logonovi

 

btn facebook btn homebtn mobilni

Djelomina Naoblaka

17°C

Kiseljak

Djelomina Naoblaka

dragan covic

 Rok za provedbu odluke Ustavnog suda BiH glede izmjene Izbornog zakona koji se tiče legitimnog izbora izaslanika u Dom naroda istječe 6. srpnja. Trenutačno se očekuju dvije odluke Ustavnoga suda - oko vitalnog interesa Bošnjaka i neprovedbe odluke o apelaciji glede Izbornog zakona. Kao imperativ, čak i u sadašnjoj situaciji paralize vlasti na gotovo svim razinama, postavlja se izmjena Izbornog zakona.

Hrvatski član Predsjedništva i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović ističe da vjeruje kako će, unatoč taktiziranju bošnjačkih stranaka, do tih izmjena koje Hrvatima daju jednaku priliku odlučivati ipak doći do kraja godine.

Približava se rok vezan uz izmjene Izbornog zakona. Očito neće doći do njegove izmjene. Što onda?

"Očekujem da u oba pojedinačna slučaja nemamo ugroženost vitalnog nacionalnog interesa, ali i da se potvrdi raniji stav o samim odredbama Izbornog zakona. Iako ne želim ni na kakav način prejudicirati, nadam se kako ćemo već najesen morati intenzivno raditi u Parlamentu kako bi se donijelo izmjene zakona uz eventualne korekcije prijedloga HNS-a. Ne robujemo formi toga prijedloga, ali je prevažan dio po kojemu jedan narod ne može drugome birati političke predstavnike kako u klubove domova naroda tako i one za člana Predsjedništva BiH."

Jeste li vodili razgovore sa SDA o HNS-ovu prijedlogu izmjena Izbornog zakona i drugim bošnjačkim strankama i što je s njihovim prijedlogom?

"Njihova prijedloga formalno nema u proceduri, a što se tiče makar izbora člana Predsjedništva, naš je prijedlog uvelike usuglašen sa SDA i ideja o tome došla je iz redova te stranke. To sam rekao eurozastupnicima Predi, Piculi, ali i Wigemarku na sastanku na kojemu je bio i Izetbegović. Zbog čega SDA još uvijek taktizira, ne znam. Jer taj posao ćemo morati završiti u ovoj godini. Bojim se da s druge strane imate klasično nadmudrivanje u Sarajevu po kojemu, čim jedna strana nešto prihvati, druga je protiv."

Ako se ne promijeni Izborni zakon BiH, hoće li se održati izbori?

"Formalno, izbori se mogu održati, ali provedbu izbornih rezultata nemoguće je izvesti. Nema smisla ući u izborni proces, a ne moći provesti rezultate. Da su nam izmjene Izbornog zakona potrebne, svjesne su mislim i sve tri strane u BiH i međunarodna zajednica."

Često se može čuti pitanje zašto stranke HNS-a ne blokiraju sve procese dok se ne promijeni Izborni zakon ili će pak Hrvati čekati novog Komšića?

"Naše opredjeljenje nije bilo kakva blokada, nego voditi BiH prema EU, unutarnjoj stabilnosti te, naravno, potrebi reorganiziranja odnosa u BiH, što je proces koji će uslijediti nakon izbora 2018. Takvim stavom odgovaramo svima onima koji bi optužili Hrvate, a sami blokiraju procese. U BiH se još uvijek taktizira tko će i kako predati upitnik, Mehanizam koordinacije nitko ne želi provesti. Sve se svodi na to da se zadrži status quo. Stranke HNS-a i HDZ-a zbog toga sve čine kako bi se procesi događali i zato vjerujem da ćemo dobiti potpore za izmjenu Izbornog zakona. U suprotnom, bavit ćemo se sami sobom. Nažalost, sada imamo opći zastoj od županija do države jer nemamo povjerenja i partnerstva."

Kako potaknuti redefiniranje odnosa triju naroda ili riskiramo da u BiH dođe do stanja trajnog zamrznutoga konflikta?

"Siguran sam da do izbora nećemo napraviti značajniji iskorak. Već sada se određene stranke pregrupiraju, biraju partnere za izbore i u takvome ozračju nije moguće voditi velike procese. Moj nedavni razgovor s Dodikom u Banjoj Luci neki su tumačili kao pravljenje novog saveza, a razgovarali smo o praktičnim, životnim temama. Razgovarao sam ovoga tjedna s Radončićem o svim problemima, kao i Izetbegovićem te nositeljima vlasti u FBiH... kako bismo potaknuli promjene jer smo u krizi. Redefiniranje odnosa među narodima moguće je jedino praviti izmjenom Ustava do koje će morati doći. Nakon izbora treba tražiti žurno rješenje ustavnog preuređenja kako ne bismo imali prepreke kakve danas imamo, a da s druge strane osiguramo jednakost sva tri konstitutivna naroda."

HNS je toliko snažan da mu se ne može naštetiti

Posljednjih dana u javnosti su se pojavile priče o problemima u HNS-u, da pojedine stranke uvjetuju, istupaju. Kako to komentirate?

"To je potvrda da je predizborna kampanja počela. S nekim članicama HNS-a već se dugo pregovara u redovima Bošnjaka. Traži se alibi kako bi pokušali naštetiti HNS-u. No, HNS je toliko snažan da mu se ne može naštetiti. Ali evidentno je da netko u svrhu idućih izbora ima potrebe stvarati ozračje nezadovoljstva. A sve odluke na Predsjedništvu HNS-a donose se jednoglasno. I to očito nekome smeta. Svakome je dopušteno ponuditi prijedlog."

A možda je upravo to problem što je HNS počeo nuditi prijedloge prema vani?!

"To jest jedan od važnijih problema. Kada smo predložili izmjene Izbornog zakona usvojen je u svim tijelima HNS-a. Kada je sve završeno, onda netko komentira kako je trebalo drukčije. S druge strane, i dobar dio stranaka u Glavno vijeće i pojedine odjele nije predložio svoje ljude, a onda su nezadovoljni i komentiraju rad HNS-a. Unatoč svemu, HNS je uvelike zaživio i mnogima smeta jer je velika snaga. Uvezao je nacionalno biće Hrvata i bez njega se ne mogu donositi odluke u BiH."

Razne paraslužbe, prokazani spletkaroši, sudjeluju u podjelama Hrvata

Okupljanja pojedinih stranaka podsjeća na stvaranje protuhrvatske platforme, alijanse, kao što je to bilo u prošlosti. Kako na to gledate?

"Jedan dio bošnjačkih stranaka to radi na desnici i na ljevici. Ako bi i uspjeli, ponovili bi recept alijanse ili platforme koje su napravile najveću štetu i zastoje u BiH. S druge strane, kada pojedinačno razgovarate s predsjednicima tih stranaka, sve to demantiraju i poručuju kako ne žele ponovno uime Hrvata donositi odluke. Ali kada vidite Hrvate koje se motivira da govore protiv stajališta HNS-a i HDZ-a, jasno je da se sve radi u cilju podjele Hrvata. Cilj je unijeti razdor u Posavinu, razdvojiti središnju Bosnu od Hercegovine, kako bi lakše nama vladali. To su ljudi koje danas vidite na ekranima, koji zarađuju na činjenici da sudjeluju u podjelama Hrvata, razne paraslužbe, prokazani spletkaroši. To neće dopustiti ni HNS ni HDZ jer svako rješenje za Hrvate sažima ideju svih prostora BiH."

Izgubili smo parlamenatrnu većinu

Uvijek ste optimistični, ali nedavno ste rekli kako će vlast sljedećih godinu i pol biti na "infuziji"?!

"Objektivno govoreći, izgubili smo parlamentarnu većinu. Ne možemo se dogovoriti o ključnim stvarima koje bi trebale biti žila kucavica investicijskog zamaha, primjerice, trošarinama kada je u pitanju izgradnja cesta. Oko toga su se SDS i SDA podijelili. Nakon toga je pozivan drugi partner SNSD da pomaže. Zagovaram da u ostatku mandata držimo ovo malo partnerstva koje imamo kako bismo ključne planove iz Reformske agende proveli. Teško možete objasniti obećanja o 100.000 radnih mjesta ili investicije u autoceste, energetiku, a imate potpuni zastoj. U Parlamentu padaju zakoni o šumama, MIO-u... Sve se blokira. Ako se pokaže povjerenje, sve obveze koje stoje ispred nas mogu se okončati u mjesec i pol dana."

Bilo je govora o rekonstrukciji Vijeća ministara BiH, ulasku SNSD-a u vlast te stabilizaciji većine na državnoj razini?

"To nije bila tema razgovora između Dodika i mene prošli tjedan. SNSD je na izvjestan način dio parlamentarne većine kada govorimo o određenim zakonima. Kada je izvršna vlast u pitanju, ne želim govoriti uime Dodika, no mogu reći da je preiskusan političar da bi upao u takvu napast. On će jasno željeti pokazati da ova struktura srpskih predstavnika nije u stanju odgovoriti tom pozivu, ali sve u cilju pobjede na sljedećim izborima. Zato nije realno ni moguće napraviti rekonstrukcije na državnoj razini, kao ni u entitetima, županijama."

Zašto se ne provodi Mehanizam koordinacije, završava upitnik..., ne napreduje se prema EU?!

"Nažalost i ovdje imamo taktiku zaobilaženja identičnu onoj kao kada smo donosili Mehanizam koordinacije. A sve treba proći kako se preciziralo kroz Mehanizam koordinacije. Trebale su nam tri godine da se usuglasimo, a dva smo ga puta usvajali na Vijeću ministara. Svi koji misle da i dalje mogu blokirati procese, neće uspjeti. Možda će nam oduzeti dva-tri mjeseca, ali to neće imati učinka. Sljedećeg mjeseca preuzimam predsjedanje Predsjedništvom i naša inicijativa je ubrzati dinamiku kao što smo to radili i u prethodnoj rotaciji. Čak i kada smo predavali zahtjev za EU bilo je različitih komentara, da je preuranjen, nevjerodostojan, a onda je prihvaćen. I sada čujemo kako ćemo status kandidata dobiti 2020., ali ja vjerujem u ovom mandatu. Činjenica je da pravih zapreka nema. Jedine su one političkog nepovjerenja i sitna izigravanja kako bismo imali još iseljavanja ljudi i drugih problema. Tvrdim da su Hrvati danas najsnažniji kao europski narod. Mi smo danas pred vratima rješenja."

Idete u Beograd na inauguraciju predsjednika Aleksandra Vučića. Dobiva li Srbija novo lice?

"Na inauguraciju idu sva tri člana Predsjedništva. Srbija se sigurno stavlja u epicentar događanja na području JI Europe. Koliko će u tome uspjeti i koliko s time idu druge zadaće koje se moraju napraviti u preslagivanju odnosa istočno od BiH, ne znam, ali Vučić je takvu ulogu preuzeo i njome je zadovoljan. Kada smo imali razgovore kroz proces "Brdo-Brijuni" i kada se vodila rasprava između lidera Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije, Albanije, jasno je istaknuta liderska pozicija Vučića koji želi riješiti probleme koji postoje."

Kako gledate na rasplet krize u RH i koliko ova Vlada može biti od pomoći BiH i Hrvatima?

"Možda će zvučati šokantno ako kažem da ova Vlada ili RH ne trebaju uopće pomagati Hrvatima u BiH. Trebaju pomagati sebi preko Hrvata u BiH. To su dvije različite teze. Hrvatska, ako misli dugoročno imati demografsku i razvojnu strategiju, mora imati jasan odnos prema susjedu s kojim dijeli 1000 km granice. Sada imamo Vladu, predsjednicu, većinu u Saboru koja identično gleda na ta pitanja kao i mi. Vitalni je interes Hrvatske s druge strane imati one koji su nekada bili čuvari granice. Danas se iz Hrvatske u BiH prodaje robe u milijardama, a konzumenti su dominantno opet Hrvati. Ovaj prostor demografski neće moći dugo zadovoljiti potrebe Hrvatske i tu će strategiju morati promijeniti na način ne da potiču odlazak mladih Hrvata odavde nego ih očuvaju. A to znači jačanje bolnica, sveučilišta, obrazovanja, podizanje kvalitete života. Na nama je zajedno graditi tu strategiju. S premijerom Plenkovićem surađujemo izvrsno po puno elemenata o kojima sam do sada govorio, s predsjednicom imamo skoro svakodnevne kontakte o potrebi da se zaštite interesi Hrvata u BiH kao konstitutivnoga naroda. To je za nas prevažno. S druge strane, ne samo Hrvatskoj, jasno je da su Hrvati strateški partneri i jedini koji danas traže sustavno organiziranu, ali pravednu BiH."

Nisu zadovoljne žrtve ni u jednom narodu

Sudjelovali ste na konferenciji Haaškog suda jučer u Sarajevu, a nedavno ste posjetili šestoricu Hrvata u haaškom pritvoru. Kako gledate na presudu u studenome, ali i zatvaranje Haaškoga suda?

"Prošle godine bio sam sa svima zajedno u Haagu, a ovoga puta sam se susreo pojedinačno s petoricom Hrvata - Jadrankom Prlićem, Brunom Stojićem, Valentinom Ćorićem, Milivojem Petkovićem i Slobodanom Praljkom, a Berislav Pušić je u Zagrebu. Oni očekuju drugostupanjsku presudu za nekoliko mjeseci, a kako ih osobno sve poznajem, želio sam čuti kako su, kako izdržavaju. Dovoljno je znati da su prije 13 godina otišli u pritvor i nakon toga imaju posve drukčiji režim života. Suočavaju se i s bezbroj dezinformacija. Uvjereni su da nemaju zašto biti krivi, a kamoli da su dio navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata. Netko će kazati da nije državnički obići ih, ali mislim da je to više nego državnički potez u ovakvoj BiH, čime se šalje poruka da tim ljudima nismo ni na koji način okrenuli leđa. Svatko treba odgovarati za zločine koje je počinio, bez iznimke. Ali je pri tome bitno osigurati da nemamo selektivnosti primjene prava. Danas imamo na tisuće žrtava za koje se ne zna gdje su i tko je izvršio zločin. Pogledajte samo selektivnost koja se provodi postojanjem dvaju zakona."

Kako ocjenjujete ambicije s održavanja konferencije o nasljeđu Haaškog suda?

"Haaški sud završava rad i nakon toga će funkcionirati poseban mehanizam. Tamo je još 11 ljudi, govorimo o 5 Hrvata i 6 Srba, a za njih će proces trajati. Treba odgovoriti imamo li više povjerenja i pomirenja među sobom nakon što se otvorio taj sud. Potrošene su stotine milijuna, prošlo više od dva desetljeća od završetka rata, a mi smo još kod nekih stvari na početku. Nisu zadovoljne žrtve ni među Hrvatima, Srbima ili Bošnjacima. Kada sam razgovarao s predsjednikom Haaškog suda rekao sam da se procesi trebaju završiti u nekoliko godina koristeći isti sustav vrijednosti, bez selektivnosti ili pak vjerovanja kako je netko žrtva pa da se unaprijed amnestira od odgovornosti."

Imamo dosta problema u vlasti na svim razinama

Imenovana je nova Vlada u Hercegbosanskoj županiji, izabran novi premijer i ministri. Spominjali su se i problemi unutar HDZ-a. Ima li ih?

"Imamo dosta problema u vlasti na svim razinama. Postavlja se pitanje imamo li većinu i u HNŽ-u. Godinu dana se čekalo glede odluke o premještanju Vlade, o sportskoj dvorani... Kada je u pitanju HBŽ, izvjesno vrijeme prepoznali smo problem u komunikaciji predsjednika Vlade s ostalim ministrima. I tu nije nikakav problem unutar HDZ-a, nego izbora pojedinca. HDZ je jednoglasno donio odluku o smjeni premijera i došlo je do preslagivanja unutar srpskog naroda. Vjerujem da će novi premijer s većinom krenuti vrlo dinamično raditi jer imamo nepotrebni zastoj. Vlast čine stranke koje imaju partnerski odnos i nema razloga da sve ne funkcionira. Ne postoji raskol unutar HDZ-a. To će se najbolje pokazati kada se krene s novom strukturom. Ovo je pokazatelj da nismo dobro vodili kadrovsku strukturu unutar HDZ-a."

Zakon o RTV sustavu koji je predložio HNS ide u parlamentarnu proceduru iako ne postoji stabilna većina. Ima li se razloga za optimizam?

"Taj prijedlog ide preko Doma naroda, ali neće biti po ubrzanoj, nego redovitoj proceduri. Ovaj zakon će riješiti problem funkcioniranja RTV sustava na isti način za predstavnike hrvatskog, bošnjačkoga i srpskog naroda bez obzira kako to bilo. Sve drugo će stvoriti problem. Vidite koliko se traži način za rješavanje problema financiranja BHRT-a. Svake godine smišljamo modele i u međuvremenu se stalno upozorava da će se ugasiti. Kao HNS i HDZ, tražimo da se ovo pitanje trajno riješi. Prijedlog s više varijanti koji je došao iz HNS-a prihvatljiv je svima i moja procjena je da ćemo ga imati usvojenoga u sljedećih godinu dana. Tim prijedlogom se može pronaći način za financiranje svega onoga što danas čini infrastrukturu, a pri tome želimo posve isključiti mogućnost majorizacije jednoga naroda koja se sada događa. Nije čak bitno sjedi li Hrvat ili priča hrvatski u jednoj od RTV kuća, nego je bitan sadržaj i zastupljenost područja na kojima žive Hrvati", rekao je Čović u intervjuu za Večernji list.

artinfo.ba | preuzeto s portala vecernji.ba

 

 

 

 

 

hodocasnice 1

Putem dužim od 120 km treću godinu zaredom hodočaste i tri sestre

Mnoštvo vjernika i ove godine u čast svetom Ivi pohodi najveće nemarijansko svetište u BiH, ono u Podmilačju pokraj Jajca. Među njima su i brojni vjernici iz Lašvanske ali i Lepeničke doline. Već godinama u Podmilačje hodočasti i skupina vjernica iz Kiseljaka i Kreševa, točnije iz tri župe Lepeničke doline: Kiseljaka, Gromiljaka i Kreševa.

"Neke od nas hodočaste u Podmilačje po šest i više godina, a neke su se u međuvremenu pridružile našoj grupi", ispričala nam je Katarina, jedna od devet hodočasnica, uglavnom mladih žena, koje i ove godine hodočaste od Kiseljaka do Podmilačja.

hodocasnice 2

Na put dug više od 120 kilometara krenule su u srijedu da bi u Podmilačje stigle u petak, na misu uočnicu, odnosno misu za bolesnike. S Katarinom su i njezine dvije sestre Željka i Antonija. Njih tri već treću godinu zaredom hodočaste u Svetište u Podmilačju i kažu namjeravaju to činiti dok god mogu i dok ih zdravlje služi.

"Molimo za različite nakane, za sebe i svoje obitelji, ali i za sve koje poznajemo", kazuje nam Katarina.

Na pitanje ima li straha jer u skupini su samo žene, odgovaraju kako nikakvog straha nisu kroz sve ove godine osjetile. Jedino na što nailaze putem su susretljivi i ljubazni ljudi, spremni pomoći i olakšati im put. Tradicionalno, odmaraju u Novoj Biloj, a potom Dobretićima gdje obavezno obiđu i kip svetog Ante, nebeskog zaštitnika župe Dobretići. Ove godine konačište im je ustupio Ivo Čakarić, načelnik ove najmlađe srednjobosanske općine. Iako to nisu od njega tražile, on je odlučio ustupiti im kuću u kojoj trenutačno živi, kako bi u njoj prenoćile i odmorne nastavile put konačnog odredišta, Svetišta sv. Ive u Podmilačju.

O bilo kakvom umoru članice ove jedinstve skupine hodočasnika iz Kiseljaka i Kreševa, odbijaju govoriti. Svaki se žulj kažu lako zaboravi i preboli, pogotovu u trenutku kad nakon pređenih desetina kilometara postanu dio rijeke hodočasnika koje se uoči i na blagda svetog Ivana Krstitelja slije u Podmilačje svetište kojeg su mnogi prozvali bosanskim Lourdesom.

hodocasnice 3
artinfo.ba/ap

 

podmilacje

U povodu obilježavanja blagdana svetog Ivana Krstitelja, tisuće vjernika boravi u Podmilačju kod Jajca, jednom od najstarijih hodočasničkih i zavjetničkih mjesta u BiH.

Mnogi od njih su se zavjetovali pješačenjem po stotinu kilometara kako bi došli u Podmilačje, gdje će danas, pred sutrašnju središnju svetkovinu, biti služena misa za bolesnike, a uslijedit će put križa uz brdo Grabež, te molitveno-meditativni program uz blagoslov ivanjske vatre.

Tridesetogodišnji Miroslav Radman iz Novog Travnik već pet godina pješači do svetišta Sv. Ivana Krstitelja, za kojega se veže predaja o iscjeliteljskim moćima, pa je i Podmilačje još krajem prošloga stoljeća od nekih pisaca dobio epitet "bosanskoga Lourdesa".

- Svake godine dolazim u Podmilačje s desetak prijatelja. Najviše da zahvalim Bogu na zdravlju mene i mojih najbližih i da se pomolim za buduće vrijeme. To je mala žrtva koju ja mogu napraviti - kazao je Radman za Fenu.

Hodočasnike iz Lašvanske doline put do Podmilačja vodi preko Vlašića, a mještani okolnih sela, kao što je naselje Dobretići, su im i ove godine nudili okrepu i prenoćište na putu prema svetištu.

Ni Velimir Jurišić iz Travnika u proteklih 12 godina nije propustio nijedno hodočašće u Podmilačje.

- Ovdje dolazim zajedno s obitelji, a neki od njih zbog hodočašća svake godine dolaze iz Trogira. U grupi nas bude između 15 i 20 i dolazimo jer osjećamo ispunjenost zbog zavjeta sv. Ivi, te samog puta ispunjenog molitvom. Smatram da svi koji dolaze u Podmilačje ne bi toliko trebali moliti za ozdravljenja, nego zahvaljivati. Mnogi nisu svjesni koliko su sretni u životu i uvijek traže nešto više - kaže on.

Župnik župe Podmilačje, fra Filip Karadža ističe da, tijekom blagdana sv. Ivana Kristelja, 23. i 24. lipnja, svetište posjeti između 60.000 i 70.000 hodočasnika.

- Sveti Ivan Krstitelj moćan je zagovornik kod Boga, jer medicina nas liječi ali Bog ozdravlja. On je pripravio put dolasku Isusa Krista, odlikovao se pokorničkim životom i jakom propovjedničkom dimenzijom, pozivajući sve ljude na pokoru i obraćenje. To je i univerzalna poruka pogotovo u današnjem svijetu gdje su moralne vrednote poljuljane. Sv. Ivan nas uči poniznosti i da ne stavljamo sebe u centar pažnje, nego da služimo svima, a time se obogaćujemo i dobivamo na vrijednosti i snazi. To nam pokazuje i papa Franjo koji, iako toliko moćan, sve nas posramljuje svojom jednostavnošću. U konačnici to bi mogla biti i poruka našim vlastima, da budu usmjerene na služenje, a ne gospodarenje drugima - kazao je župnik Karadža.

U Podmilačju se danas u 18 sati služi sveta misa za bolesnike, a uslijedit će put križa uz brdo Grabež, te molitveno-meditativni program. U subotu, na blagdan sv. Ivana Krstitelja, jutarnje mise su u 7 i 8:30 sati, dok je u 11 sati središnja hodočasnička misa s molitvama za bolesnike.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

ben cardin

"Bojim se da bi u nekoliko država na Balkanu moglo doći do erupcije nasilja. Brinu me tenzije koje pratim između država na Balkanu. Ljudi u vašoj regiji žele i zaslužuju mirnu i prosperitetnu budućnost", izjavio je u intervjuu za "Dnevni avaz" američki senator Ben Cardin.

"Svi imamo izuzetan interes da osiguramo da se izazovi na Balkanu ne rješavaju ratom i nasiljem, jer je povijest regije pokazala da se time samo nazaduje", kaže Cardin, jedan od najutjecajnijih političara Demokratske stranke i Sjedinjenih Američkih Država. On je od 2007. godine poslanik u američkom Senatu, nikad nije izgubio izbore i istaknuti je član Komiteta za vanjske poslove i Helsinškog komiteta, dva utjecajna tijela Senata koja presudno utječu na vanjsku politiku SAD.

Upitan šta bi zvanični Washington trebao uraditi u Bosni i Hercegovini, odnosno da li je potreban "konačni iskorak" u provođenju cjelovitih reformi kako bi država prevladala naslijeđe ratne prošlosti i okrenula se izgradnji stabilne i funkcionalne demokratije, Cardin je naglasio da je rad na izgradnji i jačanju demokratije stalan posao.

"On nikad ne prestaje. I mi u SAD imamo takvu situaciju. I sada, 200 godina kasnije, predano radimo svaki dan na izgradnji još savršenije države koju su naši osnivači utemeljili. Stoga, ako ne bi bilo „konačnog iskoraka", onda zasigurno mora biti udvostručenja napora, kako SAD tako i Evrope, da podržimo razvoj vladavine zakona, demokratskih institucija i poštivanja ljudskih prava i u BiH. To sam istakao i tokom senatske rasprave o formiranju Fonda za suzbijanje ruskog utjecaja. I tim činom mi ćemo pomoći, kao i budžetskim sredstvima, nastojanjima evropskih država koje su posebno osjetljive na aktivnosti Moskve, da im se odupru. To se posebno odnosi na balkanske države", rekao je on.

Navodi kako već skoro tri decenije prati dešavanja na Balkanu, te da je i dalje zabrinut zbog situacije u regiji.

"Previše je ljudi, ne samo među vama nego i predstavnika međunarodne zajednice, žrtvovalo toliko toga za uspjeh. Ne govorim samo o vremenu, ljudima, novcu... kako bi se na Balkanu situacija stabilizirala i regija okrenula progresu. Žao mi je da su uspjesi posljednje dvije decenije i dalje krhki i ranjivi. Napredak nije ni blizu onome što bi trebao biti, s obzirom na uloženo. Posebno me brine rasprostranjenost korupcije na Balkanu i njen razarajući utjecaj, ne samo na ekonomski napredak društva, na vladavinu zakona. Insistiranje na uskogrudnoj, nacionalističkoj politici potkopava sigurnost i poštivanje prava ljudi u tako šarolikom balkanskom prostoru", kazao je Cardin.

Naglašava da je savezništvo SAD i Evrope s obje strane Atlantika donijelo je stabilnost i progres.

"Više od sedam decenija gradimo zajedno miroljubiv, napredan i međunarodni projekt zasnovan na zakonima, na temeljima nastalim nakon Drugog svjetskog rata. Veze koje imamo temelje se na vrijednostima, a ne ekonomiji. Za SAD je od vitalne važnosti i temeljnog nacionalnog sigurnosnog interesa da imamo bliske prijateljske veze s Evropom. To motivira i mene lično i moje brojne kolege u Senatu u aktivnostima koje će osigurati da SAD poštuju obaveze preuzete potpisivanjem međunarodnih akata, da se dalje razvijaju snažni ekonomski odnosi te sigurnost. Time ćemo zajedno s našim evropskim partnerima napredovati u daljnjoj izgradnji mira, demokratskih procesa i vladavine zakona", rekao je.

Izrazio je i zabrinutost zbog agresije koju provodi Rusija.

"Kako bi prikrio vlastite neuspjehe i slabosti, režim Vladimira Putina nastoji iskoristiti slabosti drugih. Tako smo suočeni s rastućim nastojanjima Rusije da se miješa i manipulira ljudima i procesima u krhkim demokratskim sistemima balkanskih država. Veoma me brine agresija koju Rusija provodi. Na ta nastojanja moramo odlučno odgovoriti. Zbog toga sam predano radio u Senatu, zajedno s kolegama iz obje partije - i moje Demokratske, kao i Republikanske - na izradi još jačeg seta sankcija protiv Rusije. To je naša kazna ruskom destabiliziranju Evrope, Bliskog istoka, ali i SAD. Drago mi je da su zakonske mjere koje smo predložili, u Senatu dobile nadmoćnu podršku i da su izglasane. Evropsko jedinstvo u provođenju sankcija sličnih našim od ključnog je značaja kako bi se suzbio negativan utjecaj Putinovog režima", zaključio je senator Cardin. (FENA)

artinfo.ba

bilten promet

Tijekom protekla 24 sata na području Županije Središnja Bosna prijavljena su dva kaznena djela, a radi se o jednoj krađi i jednom posjedovanju i omogućavanju uživanja opojnih droga.

Evidentirana su tri slučaja narušavanja javnog reda i mira.

U istom periodu dogodilo se devet prometnih nezgoda, u kojima je jedna osoba zadobila lakše tjelesne povrede.

Zbog različitih prekršaja iz oblasti prometa uručeno je ukupno 107 prekršajnih naloga, a mobilnim radarima evidentirana su ukupno 123 prekršaja prekoračenjem dozvoljene brzine, iz prometa je isključen jedan vozač i dva vozila.

artinfo.ba

hrs priopcenje

"U RS-u se traži nastavni program na bosanskom jeziku kao temeljno ljudsko pravo, u FBiH su to 'dvije škole pod jednim krovom'. To je dokaz kako Odluka o osnivanju škole u Jajcu i očigledna zlouporaba djece u političke svrhe, nisu ništa drugo nego odvraćanje pozornosti sa puno većih i, za život građana, važnijih problema'', navodi u priopćenju za javnost Hrvatska republikanska stranka Središnje Bosne.

HRS podsjeća kako je odluku o osnutku nove škole u Jajcu donijela Skupština Županije Središnja Bosna 12.07.2016., na zahtjev SDA i roditelja djece koja idu u škole u Jajcu. Dana 17. 8. iste godine odluka je objavljena u Službenim novinama, tako da su sve zakonske i legalne procedure ispoštovane na ovu temu.

''Međunarodnoj zajednici, OSCE-u , strankama koje oni financiraju i promoviraju, te nevladinom sektoru očigledno nije u cilju da legalne i legitimno izabrane institucije rade svoj posao, pa tako ovu odluku smatraju 'apartheidom i podjelom BiH'. Isti ti ljudi i subjekti, kada se radi o obrazovnom sustavu u RS-u, smatraju kako je temeljno ljudsko pravo bošnjačke djece u tom entitetu imati nastavu po bosanskom planu i programu. Tko je tu lud?! Dovoljno je bilo pogledati informativne emisije ovih dana po sarajevskim medijima. U istoj emisiji pušta se prilog o tome kako se Bošnjacima onemogućava njihovo pravo na nastavni program na njihovom jeziku (npr. bivši načelnik Srebrenice govori kako mu djeca pričaju ekavicom), dok u sljedećem prilogu to isto pravo u Mostaru, Jajcu i Travniku se zove apartheidom, podjelom BiH i dr'', navodi HRS.

Stranka navodi kako, ako im je već stalo do dobrobiti građana, zašto nitko od ovih dušobrižnika detaljnije ne propituje i ne istraži slučaj pronalaska eksplozivne naprave u blizini KŠC Travnik, koju je po službenoj verziji ''poplava izbacila''?

''Znajući kako u danima prije pronalaska naprave poplava uopće nije ni bilo, kako je naprava bila nova i bez ogrebotine riječnog korita, kako je, da je istina o poplavi, po morfologiji samog korita praktično nemoguće da se baš na tom mjestu zaustavi 'ploveći eksploziv', čudno nam je, ali ne i iznenađujuće, da se ignoriraju svi službeni i upiti na ovu temu i da nikoga ovaj slučaj ne zanima. Toliko i tome kako nam ne treba kanal, jer eto dobili smo 'podrobne' informacije i o ovom slučaju, kao i o mnogim sličnim. Ako je već kvaliteta obrazovanja u dušobrižničkom fokusu, zašto se javno ne otvori tema licenciranja brojnih privatnih škola i fakulteta, vrlo upitne kvalitete, a na kojima studiraju brojni studenti arapskog i turskog porijekla'', navodi HRS.

Dodaje se kako nitko ne propituje zbog čega su posljednjih dana sve učestaliji obavijesni razgovori po pitanju 'prijetnji za sigurnost BiH', zbog čega je 2.6. ove godine i uhićen turski državljanin u Novom Travniku, dok je, sudeći po medijskim objavama, problem za sigurnost neki koncert.

''Ne propituje se i sve veća prisutnost poklonika vehabijskog pokreta u Središnjoj Bosni, koji su dobili pojačanja u vidu oslobođenih lica iz akcija Rez, a dodatno bi ih ovih dana mogao pojačati i neslužbeni vođa Bilal Bosnić. Sve veća radikalizacija lokalnog stanovništva očigledno nikoga ne brine, ponajmanje SDA koji slavi viteštvo 'braće iz arapskih zemalja', a u danima dušobrižničke rasprave o školi u Jajcu, slave prekidanje postupaka zbog ritualnih ubojstava iz 1993.'', piše HRS.

''Zbog toga je ono u čemu se u potpunosti slažemo sa ovim međunarodnim pijavicama i njihovim lokalnim ispostavama, činjenica kako je sve, pa i problem škole u Jajcu, trgovina između HDZ-a BiH i SDA. Hrvatska stožerna stranka, kao što je to uobičajeno u Središnjoj Bosni, bespogovorno odobrava i podupire sve što SDA traži. Dovoljno se prisjetiti kako su Hrvati jednoglasno podržali uzurpaciju crkvene imovine. Svaka podignuta ruka se izdašno protuuslugom uzvrati na nekim drugim mjestima. Tako je podržana i ova odluka o otvaranju nove škole, s kojom se načelno slažemo, jer smatramo uistinu temeljnim ljudskim pravom roditelja da im djeca nastavu slušaju na jeziku i po programu kojeg žele. Problem leži u činjenici da se svjesno i vješto koriste ove teme, kako se ne bi govorilo o brojnim drugim temama koje se guraju pod tepih isključivo iz nekih osobnih interesa i trgovine i želje da se ne kvari lažna 'bratstvo-jedinstvena' slika suživota'', navodi HRS Središnja Bosna.

''U tome'', navodi se ''leži prava 'podjela BiH'. Zemlju 'dijele' oni kojima je problem obrazovanje na svom jeziku i/ili nečiji koncerti, dok se stvarni problemi ignoriraju i guraju pod tepih, dok jednom naglo ne isplivaju i sve nas zajedno zateknu. Kad do toga dođe, sigurni smo, neće biti ni pijavica iz međunarodne zajednice, kao ni ovih stranačkih trgovaca. Jedni će se vratiti svojim kućama, a drugi će otići svojim kućama u inozemstvo. Zato krenimo razgovarati o istinskim problemima našega društva, ne zloupotrebljavajmo djecu za interesne stvari i pustimo da legalno i legitimno izabrane institucije rade svoj posao'', navodi HRS Središnja Bosna.

artinfo.ba

 

VIJESTI

SPORT

Završen LDF Dance fest u Vitezu

Nastupilo preko 1500 sudionika U Vitezu u dane vikenda održan je LDF Dance fest koj

Vitežani Tomislav i Zvonimir Ivišić i službeno u reprezentaciji Hrvatske

Nakon što su se početkom godine našli na širem popisu U14 reprezentacije Hrvatske i od

Fojnica: RK Vranica organizira rukometni turnir

Rukometni klub Vranica iz Fojnice organizira jednodnevni, 2. po redu rukometni turnir po

Nogometaši Busovače ponovno na pobjedničkom tronu

Drugi put u posljednjih nekoliko godina NK Busovača osvojila Kup SBŽ Nogometaši NK „Bus

KULTURA

Kazališna predstava “Žensko pitanje” ovoga petka u Vitezu

  Kako smo već ranije najavljivali ovoga tjedna na 2. Danima hrvatskog kazališta u

Bartolomej Stanković nastupio u čapljinskoj Crkvi

U crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini održan je sinoć koncert Bartolomeja Stankovića,

Cum Grano Salis 2017 – Nominovani romani za nagradu “Meša Selimović”

Od 21. do 23. rujna 2017. godine, u Tuzli će se održati 17. Međunarodni književni susr

Najava: 4. Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH

Udruga za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini „Steć

×

Napomena

There is no category chosen or category doesn't contain any items

POLITIKA I GOSPODARSTVO

NAJAVE

btnposaljivijest

web-baner-300x250.gif

ZANIMLJIVOSTI

flink1flink1flink1

ARTlogofooter2015

Ovaj portal je član Vijeća internet portala u BiH

Copyright 2007-2016 ART company d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.