Hrvatsko narodno kazalište iz Mostara ovog tjedna obilježava 23. godišnjicu osnivanja. Godišnjica će biti obilježena izvedbom najuspješnije predstave iz prošle sezone „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ u petak 22. 9. 2017. te zbog velikog zanimanja publike još jednom repriznom izvedbom u subotu 23. 9. u 20 sati. Izvedba predstave na samu godišnjicu 22. 9. 2017. humanitarnog je karaktera i sav prihod od ulaznica bit će uplaćen za liječenje trogodišnje Ane Rite Puljić.
„Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ prvo je i najpoznatije dramsko djelo proslavljenog hrvatskog autora Ive Brešana. Ovim tekstom autor se na svoj način obračunao s tada vladajućim sustavom, što je vrlo brzo prepoznato pa je komad nakon što je napisan 1965. čekao šest godina na prvu izvedbu te ubrzo nakon toga bio ponovno zabranjivan. No sve to nije spriječilo da postane jedan od najizvođenijih tekstova koji je odigran u skoro svim kazalištima bivše države i uz to prešao i izvan granica u Poljsku, Njemačku i Austriju.
Mostarski „Hamlet“ postavljen je na scenu ispunjenu bačvama raznih veličina, odnosno na veliko seosko gumno s nebom i oblacima u trećem planu. Prostor zapravo sugerira jednu veliku krčmu na otvorenom, donjomrdušku agoru, koja je i groteskni vlaški parlament i pozornica, s Brešanovim „Hamletom“ kao jedinom točkom dnevnog reda. Sugerirajući prostor slobode ovakva scenska postavka postaje ironični komentar rigidnoga socijalističkog konteksta s početka pedesetih godina prošlog stoljeća. Istodobno, bačve na seoskom gumnu prizivaju davni svijet ritualnih svetkovina, dakle antički eksterijer, gdje se plesom, pjesmom i vinom slavio bog Dioniz.
Predstavu je režirao Ivan Leo Lemo, scenografkinja je Vesne Režić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, autor glazbe Zvonimir Dusper, koreograf Leo Mujić.
U predstavi igraju: Slaven Knezović, Robert Pehar, Ivan Skoko, Angela Bulum, Sanda Krgo Soldo, Miro Barnjak, Jelena Kordić Kuret, Bojan Beribaka, Nikolina Marić, Mario Bošnjak i Zorislav Galić te članice KUD Sveti Ante iz Cima Danica Džidić, Stana Šuman i Sofija Vrljić.
Ulaznice za predstavu po cijeni od 10 KM, odnosno za studente, umirovljenike i učenike 5 KM, mogu se kupiti na blagajni kazališta svakim radnim danom od 10 do 15 sati ili rezervirati:
• telefonom na broj 063 317 348
• putem Facebook stranica Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru te HNK za studente, studenti za HNK
• porukom na adresu e-pošte
Studenti Sveučilišta u Mostaru i za ove predstave s redovitog repertoara HNK Mostar mogu iskoristiti vaučere koji ih čekaju u prostorijama Studentskog zbora ili na blagajni HNK Mostar, ali uz obaveznu prethodnu rezervaciju.
Iz kazališne povijesti HNK Mostar
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru utemeljeno je 22. rujna 1994. a prve premijere pod nazivom Narodno kazalište Mostar izvedene su godinu dana ranije. Riječ je o jednočinkama Mate Matišića „Božićna bajka“ i „Cinco i Marinko“, u kojima su igrali Velimir Njirić Pšeničnik, Toni Pehar i Sanda Krgo, a režirao Stjepan Filaković, mađarski Hrvat iz Pečuha.
Prva predstava u kojoj je u programskoj knjižici pisalo HNK Mostar bila je „Tena“, koju je Borislav Vujčić dramatizirao prema noveli Josipa Kozarca u režiji Velibora Bobe Jelčića. Predstava je proglašena prvorazrednim kulturnim događajem s kojom je ansambl HNK Mostar, koji su uglavnom činili glumci iz prijeratnog Narodnog pozorišta Mostar, poput Ante Vicana, Joze Lepetića, Dane Kurbalije, Tatjane Feher, Tonija Pehara, Sande Krgo i Šerifa Aljića, u cijelosti najavio povratak Talije u razoreni grad.
Uslijedile su predstave: „Urotnici“, „Ante i Jozo“, „Veseli četverokut“ te jedan od najspektakularnijih projekata u povijesti ove kuće „U godinama gladi“ nastao po tekstu fra Ante Marića i dramaturškoj obradi Željke Turčinović. Predstava koja tematizira fra Didaka Buntića i njegovu misiju spašavanja djece od gladi koja je zavladala 1917. pod redateljskom palicom Želimira Oreškovića uspjela je na efektan način izbalansirati pučko i sakralno, folklorno i melodramsko, javno i intimno. S ovom je predstavom HNK Mostar gostovao i u Njemačkoj. Značajne predstave koje je iznjedrio ansambl HNK Mostar u svojim ranim godinama postojanja su „Fernando Krapp mi je napisao ovo pismo“ (T. Dorst) i „U agoniji“ (M. Krleža) u režiji Roberta Raponje te „Bljesak zlatnog zuba“ i „Ujak Vanja“ u režiji Nine Kleflin.
Početkom 1996. položen je i kamen temeljac za novu zgradu HNK u Mostaru, a nakon skoro 10 godina okončana je tek prva faza izgradnje.
Kroz posljednje četiri godine rada Kazalište ulazi u novo razdoblje, koje karakterizira financijsko konsolidiranje, otvaranje prostora suradnje na mikro i makro planu, proširivanje ansambla te dovršetak izgradnje zgrade u središtu grada.
U ovom razdoblju posebnu pozornost publike imale su predstave „Chick lit“ autora Damira Šodana u režiji Tanje Miletić Oručević, „Ajmo na fuka“ autora i redatelja Dragana Komadine, „Brat magarac“ autora Renea Medvešeka u režiji Lawrencea Kiirua, „Ljepotica iz Leenanea“ autora Martina Mcdonagha u režiji Segora Hadžagića, „Sve o ženama“ autora Mire Gavrana u režiji Roberta Raponje te „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ autora Ive Brešana u režiji Ivana Lea Leme.
U novoj kazališnoj sezoni HNK Mostar u redovitom repertoaru ima 12 predstava a očekuje se da će do kraja sezone realizirati četiri premijerne izvedbe.
Kazalište je unatoč poteškoćama zbog neuvjetnih prostora i trpeći sve posljedice društveno-političkih previranja, uspjelo u 23. godine postojanja s 52 premijere i sa stotinama repriza diljem BiH, Hrvatske i inozemstva zadobiti legitimitet umjetnički, kulturološki i nacionalno vrijedne i održive institucije. U narednom razdoblju prioritet je dovršetak izgradnje objekta čime će HNK Mostar uistinu postati nacionalno kazalište Hrvata u Bosni i Hercegovini te kazalište u punom smislu te riječi sa sva tri ansambla: dramskim, opernim i baletnim.
artinfo.ba | preuzeto s portala hnkmostar.ba
