Kada će biti gotova toksikološka analiza krvi, osmero smrtno stradalih mladih ljudi, koji su živote izgubili na dočeku Nove godine, u kući, u mjesto Tribistovo u Hercegovini? Uz pomoć te analize doznat će se stvarni uzrok smrti, odnosno potvrditi ili opovrgnuti teorija kako su preminuli zbog gušenja ugljikovim monoksidom.

Odgovor na to pitanje Slobodna Dalmacija je pokušala dobiti od Josipa Aničića, županijskog tužitelja Zapadno-hercegovačke županije.

- Uzorci krvi poslani su u Sarajevo. Koliko je meni poznato ta analiza malo duže traje, odnosno u prošlosti je znala trajati i po dva mjeseca. Naime, kako su mi objasnili, krv se stavlja u uređaj, uz pomoć kojeg se ona analizira, a uređaj se stavlja u pogon kada se skupi "kritična" količina uzoraka. Ne znam radi li se od 10 do 15 ili 20 uzoraka. Mi smo poduzeli sve potrebne radnje i sada jedino možemo čekati nalaz iz Sarajeva - rekao je za Slobodnu Dalmaciju Aničić.

Uređaj s kojim se radi toksikološka analiza na ugljikov monoksid zove se spektrofotometar, a sam postupak se zove spektrofotometrija.

I dok se čeka analiza krvi iz Sarajeva i dalje se provode istražne radnje povodom tragičnog događaja.

- Provest ćemo i druga razna vještačenja, kao što je vještačenje ispušnih plinova, a tek smo i dobili izjave svjedoka - rekao je Aničić.

Količine u krvi

Inače, za jedan takav toksikološki nalaz, u kojemu se traži analiza količine karboksihemoglobina u krvi preminulih, odnosno koliko je monoksida vezano za hemoglobin, u Hrvatskoj nije potrebno više od pet dana.

- Mjerenje zasićenosti krvi karboksihemoglobinom otprilike je slično stanju s krvi pacijenata oboljelih od koronavirusa. Kada bolesna osoba dođe u COVID bolnicu u lošem stanju, tamo mu mjere koliko ima kisika u krvi i o tomu ovisi je li kandidat za primanje kisika ili za respirator. Ugljikov monoksid blokira stanično disanje i u konačnici dovodi do smrti - kazuje nam poznati hrvatski patolog koji je želio ostati anoniman.

Kako su mladi ljudi, koji su tragično preminuli na dočeku Nove godine, prema natpisima medija pronađeni svi u jednoj prostoriji, za stolom ili u blizini stola, mnogi postavljaju pitanje kako nitko od njih nije reagirao kada je vidio da s njegovim prijateljima nešto nije u redu, odnosno kada je vidio da "tonu u san"?

- Zato jer su svi oni, boraveći u toj jednoj prostoriji, u samo nekoliko minuta dobili sličnu količinu, odnosno koncentraciju ugljikova monoksida. Naravno, nisu svi oni bile iste kilaže, konstitucije, otpornosti i nisu svi od njih isto jeli ili pili, što je sve vrlo važno kada je u pitanju otpornost na ugljikov monoksid.

No, kada su prvi počeli gubiti svijest, ovi drugi, koji su još koliko-toliko bili pri sebi, nisu im mogli pomoći jer su i oni već bili pod utjecajem ugljikova monoksida. Kada se monoksid počinje vezivati za kisik, osoba koja sjedi, ostaje sjediti i počinje "spavati", a ona koja je još svjesna i koja bi joj htjela pomoći to ne može uraditi jer je plin i nju napao i više nema snage, kazuje sugovornik SD.

Zanimalo nas je koliko je taj užas mogao trajati i zašto su neki od njih, kako pišu mediji, nađeni na podu pored stola?

- Kada se u nekoj maloj prostoriji postigne velika koncentracija ugljikova monoksida, kao što je tada bio slučaj, sve traje jako kratko, odnosno ta agonija završava u samo nekoliko minuta. A ovi koji su nađeni pored stola možda su uspjeli ustati sa svojih stolica i možda su željeli izići vani ili otvoriti prozore, kako bi čisti zrak ušao u prostoriju. Međutim, očigledno je koncentracija ugljikova monoksida već bila izrazito velika tako da u tome, nažalost, nisu uspjeli, kazuje sugovornik.

Hvarski slučaj

Isti, identičan slučaj bio je na Hvaru 2019. godine, kada je na brodu preminuo talijanski turist, dok ostali članovi posade, osim djeteta, nisu pretrpjeli teže posljedice. Naravno, pitanje je zašto je na brodu preminula "samo" jedna osoba, a u Hercegovini svih osam?

- Iz jednostavnog razloga jer je brod izduljen i ne djeluje ugljikov monoksid na sve dijelove broda jednako, odnosno ne djeluje na sve osobe isto. U tom hvarskom slučaju najpogubnije je djelovao na one osobe koje su boravile u blizini generatora koji je "puštao" ugljikov monoksid. Na one koji su na brodu boravili u udaljenijim kabinama, taj plin nije djelovao jednakom pogubnošću.

Ako je generator bio na krmi, najviše će ugljikov monoksid djelovati na one koji borave u krmenim kabinama, a najmanje na one koji borave, recimo u kabinama na pramcu.

A, u Hercegovini, nažalost, sva su ta djeca bila u istoj prostoriji i bili na jednak način izloženi nevidljivom plinu bez mirisa, zaključuje sugovornik Slobodne Dalmacije.

Spasnosni detektor monoksida

No, stalno se, u glavama svih postavlja pitanje je li se tu mladost moglo spasiti i je li trebalo doći do ovakve tragedije?

Moglo se, da je kojim slučajem u toj kući postojao detektor ugljikova monoksida, ta se užasna tragedija vjerojatno ne bi dogodila.

Takav uređaj, koji se jednostavno objesi na zid, može se kupiti u svakoj malo bolje opremljenoj prodavaonici, u bilo kojem prodajnom centru s proizvodima za kuću i dom. Tako se u jednom splitskom prodajnom centru ovakvi uređaji mogu kupiti već od 199 kuna, ima onih od 319, a najskuplji košta 339 kuna.

Uređaj koji sliči na osvježivače zraka i koji se drži na zidu prostorije u kući, radi uz pomoć baterije i uz pomoć senzora bilježi prisustvo ugljikova monoksida u određenoj prostoriji.

Čim uređaj prepozna da u prostoriji ima određena količina ugljikova monoksida, on počinje pištati odnosno davati zvučnu opomenu da je u prostoriji detektiran ugljikov monoksid. Neki od njih daju i svjetlosno upozorenje, uz pomoć kojeg opominju na prisustvo otrovnog plina u prostoriji, piše Dnevnik.ba.