Povijesni događaj na kulturnoj i glazbenoj sceni Kreševa i središnje Bosne
Rujanski rok za upis prvog naraštaja studenata glazbene umjetnosti Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru na dislociranom studiju u Kreševu pri samom je kraju. Zainteresiranih ima, ali ima još i prostora za upis na studij koji može primiti 30 studenata na tri odjela; opće glazbene kulture, crkvene glazbe i harmonike. Potvrdio nam je to mr. Frano Martinčević, tajnik dislociranog glazbenog studija u Kreševu.
"Rok za upis istječe u ponedjeljak 8. rujna. U ovom trenutku ne mogu kazati da imamo dovoljno studenata kako bi počeli s nastavom, ali sam uvjeren da će ih biti. Jednostavno mislim da do svih naših budućih studenata još nije doprla informacija o novom studiju u Kreševu, a mnogi su i s nevjericom gledali na ovaj Projekat koji je za Kreševo, Kiseljak i cijelu regiju od izuzetnog značaja. Kako bi svima koji žele biti dio povijesti glazbene umjetnosti na ovim prostorima dali priliku da upišu studij i budu prvi naraštaj studenata dislociranog studija glazbene umjetnosti u Kreševu, vjerojatno ćemo produžiti rujanski upisni rok", pojašnjava Martinčević.
Martinčević je i sam svjetski priznak glazbenik, orguljaš, koji korijene vuče iz Kreševa u koji se vratio iz Norveške s obitelji, suprugom i petoro djece, kako bi radeći svoj posao, ostavio traga i u rodnom mjestu svojega oca. Osim iznimnog talenta za glazbu, krasi ga i upornost zbog koje mu je poraz nepoznat pojam. Ispričao nam je jedno od svojih iskustava iz Osla. U samo tri mjeseca uvježbao je zbog dječaka Sv. Harvarda koji je u navedenom radoblju od zbora pred raspadom došao do audijencije kod pape Ivana Pavla II.
"Potpuno sam uvjeren da ćemo u Kreševu imati studij glazbene umjetnosti na kojemu će se samo za par godina tražiti mjesto više. Garancija tomu nije samo moja upornost već i potpora Sveučilišta u Mostaru i čelnika ove visokoškolske ustanove s rektoricom prof.dr. Ljerkom Ostojić na čelu te lokalne zajednice predvođene Radojom Vidovićem, načelnikom Kreševa. U projekt se uključuju i kreševski gospodarstvenici koji planiraju napraviti posebnu Zakladu upravo za ovaj studij. Svi mi istim žarom stojimo iza ovog za Kreševo i cijelu regiju revolucionarnog projekta. Sveučilište se obvezalo plaćati profesore, a općina je na sebe preuzela obvezu osiguranja prostora i nabavke instrumenata. Prostor već imamo, instrumente ćemo dobiti, kadar smo osigurali, samo još čekamo studente i možemo početi s radom", kaže Martinčević.
Tri odjela na dislociranom studiju u Kreševu, uvjeren je Martinčević, samo su početak izrastanja studija glazbene umjetnosti u Kreševu koji se počinje razvijati pod okriljem Sveučilišta u Mostaru.
"Mi smo već sad napravili iskorak, otvaranjem studija zapadne crkvene glazbe, prvog u BiH. Studij istočne crkvene glazbe imamo u Lukavici. Jedan od mojih planova je otvoriti odjel jazz. Bio bi to, uz Beograd, jedini studij ovog glazbenog pravca na Balkanu, a nakon Beograda nama najbliži je u Beču. Jazz mladima otvara vrata svjetskih metropola, a to je ono što ja želim, otvoriti im vrata svijeta, uz jačanje regionalne, odnosno suradnje s glazbenim centrima u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i drugim zemljama regije. Prve korake na ovom planu smo već napravili, imamo dobro suradnju i sa studijima glazbe u Sarajevu i Lukavici koje ćemo, otvaranjem studija u Kreševu, na određen način i rasteretiti", izjavio je Martinčević.
Budućim studentima studija glazbene umjetnosti Fakulteta prirodoslovno- matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, dislociranog studija u Kreševu, Martinčević jamči kvalitenu nastavu koju će izvoditi njegove svjetski priznate kolege kao što je i on sam. Nakon europskih metropola, Kreševo kao centar glazbene kulture je kaže izazov kojem jednostavno ne može odoljeti.
(artinfo.ba/ap)
