Galerija Aluminij u Mostar donosi relikvije Svetoga križa, autentični komadić drvenoga križa na kojemu je raspet Isus Krist. Prema predaji, relikviju Svetoga križa u 4. je stoljeću, u Svetoj Zemlji, pronašla rimska carica Jelena Križarica (sv. Helena) i dio je završio u Rimu. U 18. je stoljeću, u Ceseni (Italija), od veće relikvije odvojen jedan maleni dio i smješten unutar kristalnoga križa, urešenog zrncima srebra. U tamošnjoj je biskupijskoj palači, u listopadu 1761. godine, izdan dokument koji potvrđuje autentičnost dragocjenoga relikvijara, priopćeno je iz Aluminija.
- Svima i pojedincima koji će ovo naše Pismo imati na uvidu, jamčimo nedvoumicu vjere i svjedočimo, što se odnosi na svete Relikvije koje smo pribavili, da su one iz autentičnog mjesta uzete te su autentičnim dokumentima i pečatom dobro ovjerene, pomno proučene i slijedeć sve to pouzdano (zaključismo): (One su dio Križa Gospodina Našega Isusa Krista) – stoji u prijevodu dokumenta s izvornoga latinskog jezika, te u nastavku piše: …malim pečatom u crvenom španjolskom vosku ovjerismo kako bismo isključili svaku sumnju sve na veću slavu Božju, štovanje njegovih svetih, te kao dar dadosmo i velikodušni bijasmo (...) za postizanje učinka i drugima darovati s dopuštenjem da u svakoj Crkvi, Oratoriju ili javnoj kapeli bude izložen na Čašćenje vjernika.
Sveti su ostaci Kristova križa dijelom izložbe koju Galerija Aluminij, u duhu korizmenoga vremena, postavlja u suorganizaciji sa Samostanom i duhovnim centrom Karmel sv. Ilije, smještenim na obalama Buškoga jezera, u okolici Tomislavgrada. Postav nosi naziv Pasionska baština iz riznice Karmela sv. Ilije, jer predstavlja dio fundusa umjetnina i etnografske zbirke s temom Muke i Uskrsnuća Kristova.
Svečano je otvorenje planirano je za utorak, 20. ožujka, s početkom u 20 sati, a izložba ostaje dostupnom za besplatno razgledanje do 5. travnja.
- Ovo je uistinu jedinstven događaj, od iznimne duhovne važnosti za kršćane ovoga podneblja, ali i za ljude drugih vjerskih pripadnosti koji cijene vidjeti i doživjeti nešto nesvakidanje. Na našu osobitu čast, izložbu će otvoriti uzoriti Vinko kardinal Puljić, nadbiskup Vrhbosanski, uz nazočnost mjesnoga biskupa mons. Ratka Perića, a kako je Mostar toga dana domaćinom zasjedanja Biskupske konferencije BiH, očekujemo da će otvorenje pohoditi i drugi oci biskupi. Eto, nakratko ćemo, uoči blagdana Uskrsa, naš hram kulture učiniti istinskim svetištem, na dar ljudima dobre volje – kazuje direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija Darko Juka.
Prior Karmela sv. Ilije, o. Zvonko Martić, idejni začetnik ovoga posebnog događaja, kustosom je izložbe, a podijelio ju je u nekoliko cjelina.
- Kao dar Mostaru, donosimo vam najreprezentativnije, svakako i najvrijednije dijelove naše mlade zbirke, a govorimo o umjetničkim slikama, određenim predmetima bogoštovlja, rukotvorinama, umjetničkim fotografijama korizmenih običaja iz BiH, posebno urešenim uskrsnim pisanicama, autentičnim čipkama… Relikvijar s relikvijama Svetoga križa i stigme ili slika Rane sv. Franje bit će jednom sakralnom cjelinom, drugim dijelom su suvremeni umjetnici, a trećim etnografska građa – pojasnio je o. Zvonko koji je i autorom prigodnoga kataloškog teksta u kojemu ističe kako karmelska zajednica svoje poslanje ostvaruje svakodnevnim življenjem svoje karmelske karizme, stavljajući naglasak na molitveni i kontemplativni život.
- Ovom izložbom prikazujemo tek djelić svoje riznice stare nepunih dvanaest godina i treba ju promatrati u okolju djelatnosti nove redovničke zajednice na polju umjetnosti i očuvanja tradicijske baštine svih naroda u BiH – domeće o. Zvonko, zahvaljujući pritom Vladi Hercegbosanske županije i Općinskomu poglavarstvu Tomislavgrada, kao pokroviteljima izložbe.
Inače, Samostan i duhovni centar Karmel sv. Ilije dijelom su Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa, sa sjedištem u Zagrebu (RH) i jedinim je samostanom karmelićana u BiH. Provincija trenutačno ima osam zajednica u šest europskih zemalja: Hrvatska (Zagreb, Split i Krk), Srbija (Sombor), Bugarska (Sofija), Austrija (Graz) i Italija (Rim).
artinfo.ba | preuzeto s portala vecernji.ba
