Foto: Fokus.ba

Europski ured za borbu protiv prevara (OLAF) već mjesecima vodi istragu protiv Autocesta FBiH, odnosno aktualnog direktora ovog federalnog javnog poduzeća Elmedina Volodera, saznaje Fokus.ba.

Konkretno, OLAF je otvorio istragu o potencijalnoj korupciji, prijevarama ili drugim nezakonitim radnjama u realizaciji izgradnje Autoputa na Koridoru 5c na dionici Tunel Kvanj – Buna.

Fokus.ba u posjedu je dokumenta iz Europskog ureda za borbu protiv prijevara naslovljenog na direktora Autocesta FBiH Elmedinu Voloderu u kojem se on obavještava da je protiv njega otvorena istraga o potencijalnoj korupciji i prijevarama.

Slučajno ili ne, neposredno nakon što je OLAF otvorio istragu protiv Volodera i Autocesta poništen je raniji tender koji je bio raspisan 30. prosinca 2019. te je raspisan novi?!

Volodera se, stoji u dokumentu OLAF-a, tereti da je kolovozu prošle godine, usred evaluacije ponuda za izgradnju ove dionice, poslao pismo komisiji za ocjenu ponuda u kojem im daje upute da moraju isključiti ponuđača Ozaltin Insaat Ticaret ve Sanayi A.S. (Turska) – Azvirt Limrted Liability Company (Azerbejdžan) i Hering d.d. (Široki Brijeg, BiH).

Upravo je to bio ponuđač, ističe se u dokumentu OLAF-a, koji je imao najnižu ponudu. Ponuđač kojeg su na kraju izabrale Autoceste FBiH bio je konzorcij China Second Metallurgy Group Co.Ltd (Kina) & Guizhou Transportation Planning Survey – Dizajn Academe Co. Ltd (Kina). Iz OLAF-a kažu da je ovaj ponuđač dao ponudu koja nije bila u skladu s uvjetima tendera.

Fokus.ba došao je i u posjed navedenog pisma Elmedina Volodera. U njemu Voloder nalaže Komisiji da do kraja radnog dana (6. kolovoza 2021.) donese konačnu odluku i preuzme odgovornost i posljedice donošenja te odluke.

U ovom pismu Voloder formulira potez Komisije pa navodi da će, bez obzira kakvo pojašnjenje od navedenog ponuđača bilo, ono rezultirati odbijanjem ponude. Prethodno je naveo da je Komisija konstatirala da ovaj ponuđač svjesno dovodi Autoceste u poziciju da može doći do značajne izmjene konačne cijene radova.

Međutim, u kronologiji koju je u dopisu Voloderu naveo OLAF, vidljivo je kako je došlo do ove situacije.

Kako ističu, 30. prosinca 2019. godine JP Autoceste FBiH raspisale su tender za izgradnju dionice Tunel Kvanj – Buna ukupne dužine 5,25 kilometara, a koja je financirana iz ugovora o kreditu potpisanog s Europskom investicionom bankom (EIB). Rok za podnošenje ponuda bio je 24. veljače 2020. godine.

U okviru Autocesta formirana je komisija za ocjenu ponuda koju je činilo pet zaposlenika tog javnog poduzeća. Ova komisija, navode iz OLAF-a, trebala je biti neovisna i slobodna kada je riječ o vanjskom utjecaju. Ocjenjivanje ponuda podijeljeno je u dvije faze, tehnička procjena i financijska procjena.

Dana 19. svibnja 2020. Komisija je provela online otvaranje tehničkog tendera u prostorijama Autocesta. Pristiglo je devet ponuda.

– Financijske ponude otvorene su 5. ožujka 2021. i Autoceste su sačinile izvještaj o evaluaciji tendera 16. studenog 2021. godine. Autoceste su zaprimile ukupno devet ponuda u rasponu cijene od 90.934.999 eura do 171.144.602 eura bez PDV-a. U početku je najniža ponuda bila ona konzorcija Ozaltin Insaat Ticaret ve Sanayi A.S. (Turska) – Azvirt Limrted Liability Company (Azerbejdžan) i Hering d.d. (Široki Brijeg, BiH) – navode iz OLAF-a.

No iz OLAF-a naglašavaju da je 23. lipnja 2021. usred procedure evaluacije rukovodstvo Autocesta zamijenilo kompletan sastav Komisije za evaluaciju! Treba podsjetiti da je Vlada FBiH 10. lipnja, dakle 13 dana prije ovog poteza, Volodera imenovala za v. d. direktora Autocesta FBiH.

– Iako je ponuđač Ozaltin Insaat Ticaret ve Sanayi A.S. (Turska) – Azvirt Limrted Liability Company (Azerbejdžan) i Hering d.d. (Široki Brijeg, BiH) imao najnižu ponudu, tijekom postupka evaluacije ovaj ponuđač je ekspresno povukao svoju ponudu. Tijekom postupka evaluacije ponuda bilo je pokušaja generalnog direktora Autocesta, kao i šefa Službe za međunarodne nabavke, da utječe na odluku Komisije za evaluaciju kako ne bi bio izabran ponuđač Ozaltin Insaat Ticaret ve Sanayi A.S. (Turska) – Azvirt Limrted Liability Company (Azerbejdžan) i Hering d.d. (Široki Brijeg, BiH) – ističu iz OLAF-a.

Zašto OLAF istražuje korupciju i moguće prijevare kod izgradnje ove dionice na tlu BiH? Jer je riječ o sredstvima Europske investicijske banke, odnosno EU. Naime, OLAF ima ingerencije voditi istrage i o korupciji i prijevarama sa sredstvima EU i izvan EU.

Fokus.ba obratio se OLAF-u upitom u vezi s istragom u Autocestama. Odgovorili su kako ne komentiraju istrage koje su u tijeku kako bi sačuvali njihov integritet.

Iz Autocesta su, na upit da komentiraju istragu koju protiv Volodera i ovog javnog poduzeća vodi OLAF, za Fokus.ba kazali da su tender u ožujku poništili „jer je postupak imao niz manjkavosti koje su se pokušale otkloniti, ali bez uspjeha“.

- Nepravilno pripremljen tender i rizik da se izabere izvođač doveli su do nerazumnog roka za odabir izvođača radova, zbog čega bi rok za gradnju kao i sama cijena izvođenja bili izvan kontrole investitora. Banka kreditor, Europska investicijska banka, razumjela je razloge poništenja postupka te podržala stav da se ide s ponovnim, ubrzanim, postupkom za odabir izvođača radova za ovu poddionicu. U vezi s tim, početkom kolovoza ove godine JP Autoceste FBiH objavile su novi međunarodni tender za izbor izvođača radova koji je pripremilo u konzultaciji s Europskom investicijskom bankom. Rok za dostavljanje ponuda je 10. listopad 2022. godine – kazali su iz Autocesta FBiH.

Nisu se, međutim, očitovali na samu istragu OLAF-a, odnosno postupke direktora Autocesta FBiH.

Kada je riječ o djelovanju OLAF-a, treba naglasiti da su domaće policijske, pravosudne pa i institucije vlasti u BiH dužne surađivati s ovom europskom institucijom radi neometane istrage. Štoviše, ako se fizička osoba, pravna osoba ili neka treća osoba protivi provjeri ili inspekciji na licu mjesta, organi Bosne i Hercegovine, postupajući u skladu s nacionalnim pravilima i propisima, dužni su pomoći Europskoj komisiji ili OLAF-u, kako bi im omogućili da ispune svoju dužnost vršenja provjere ili inspekcije na licu mjesta.

– Ne dovodeći u pitanje primjenu kaznenog prava Bosne i Hercegovine, Europska komisija može odrediti administrativne mjere i kazne pravnim ili fizičkim osobama iz Bosne i Hercegovine, koja sudjeluju u realizaciji programa ili aktivnosti, u skladu sa zakonodavstvom Europske unije. Vlasti BiH surađuju s Europskim javnim tužiteljstvom kako bi mu omogućile da ispuni svoje dužnosti istrage, kaznenog gonjenja i izvođenja pred sud počinitelja i sudionika krivičnih djela koja utječu na financijske interese Europske unije, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom – nalaže se u jednom od sporazuma koji uskoro treba usvojiti Vijeće ministara BiH.

O tome što znači istraga OLAF-a najbolje ilustriraju pravosudni procesi i uhićenja u Hrvatskoj.

OLAF već godinama istražuje pronevjeru sredstava za EU u Hrvatskoj zbog čega je bilo i uhićenja dužnosnika ove države, a koje su provodili pripadnici pravosudnih i policijskih agencija. Lažna dokumentacija te sukob interesa i dodjeljivanje posla preko veze bili su načini kako se u Hrvatskoj zlorabio europski novac.

U prosincu 2021. bivši potpredsjednik Vlade Hrvatske Tomislav Tolušić bio je na udaru europskih istražitelja zbog spornih ugovora o nabavi u vrijeme dok je bio ministar fondova EU, ali i poljoprivrede. Na udaru je bio USKOK-a i OLAF-a, a predmet istraživanja su četiri ugovora s firmom Omega software tijekom kojih je posao s prvobitnih 4,6 narastao na gotovo 32 milijuna kuna.

Mjesec ranije bivša hrvatska ministrica Gabrijela Žalac, direktor Agencije za financiranje i ugovaranje projekata EU, Tomislav Petrić te dvojica poduzetnika, Marko Jukić i Mladen Šimunc, bile su prve osobe u Hrvatskoj uhićene po nalogu europskog javnog tužitelja, a nakon istraga koje je proveo OLAF.

Također, Ured europskog javnog tužitelja zatražio je nakon istrage OLAF-a od Sabora Hrvatske ukidanje imuniteta zastupniku Vinku Grgiću zbog primanja mita i pronevjere europskog novca te zloupotrebu položaja.

OLAF-u, što se tiče Hrvatske, podneseno je oko 450 prijava, a dosad ih je oko 250 zatvoreno. Sve prijave se, međutim, ne odnose samo na kriminalne radnje. Veliki broj se tiče i propusta.

Notra.ba