× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

skegro enes

 

Nakon togodišnjeg istraživanja arhivske i dokumentarne građe, te serije intervjua sa 15 umjetnika i kulturnih djelatnika aktivnih u Travniku tokom rata, sinoć je na kamernoj sceni Centra za kulturu općine Travnik, u okviru kulturno-umjetničke manifestacije “Andrićevi dani”, upriličena promocija knjige autora, Enesa Škrge pod nazivom “Bolan Sejo, prifati se harmonike, nije puška za tebe”.

Tekst i foto:Novum.ba

Nikad punija kamerna sala Centra za kulturu općine Travnik i sinoćnja zainteresovanost brojnih sugrađana, svjedoče o uvažavanju i poštovanju djela autora, ali i noviih vrijednih zapisa o Travniku.

U trinaest poglavlja ispisana je kulturna fenomenologija grada iz ratnog perioda (od 1992. do 1995. godine ), te na analitičko-kritički način opservirana produkcija i prezentacija u pozorištu, muzici, likovnosti, književnosti, plesu, kulturno-historijskom naslijeđu, izdavaštvu, filateliji, radiju, filmu,...

Ovo je ujedno prva knjiga sa ovom tematikom u BiH, budući da do sada nije sveobuhvatno istražen i javno prezentiran kulturni život u nekom gradu za vrijeme ratnih dejstava 90-ih godina, te pored znanstveno-istraživačkog pristupa u pisanju, knjiga sadrži i memoarsko-anegdotalne momente.

Autor knjige, Enes Škrgo je za portal Novum.ba naglasio da knjiga predstavlja zahvalnost svim ljudima koji su bili posvećeni kulturnoj djelatnosti tokom rata i da je osjećao potrebu da tu dokumentiranu i arhiviranu građu o kulturnoj djelatnosti ukoriči.

“Ova knjiga je zapravo način da se u jednoj vrsti kulture sjećanja zabilježi memorija na ljude i događaje koji su bili aktivni djelatnici u teškom ratnom periodu, da kaže ko su bili ti umjetnici i kulturni djelatnici koji su u jednoj vrsti duhovnog ili neoružanog otpora uradili ono što je bila njihova ljudska dužnost, zadaća i potreba da jednostavno taj duhovni život približe lokalnom stanovništvu, vojnicima, izbjeglicama i drugima”, kazao je Škrgo.

Autor knjige Enes Škrgo, kao sudionik kulturnog života kroz pozorišni izraz u Travniku tokom rata, naglašava da je to bila jedna potreba da se kaže nešto o tom vremenu i da se zabilježi i dokumentira, da postoji na jednom mjestu kao neka vrsta omaža, zahvalnosti svim ljudima, a kako kaže bilo ih je mnogo, kao što je bilo i mnogo kulturnih događaja tokom rata, o čemu zapravo svjedoče sačuvani arhivi i dokumentarna građa.

“Posebnu zahvalnost dajem, naravno umjetnicima i kulturnim djelatnicima koji su dali intervjue, iznijeli svoja sjećanja i naravno, Zavičajnom muzeju Travnik koji je izdao ovu knjigu kao jednom prilogu za proučavanje historije kulture u travničkom kraju”, ističe Škrgo.

Na pitanje šta možemo kazati o kulturnoj sceni u ratu, Škrgo je kazao da je tadašnji duhovni život bio zaista bogat, te da je zapravo postojala potreba ljudi koji su priželjkivali duhovni život i onda su kulturni djelatnici i umjetnici nastojali da odgovore na tu potrebu i da iskažu iz sebe ono što im je rat donio kao jednu vrstu velike teme i velike inspiracije, kada su, kako kaže nastojali u potpuno nemogućim uslova stvarati kulturu i umjetnost.

Autor knjige “Bolan Sejo, prihvati se harmonike, nije puška za tebe”, već dugi niz godina obanaša funkciju kustosa Memorijalnog muzeja “Rodna kuća Ive Andrića”, te I danas aktivno učestvuje u unapređenju I razvijanju lulturno-umjetničke scene u Travniku.

Novum.ba

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.

skegro enes

 

Nakon togodišnjeg istraživanja arhivske i dokumentarne građe, te serije intervjua sa 15 umjetnika i kulturnih djelatnika aktivnih u Travniku tokom rata, sinoć je na kamernoj sceni Centra za kulturu općine Travnik, u okviru kulturno-umjetničke manifestacije “Andrićevi dani”, upriličena promocija knjige autora, Enesa Škrge pod nazivom “Bolan Sejo, prifati se harmonike, nije puška za tebe”.

Tekst i foto:Novum.ba

Nikad punija kamerna sala Centra za kulturu općine Travnik i sinoćnja zainteresovanost brojnih sugrađana, svjedoče o uvažavanju i poštovanju djela autora, ali i noviih vrijednih zapisa o Travniku.

U trinaest poglavlja ispisana je kulturna fenomenologija grada iz ratnog perioda (od 1992. do 1995. godine ), te na analitičko-kritički način opservirana produkcija i prezentacija u pozorištu, muzici, likovnosti, književnosti, plesu, kulturno-historijskom naslijeđu, izdavaštvu, filateliji, radiju, filmu,...

Ovo je ujedno prva knjiga sa ovom tematikom u BiH, budući da do sada nije sveobuhvatno istražen i javno prezentiran kulturni život u nekom gradu za vrijeme ratnih dejstava 90-ih godina, te pored znanstveno-istraživačkog pristupa u pisanju, knjiga sadrži i memoarsko-anegdotalne momente.

Autor knjige, Enes Škrgo je za portal Novum.ba naglasio da knjiga predstavlja zahvalnost svim ljudima koji su bili posvećeni kulturnoj djelatnosti tokom rata i da je osjećao potrebu da tu dokumentiranu i arhiviranu građu o kulturnoj djelatnosti ukoriči.

“Ova knjiga je zapravo način da se u jednoj vrsti kulture sjećanja zabilježi memorija na ljude i događaje koji su bili aktivni djelatnici u teškom ratnom periodu, da kaže ko su bili ti umjetnici i kulturni djelatnici koji su u jednoj vrsti duhovnog ili neoružanog otpora uradili ono što je bila njihova ljudska dužnost, zadaća i potreba da jednostavno taj duhovni život približe lokalnom stanovništvu, vojnicima, izbjeglicama i drugima”, kazao je Škrgo.

Autor knjige Enes Škrgo, kao sudionik kulturnog života kroz pozorišni izraz u Travniku tokom rata, naglašava da je to bila jedna potreba da se kaže nešto o tom vremenu i da se zabilježi i dokumentira, da postoji na jednom mjestu kao neka vrsta omaža, zahvalnosti svim ljudima, a kako kaže bilo ih je mnogo, kao što je bilo i mnogo kulturnih događaja tokom rata, o čemu zapravo svjedoče sačuvani arhivi i dokumentarna građa.

“Posebnu zahvalnost dajem, naravno umjetnicima i kulturnim djelatnicima koji su dali intervjue, iznijeli svoja sjećanja i naravno, Zavičajnom muzeju Travnik koji je izdao ovu knjigu kao jednom prilogu za proučavanje historije kulture u travničkom kraju”, ističe Škrgo.

Na pitanje šta možemo kazati o kulturnoj sceni u ratu, Škrgo je kazao da je tadašnji duhovni život bio zaista bogat, te da je zapravo postojala potreba ljudi koji su priželjkivali duhovni život i onda su kulturni djelatnici i umjetnici nastojali da odgovore na tu potrebu i da iskažu iz sebe ono što im je rat donio kao jednu vrstu velike teme i velike inspiracije, kada su, kako kaže nastojali u potpuno nemogućim uslova stvarati kulturu i umjetnost.

Autor knjige “Bolan Sejo, prihvati se harmonike, nije puška za tebe”, već dugi niz godina obanaša funkciju kustosa Memorijalnog muzeja “Rodna kuća Ive Andrića”, te I danas aktivno učestvuje u unapređenju I razvijanju lulturno-umjetničke scene u Travniku.

Novum.ba

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.