logonovi

 

btn facebook btn homebtn mobilni

Oblano

-2°C

Kiseljak

Oblano

timothy less

Timothy Less nedavno je uzburkao političke prilike u Bosni i Hercegovini otvorenim zagovaranjem podjele Bosne i Hercegovine. Mnogi politolozi i stručnjaci imali su ozbiljne zamjerke na njegovu analizu u Foreign Affairsu. Ipak, u najnovijoj analizi, Less dodatno pojašnjava svoje stavove.

"Početna točka kod formuliranja politike je da se svijet promatra onakvim kakav on jest, a ne onakvim kakvim bismo ga mi htjeli. Politička je realnost na Balkanu daleko od blistavog i organskog multikulturalizma. Ta je regija jedna od najnestabilnijih u Europi - tamo podijeljene multietničke države postoje u stanju stalnog sukoba te su potrebne tisuće pripadnika mirovnih snaga kako bi spriječile povratak nasilja. Ovaj problem ima dva uzroka. Prvi je da manjinsko stanovništvo ne želi živjeti u tuđoj državi ako to znači da će biti građani drugog reda. Drugi je da većinske populacije ne žele da manjine dobiju zemlju na kojoj žive, jer pripada njima", navodi Less na početku svoje analize koju prenosi agencija Patria.

"Tijekom posljednja dva desetljeća manjine nisu imale izbora nego prihvatiti takvo stanje, na inzistiranje Zapada, koji je stavio veto na bilo kakve planove političkih promjena. Ovo poglavlje u povijesti Balkana primiče se svome kraju. Europljani su izgubljeni zbog političke krize u Europskoj uniji, Amerikanci imaju prečih briga od Balkana. Rusija i Turska na tom prostoru pokušavaju progurati svoje planove. Nezadovoljne su manjine počele iskorištavati promjene u geopolitici kako bi progurale odvajanja koja su oduvijek smatrali jamstvima svoje sigurnosti i prava. Prošlog su rujna bosanski Srbi referendumom direktno izazvali Daytonski sporazum, a njihov vođa Milorad Dodik prijeti novim referendumom ove godine. Ako se stvari nastave ovako, sljedeće bi desetljeće Republika Srpska mogla prekinuti veze s ostatkom Bosne i Hercegovine. Ostale manjine sad vuku slične poteze kako bi se odvojile od političkih centara. Kosovski Srbi prijete osnivanjem Saveza srpskih općina, bosanski Hrvati pooštravaju zahtjeve za trećim entitetom. Albanci u Makedoniji odbijaju sudjelovanje u vladi ako im se ne popusti. Postoji rizik od sloma političkih dogovora koji su dosad te zemlje držali na okupu".

"To nije samo radikalna politika, već retorika većine političara čije izborno tijelo želi živjeti u dostojanstvu i sigurnosti. Što treba poduzeti? Prvi je korak taj da ljude treba osvijestiti o tome šta se događa, osobito one koji su posvećeni miru u regiji. Nakon toga potrebno je razmotriti opcije, a na raspolaganju su četiri. Prva je nastaviti s generacijskom reformom i demokratizacijom. Na prvi je pogled to hvale vrijedan pristup, ali ima svojih problema. Nakon 20 godina pokušavanja nema rezultata, a politička je atmosfera u regiji i dalje otrovna, a nacionalne su grupe sve više podijeljene. Također, vrijeme ističe. Druga je opcija da Zapad ponudi manjinama neke nove poticaje da zadrže politički status quo. Ovo bi bio idealni ishod jer bi na miran način neutralizirao prijetnju separatizma. Treća je opcija da se manjine prisili na ostanak, bilo prijetnjama sankcijama ili nekom drugom vrstom kazne. Naravno, većinskim grupama ne bi se smjelo dozvoliti da nasilno pritisnu neposlušne manjine. To nas dovodi do četvrte opcije. Ako se dogovor ne može postići, onda bi u interesu mira većinske skupine morale prihvatiti neku novu teritorijalnu podjelu za svoje manjine. Glavno je pitanje koliko daleko bi ovo moralo ići. Ideal je da se manjina i većina dogovore na način koji bi očuvao državu i zadovoljio primarne zahtjeve manjinske skupine".

Korupcija, nasilje i uništeno povjerenje

"Presedan iz regije govori nam da bi djelovala samo čvrsta međunarodna granica. Balkanu nedostaju najosnovniji elementi funkcioniranja multietniciteta. Slaba tradicija ustavnog liberalizma znači da manjine nemaju povjerenja u institucije. Povijest nasilja i zvjerstava među nacionalnim skupinama uništila je povjerenje među njima. Endemska korupcija i rašireno siromaštvo ljude drže na rubu. Zaključak je da bi optimalno rješenje bio prelazak na nacionalne države temeljene na principu da bi političke granice što više trebale odgovarati demografskoj stvarnosti. Većina stanovnika u nacionalnoj državi pripada jedinstvenoj političkoj zajednici, a ranjive skupine žive u relativnoj sigurnosti unutar međunarodno priznatih granica. To nije nemoguć cilj. Mnoge su regionalne države uspješno dokazale da u njima mogu živjeti manje skupine, iz jednostavnog razloga što ne predstavljaju prijetnju teritorijalnom integritetu ili državnom identitetu. Najbolja bi varijanta bila postupan pristup, koji bi predvodila velika međunarodna koalicija, koja bi regiju usmjerila prema željenom ishodu. Treba imati na umu da su se nezadovoljne manjine već počele udaljavati od država koje smatraju nelegitimnima, tako da pitanje nije kako te multietničke natjerati da profunkcioniraju. Pitanje je treba li se dopustiti da se regija raspadne bez kontrole, po volji lokalnih separatista, ili preuzeti kontrolu nad tim procesom i umanjiti rizik nasilne odmazde od strane većinske populacije".

Povratak separatizma

"Također, trebalo bi otvoreno reći da strah manjina ne proizlazi iz toga što su im mozak isprali nacionalistički vođe. To je podcjenjivanje njihove inteligencije. Drugo, pogrešno je reći da manjine uživaju puna prava: samo manjine to mogu procijeniti te nije dopustivo uskraćivati im prava zbog zločina počinjenih 1990-ih. Balkan zasad možda jest miran, ali putanja nije dobra. Problem separatizma se vraća u regiju te je moć trenutno na strani revizionista. Stabilnost se ne postiže tako da se pretvaramo da je sve u redu na površini, dok se ispod nas događaju tektonske promjene. Ne postiže se niti univerzalnim rješenjima, koja veoma očito služe interesima samo jedne nacionalne skupine. To je politička realnost, i što prije ju ljudi prepoznaju, to će prije započeti proces rješavanja tog problema", zaključuje Less u novoj analizi.

Less je inače direktor agencije "Nova Europa", koja se bavi procjenom političkog rizika u istočnoj Europi. Less je proveo deset godina radeći kao analitičar, diplomata i kreator politike u Ministarstvu vanjskih poslova Velike Britanije. Između ostalog, vodio je britanski konzulat u Banja Luci, Odjel za institucije EU-a, a služio je i kao politički sekretar britanske ambasade u Skoplju. Less je i bivši profesor na predmetu Politike istočne Europe na Univerzitetu Kent i bivši analitičara rizika za Balkan i bivši Sovjetski Savez pri agenciji Dun i Bradstreet. Studirao je politologiju na Školi slavenskih i istočnoeuropskih studija u Londonu te Međunarodne odnose na Univerzitetu u Cambridgeu.

artinfo.ba|ap

Almira Patkovic

Almira Patković iz Viteza je rođena 2012. godine i više je vremena provela u bolnici nego u svom toplom domu. Njena dijagnoza je akutni megacolon, odnosno nedostatak debelog crijeva.

Almira je imala jednu operaciju kojom je kreirana vještačka stoma koja ju je spasila, ali operacija nije bila uspješna i izazvala je dodatne komplikacije zbog kojih je djevojčica hitno prebačena u Beograd, gdje su joj izvadili stomu te su je poslali u Zagreb na liječenje. Od tada je imala još tri operacije i sada joj je ugrađeno crijevo na stomaku - kolostoma.

Zbog svih sepsi koje je imala, među kojima su mrsa, streptokokna i druge infekcije, a koje su joj oštetile crijeva, mora jest hranu za osobe s celijakijom najmanje još godinu i po. Hrana koju ona koristi zove se Neocate LCP. Kutija hrane košta 100 KM i dovoljna joj je za tri dana. Osim ove hrane smije jesti samo kuhano povrće i voće, ne smije jest hranu sa glutenom niti mlijeko i bijelo brašno. Brašno koje smije jesti zove se Sebread-Mix, jedan kilogram košta 11 KM. Za imunitet mora piti sirup ChildLlife Multi Vitamin i Minerale koji koštaju 50 KM i mogu se naručiti iz Hrvatske i Amerike. Sve ovo je maloj Almiri potrebno kako bi preživjela i bila spremna za novu operaciju koja je zakazana za godinu dana.

Njeni roditelji ne rade i teško žive. Imaju još dva sina koji boluju do astme jer žive u neuvjetnoj kući punoj vlage. Donedavno nisu imali ni kupatilo, ali uz pomoć organizacije Pomozi.ba taj problem je riješen.

Apelujemo za pomoć malenoj Almiri kako ne bi doživjela sudbinu svoje dvije sestre koje su umrle zbog sličnih zdravstvenih problema. Njeni roditelji nisu u mogućnosti sve finansirati.

Za dodatne informacije kako pomoći maloj Almiri kontaktirajte njenu majku na broj telefona 062 124 201.

Možete izvršiti i uplatu u BiH na broj računa 1607 02701 000 5278, Vakufska banka, na ime Almira Patković.

Za uplate iz inozemstva:
IBAN: BA3916 0702 711 000 4809
Vakufska Banka, DD Sarajevo
Na ime: Almira Patković,
Adresa: 325. B.Brigade, Vitez, BiH

jastrebovi obljetnica najava

Svečanost obilježavanja počinje u 10 sati i 50 minuta u vojarni "Mato Lučić Maturica"

Polaganjem vijenaca pred spomen bistom Mati Lučiću Maturici, u krugu istoimene vojarne u Kiseljaku, misom zadušnicom koja će biti služenau spomen na 54 poginula pripadnika 3. Gardijske motorizirane brigade "Jastrebovi" kao i sve poginule hrvatske branitelje središnje Bosne te svečanom akademijom i druženjem bivših pripadnika, sutra će u Kiseljaku biti obilježena 23. obljetnica osnutka "Jastrebova". Žrtvama poginulih branitelja, uz obitelji i članove Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, te bivše suborce i predstavnike Oružanih snaga BiH, poklonit će se i brojni hrvatski politički predstavnici na svim razinama vlasti kao i predstavnici vjerskog, kulturnog i javnog života u središnjoj Bosni i BiH.

Nastala u vrlo teškim okolnostima, dok se hrvatski narod u središnjoj Bosni grčevito borio za goli opstanak, u siječnju 1994 godine, 3. Gardijska brigada "Jastrebovi" okupila je najbolje hrvatske sinove Lašvanske i Lepeničke doline. Nisu dugo čekali na prvi zadatak. Bile su to Buhine kuće u Vitezu, a potom i brojne druge akcije poput Zavrtaljke u Kiseljaku. snaga BiH.

Tijekom svečanosti koja počinje u 10 i 50 minuta upriličit će se polaganje vijenaca ispred spomen obilježjem u vojarni. Uslijed će misa za poginule te svečana akademija i domjenak.

Na svečanost su pozvani bivši pripadnici brigade, obitelji poginulih branitelja, ratni vojni invalidi, umirovljeni djelatnici te sve udruge proistekle iz Domovinskog rata.

artinfo.ba|ap

papa nije zaboravio bih

Poručio mladima da mole za mir i jedinstvo BiH

Papa Franjo je na općoj audijenciji u dvorani Pavla VI posebno pozdravio djecu i mlade iz Bosne i Hercegovine koji su sudjelovali u posebnom programu koji omogućava život u neutralnom okruženju djeci iz različitih sredina. U ovom slučaju to je bila Sicilija.

Program koji sponzorira udruženje Luciano Lama omogućio je djeci iz katoličkih, pravoslavnih i muslimanskih sredina da od 19. prosinca do 21. siječnja, provodeći vrijeme zajedno kao braća i sestre u obiteljima koje ih primaju, imaju mogućnost rasta u atmosferi nade.

"Samo ćete tako vi, mladi katolici, pravoslavci i muslimani, moći sačuvati nadu kako biste živjeli u bratskijem, pravednijem i mirnijem svijetu koji je iskreniji i više po mjeri čovjeka. Ostanite uvijek čvrsti u vjeri i molite za mir i jedinstvo vaše zemlje i cijeloga svijeta. Od srca zahvaljujem obiteljima domaćinima na primjeru ljubavi i kršćanske solidarnosti: djecu treba uvijek braniti, štititi i primati s ljubavlju", rekao je papa Franjo.

Poručio je mladima da uvijek ostanu čvrsti u vjeri i mole za mir i jedinstvo Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta.

artinfo.ba|ap

policijsko izvjesce zsb

Tijekom protekla 24 sata na području ŽSB prijavljeno je jedno kazneno djelo.

Evidentirana su dva slučaja narušavanja javnog reda i mira.

Dogodilo se šest prometnih nesreća u kojima je jedna osoba smrtno stradala, a dvije osobe teže povrijeđene.

Dana 18.1.2016. godine u 11,35 sati na magistralnom putu M-5 u mjestu Torlakovac, općina Jajce, dogodila se prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo teretno motorno vozilo marke "Mercedes", registarskih oznaka O82-A-124, kojim je upravljao M.B. (1975.) iz Gruda i putničko motorno vozilo marke "VW-Golf 2", registarskih oznaka K98-M-901, kojim je upravljao N.Z. (1959.) iz Donjeg Vakufa. Prilikom prometne nesreće teže tjelesne povrede zadobio je vozač vozila Golf i njegova suvozačica S.Z. (1962.) iz Donjeg Vakufa, koja je uslijed zadobivenih povreda preminula u domu zdravlja Donji Vakuf, dok je vozač prevezen u kantonalnu bolnicu Travnik na dalje liječenje. Uviđaj u povodu ove teške prometne nesreće izvršili su službenici kriminalističke policije PU Jajce.

Iz saobraćaja su isključena tri vozača i jedno vozilo, a zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručeno je ukupno 155 prekršajnih naloga.

Prilikom kontrole prometa na području općine Bugojno privremeno je oduzeto motorno vozilo marke "VW-Passat", registarskih oznaka J14-M-748, od osobe E.B. (1993.) iz Bugojna, za kojeg je utvrđeno da upravlja vozilom bez položenog vozačkog ispita, te da ima 2090 KM neplaćenih novčanih kazni. Općinskom sudu Bugojno će u Zahtjevu za vođenje prekršajnog postupka biti predloženo trajno oduzimanje vozila kao sredstva izvršenja prekršaja.

artinfo.ba|im

ana franjcevic intervju

Kada u neku od tražilica ukucate pojam odnosno ime "Ana Franjčević", među prvim ponuđenim rezultatima nađe se jedan iznimno zanimljiv naslov Slobodne Dalmacije koji kaže: "Vozila 7 sati da bi glumila 5 minuta".

Upravo ovaj naslov ali i svojevrsna činjenica najbolje opisuju Anu Franjčević, mladu, talentiranu glumicu iz Kreševa. Ana je rođena 1985. godine a glumu je diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli u klasi profesora Vlade Keroševića i Baise Bakin. Njenu samostalnu diplomsku predstavu "Cabaret" imali su priliku vidjeti i kazališni ljubitelji mimo Univerziteta dok ju je njena domaća publika upoznala preko predstava "Smrt i djevojka" i "Cabaret" do "Umijeće suživota", a  radila je i dječju predstavu "Božićni duh".

Ova mlada umjetnica, sreću je okušala i izvan granica naše države, držeći se ipak uglavnom svoga zvanja odnosno "daski koje život znače". Vrativši se u svoje rodno Kreševo, Ana se odlučila posvetiti sebi i priliku dati nekim vlastitim projektima, ali i jednom koji će se odvijati u Kiseljaku. Riječ je o večerašnjoj audiciji za male glumce, odnosno pokretanju dramske sekcije u sklopu ustanove produženi boravak.

ana franjcevic intervju 1

"Što se tiče suradnje s Čarobnim svijetom, očekujem da će suradnja izrasti u dječji teatar, jer tu mi je ideju Kristina Josipović, vlasnica Čarobnog svijeta, odmah ubacila u uho. Kristina je izuzetno poduzetna i kreativna žena i znam da je s njom sve moguće, pa tako i dječji teatar. U svakom slučaju, nadam se da će se djeca odazvati u što većem broju, jer Kristina i ja imamo velike planove, razrađen program rada, i puno radnog elana", kazala nam je Ana.

No, vratimo se na početak.

"Moj put, po završetku Akademije dramskih umjetnosti u Tuzli, bio je zapravo dug i šarolik put pronalaženja same sebe i svoga mjesta u svijetu, krcat usponima i još većim padovima. U početku, kao i svaki svježe diplomirani glumac, gledala sam da radim što više, postavljajući se potpuno neselektivno i nekritički prema poslovima do kojih sam uspijevala doći, a o novcu i zaradi ne moram ništa ni govoriti. Valjda zato što je gluma tako neuhvatljivo zanimanje, koje ništa opipljivo ne proizvodi, glumci sami imaju neki sirotinjski mentalitet, pa obično, nakon nekog vremena ili odustanu, ili prihvaćaju sve i svašta, a samo glumci i znaju šta to 'sve i svašta' može biti. Tako da je biti glumac kod nas gotovo nemoguće, bez onih standardnih pomoćnih točkića - političkog zaleđa, nepotizma, vanserijskog talenta ili puke sreće", prisjeća se i započinje svoju priču Ana.

ana franjcevic intervju 2

Kako kaže, potraga za poslom vodila ju je na različite strane, mijenjala je države, zanimanja, ali se uvijek iznova vraćala teatru. Jednostavno i bez imalo uvijanja, teatar je ističe,njezin medij.

"Prijelomni trenuci u mojoj dugogodišnjoj potrazi za poslom i samom sobom dogodili su se kada sam počela surađivati s njemačkim režiserom bosanskog podrijetla, Brankom Šimićem, koji me je uveo u svijet postdramskog teatra. Tada mi se, mogu slobodno reći, otvorio čitav novi svijet, krcat mogućnostima. To znanje koje sam stekla radeći s Brankom i godinu dana života u Njemačkoj je drastično promijenilo moj način gledanja, prije svega, na samu sebe, a potom na teatar, na Bosnu i Hercegovinu, na teatar u Bosni i Bosnu u teatru", kaže Ana.

Ono što sada radi već duže vrijeme, odnosno otkako se vratila iz Njemačke, njen je prvi veliki samostalni projekt. O samom projektu ipak nam nije željela puno otkriti no ono što znamo je da Ana namjerava napraviti virtualni teatar i oživjeti teatarsku scenu u malim mjestima, posebno pazeći na kvalitet repertoara.

"Znate, moje kolege će za katastrofalno stanje teatra u BiH optužiti sve - od državnog uređenja, nezainteresiranog građanstva, do potpuno srozanih duhovnih vrijednosti, stalno se ograđujući od odgovornosti za stanje u kojem se i teatar i njegovi radnici nalaze.

ana franjcevic intervju 3

Stanje jeste katastrofalno, ali razloge za to nema potrebe tražiti izvana. Stvarni problemi su poremećeni međuljudski odnosi između nas, teatarskih radnika, mršava educiranost i poprilično duhovno siromaštvo. Zvuči kao recept za katastrofu u umjetnosti... Sve je to razlog zašto sam se odmakla od svega i počela raditi samostalno. Želim educirati svoje glumce. Želim omladinu koja misli svojim glavama, koja želi učiti, spoznavati, kreativno se izražavati, želim mlade snage koji imaju hrabrosti da mijenjaju svijet, pa makar taj svijet bio par kvadrata njihovog doma", ističe Ana svoje mišljenje o aktualnom problemu mladih u svim profesijama ali i nastavlja o daljnjim projektima i planovima...

"Već nekoliko mjeseci radim sa srednjoškolcima iz Srednje škole 'Ivan Goran Kovačić' u Kiseljaku, čiji sam učenik nekada davno bila i sama. Trenutno radimo izuzetno ozbiljnu predstavu, naš zajednički autorski projekt pod nazivom 'Mačka iz Schrödingerove kutije', ispitujemo doslovno samo postojanje kroz poznati misaoni eksperiment Erwina Schrödingera. Iako smo se uhvatili u koštac s kvantnom mehanikom, zapravo se odlično zabavljamo i mislimo da ćemo napraviti predstavu koju će publika stvarno voljeti. Kako ćemo to napraviti ostaje da vidite kada završimo".

ana franjcevic intervju 4

Osim što se veselimo svim budućim Aninim projektima, zanimali su nas i općeniti planovi za budućnost. Vrijedi spomenuti da je Kreševo prije Ane iznjedrilo još dvije sjajne glumice, Mariju Buljan angažiranu pri HNK Mostar te Kaću Čelan za koju se slabije zna njena povezanost s Kreševom.

"Što se tiče moje budućnosti, sada želim ostati ovdje. Vratila sam se u Kreševo jer sam se umorila od stalnog seljenja. Umorili su me teški koferi, novi počeci, strani jezici, umorilo me je sve ono što mi je ranije pričinjavalo ogromno zadovoljstvo. Sada želim stvoriti nešto stabilno, želim se prizemljiti. Želim raditi ono što znam i volim - raditi s djecom i mladima, praviti neobične predstave, maštati i pisati. I želim nam svima, a sebi prije svega, pokazati da se može živjeti u BiH i raditi ono što voliš i što znaš raditi" zaključila je svoju inspirativnu i pozitivnu poruku Ana Franjčević.

artinfo.ba

VIJESTI

SPORT

Priča o vjernim navijačima iz Travnika koji godinama diljem svijeta prate hrvatsku nogometnu reprezentaciju

Hrvatski nogometni savez je na svojoj službenoj stranici objavio nesvakidašnju priču o v

Ipak Kiseljačanin: Branko Barbić novi trener Hermes Analitice

Ugledni košarkaški djelatnik i sportaš Branko Barbić, inače porijeklom iz Kiseljaka, sup

NK Široki Brijeg dobio novo vodstvo, Feal ulazi u klub!

U četvrtak navečer je u press centru stadiona Pecara izabrano novo vodstvo i statut Nogo

Snijeg napunio skijališta u Središnjoj Bosni

Jednima nevolja, drugima zarada Prema svim dosadašnjim ulaznim podacima, ove godine Vla

KULTURA

Mlada glumica iz Kreševa: Želim dokazati sebi i svima da se u BiH može živjeti

Kada u neku od tražilica ukucate pojam odnosno ime "Ana Franjčević", među prvim ponuđeni

Raspisan Natječaj za dodjelu književne nagrade "Marko Martinović Car"

Natječaj raspisuje HKD "Napredak", podružnica Vitez Ova nagrada utemeljena je ranije ka

Sarajevo: Zajedništvo kršćana na djelu

U subotu ekumenski koncert kršćana Sarajeva Na inicijativu Vijeća za ekumenizam i dija

DUJMOVIĆ: Sarajevo dobilo preko 50% novca izdvojenoga za kulturu

Federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović kazala je u intervjuu za bh. izdanje

×

Napomena

There is no category chosen or category doesn't contain any items

POLITIKA I GOSPODARSTVO

NAJAVE

btnposaljivijest

engleski-tecaj_300x520.jpg

knjiga anto drmac 2 300x250

ZANIMLJIVOSTI

flink1flink1flink1

ARTlogofooter2015

Ovaj portal je član Vijeća internet portala u BiH

Copyright 2007-2016 ART company d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.