uz nju je smješten jedan zatvoreni i jedan otvoreni vagon. Dužina kompozicije sa lokomotivom iznosi 28, a širina 2,50 m. Dužina tračnica do 32 m.

"Prije dvije godine smo predočili ideju da se uspostavi zelena transverzala ili zelene staze tragom bivše željeznice koje bi uvezale nekoliko općina. Prvo Travnik, Novi Travnik i Jajce, a onda bi se to proširilo od Lašve do Jajca, pa se priključili Vitez i Bugojno. Vjerovatno će se ići čitavom relacijom trase duž rijeka Lašve i Vrbasa. Riječ je o tome da se taj potencijal pretvori u turistički resurs, uz jednu šetnicu, biciklističku stazu, da se spomenici kulture i prirodna dobra obnove, očiste, da se na adekvatan način prezentuju, da se u pratećim objektima koji su pripadali željeznici, željezničke zgrade, stanice, stražarnice, smjeste neke uslužne djelatnosti za turiste. Taj projekat bi pomogao i ekonomskom razvoju SBK-a", rekla je Fatima Maslić, direktorica Zavičajnog muzeja Travnik, inače diplomirani historičar umjetnosti.

Ona je objasnila da je Naim Sarač iz Donjeg Vakufa došao u Muzej sa spiskom željezničara, nekih 120 imena, i predložio im da snime film "Vratio se ćiro", što su i uradili 2016. godine. Snimajući film, otkrili su tu trasu i da imaju odličan potencijal koji se može pretvoriti u turističku zelenu transverzalu.

artinfo.ba | preuzeto s portala oslobodjenje.ba