Svake dvije godine u Bosni i Hercegovini se održavaju izbori. Ove godine na redu su oni lokalni na kojima biramo načelnike odnosno gradonačelnike te ništa manje važno, članove odnosno sastav općinskih/gradskih vijeća.
Na izborima 6.listopada, birat će naravno i Kiseljačani i to između tri kandidata za načelnika te nekoliko listi za Vijeće.
Tim povodom, donosimo intervju s aktualnim načelnikom kao i kandidatom HDZ-a BiH za ovu dužnost, Mladenom Mišurićem-Ramljakom:
HDZ Bosne i Hercegovine ponudio vam je povjerenje još jedne kandidature za mandat načelnika općine Kiseljak. Jeste li dvojili ili je ovo bila logična odluka odnosno slijed?
Dvojio jesam, prvenstveno zbog provedenog vremena na ovoj poziciji. No bez obzira na to, nikad, ni jednu godinu a kamoli mandat nisam uzeo „zdravo za gotovo“, dapače, prema svakom glasu u svakom izbornom ciklusu osjećao sam i osjećam maksimalno poštovanje i obavezu. Svaki dan ovog razdoblja svog života bio sam prije svega načelnik pa sve drugo, pri čemu je nažalost, najviše trpila moja obitelj. Ipak, danas kad pogledam Kiseljak, mogu konstatirati kako je bilo opravdano, da se rezultati vide te da i moji unuci sada imaju bolje uvjete života kao i sva druga djeca. Raduje me što se broj društveno aktivnih ljudi povećava, što se sve više mladih uključuje u politiku i u našoj lokalnoj zajednici, a moj cilj je završiti još neke ključne projekte i procese koje smo započeli i pripremati ne nasljednika, nego cijelim tim ljudi koji će nastaviti dalje izgrađivati Kiseljak budućnosti.
Pred kraj ovog mandata susreli ste se s dva velika problema, a to su nedostatak vode, te učestali požari na odlagalištu otpada Berberuša. Stiče se dojam da nije dovoljno urađeno kada su spomenuti problemi u pitanju, slažete li se?
Ne mogu se složiti s konstatiranim jer prvenstveno ovo nisu novi problemi nego izazovi s kojima se nosimo dugo. Kiseljak oduvijek ima problema s vodom no zadnjih godina nestašice nije bilo jer smo godinama ulagali i u nove izvore i u poboljšanje postojećih kao i cjelokupne infrastrukture te samim time trudili se minimizirati gubitke vode. Međutim, ove godine smo kao i ostatak regije bili suočeni s iznimnom i dugotrajnom sušom te paralelno s tim, ogromnim gubitkom vode. Nažalost, to je moralo rezultirati problemima s redovnom opskrbom u određenim naseljima. Naravno da nam to nije svejedno i da ćemo nastaviti raditi kao bi se ovo što manje ponavljalo.
Foto: Sortirnica
Što se deponije tiče, istu je najlakše zatvoriti ali to neće riješiti problem otpada što je tema broj jedan trenutno svugdje u svijet. Pravilno odlaganje otpada izraz je društvene zrelosti ali i košta. Mi smo se kao lokalna zajednica davno počeli baviti ovim izazovom te konačno izgradili vlastitu sortirnicu kako bi što manje imali nekorisnog otpada a kako bi cijena za građane ostala ista. Jer sve drugo, poput odvoza otpada na regionalnu deponiju, moralo bi rezultirati povećanjem cijene za korisnike. Dodatni problem na sve ovo su neodgovorni pojedinci čije akcije rezultiraju požarima na deponiji što je potencijalna ekološka katastrofa. I tome smo stali na kraj i polako počinjemo sa sanacijom „Berberuše“.
Donekle ste ih spomenuli ali koji su vam planovi za naredni mandat?
U novom mandatu cilj je, među ostalim, dovršiti tri velika projekta: Izgradnju nove zgrade Doma zdravlja, obilaznicu s tunelom te Zonu sporta i rekreacije koju smo istina, obećali još prije četiri godine. No, za novi mandat u planu je i još jedan projekt koji ide u prilog zaštite okoliša a koji će biti velik iskorak. Riječ je o plinifikaciji općine, dovođenju plina od Brnjaka prema Kiseljaku te prema Lepenici točnije u poslovnu zonu. Naravno nastavit ćemo i dogradnju kompletnog reciklažnog dvorišta sa automatskom sortirnicom otpada, te za potrebe društvenog posebno kulturnog života, početi gradnju multimedijalne dvorane. Kiseljak tako polako poprima sve odlike urbane gradske sredine, što će se uskoro upotpuniti završetkom tematskog parka na izvorištu mineralne vode, te stavljanjem u funkciju gradske knjižnice, na čemu se intenzivno radi. Pružamo potporu i ulaganjima u zdravstveni turizam, te bi do kraja 2026. godine trebalo profunkcionirati banjsko lječilište, po kojemu je Kiseljak, uz mineralnu vodu, bio prepoznatljiv kroz povijest. Želja nam je vratiti staru slavuKiseljaka kada je u pitanju ovaj segment turizma.
Spomenuli ste poslovnu zonu u Lepenici, dokle je taj projekt i pored postojeće dvije, je li u planu osnivanje novih?
Već sada su u pitanju tri poslovne zone, Dugo Polje, Azapovići i Gojakovac. Prva egzistira uspješno već godinama i ima potpuno završenu infrastrukturu. Poslovna zona u Azapovićima dom je svjetskom trgovačkom gigantu, Lidlu koji svoju upravu zgradu kao i središnje skladište gradi upravo ovdje. Osim Lidla, već ima i drugih poslovnih subjekta koji su kupili zemlju kao i onih koji tek planiraju. Gojakovac planiramo razvijati također jer Lepenica općenito ima ogroman potencijal za poslovanje zbog bliskosti Sarajeva i izlaza na autocestu.
Ulaganje u poslovne zone vidimo kao ulaganje u gospodarstvo a samim time i otvaranje novih mjesta. Jer ne može općina stvarati radna mjesta ali može ambijent za ista. Bolji uvjeti života ljudi koji žive ovdje prioritet su broj jedan a nakon toga, potencijalni povratak onih koji su otišli.
Osim Lepenice, što je s ostalim naseljima. Možemo li reći da se Kiseljak ravnomjerno razvija?
Za mene osobno kao i moje suradnike, svaki projekt je jednako važan, bilo da je riječ o izgradnji obilaznice ili zamjeni jedne lampe na uličnoj rasvjeti, ali se uvijek više spominju kapitalni projekti koji, ne samo da zahtijevaju znatno veći iznos financijskih sredstava, nego je i složenost poslova na njima puno veća.
Priznajemo naravno i određene propuste poput pitanja odvodnje i kanalizacijske mreže na području općine, ali se i za rješavanje tih problema već rade planovi, a posao je zahtjevan, mora se raditi po segmentima, te je riječ o dugoročnom projektu koji će se raditi godinama. Osim što zaista nastojimo ravnomjerno ulagati u sve dijelove općine predano radimo na razvoju svih segmenata, i gospodarstva, općinske infrastrukture, zdravstva, obrazovanja, kulture, sporta, socijalne zaštite….
Obrazovanje je važna karika u svakom društvu ali i segment koji u obzir uzimaju i eventualni povratnici u našu zemlju. Što općina čini i može po ovom pitanju?
U Proračunu se uvijek planiraju značajna sredstva za poboljšanje uvjeta u školama, jer nam je obrazovanje jako bitno iako nije općinska nadležnost nego isključivo županijska. Trenutno se radi na dogradnji dvije osnovne škole i kada je infrastruktura u pitanju ulaganja su kontinuirana. Posljednjih nekoliko godina nastojimo osigurati stipendije za sve studente koji apliciraju za ovaj vid pomoći i cilj je da tako bude i dalje. Značajna sredstva izdvajaju se i za sufinanciranje smještaja djece u kiseljačkim vrtićima. Kroz Proračun, sukladno mogućnostima, pomažemo i udrugama, društvima i klubovima koji su angažirani na polju kulture i sporta u našoj zajednici.
Hoće li Kiseljak dobiti status grada? Imate li povratnih informacija?
Sve pobrojano pokazuje kako Kiseljak ima skoro sve sadržaje koje grad čine gradom, a intenzivno se radi na još par sitnica koje nedostaju. Stoga je nedavno u parlamentarnu proceduru upućena inicijativa da Kiseljak dobije status grada. Mislim kako je izborna kampanja malo usporila sve procese u BiH pa tako i ovaj ali nakon iste očekujem da se ovo realizira. Ne vidim razloga da bude drugačije.
Naziv ovogodišnje kampanje HDZ-a BiH Kiseljak pa i Vaše, jeste ''Kiseljak grad budućnosti''. Što ovo znači?
Dali smo veliki doprinos poboljšanju uvjeta života u Kiseljaku, ali i samom uređenju našeg grada, koji je postao mjesto poželjno za život, jer su se mnoge obitelji i pojedinci u posljednjih nekoliko godina doselili u Kiseljak a da prethodno nisu nikako bili vezani za ovu sredinu. No mišljenja sam kako se može uraditi još i više. Stvaramo grad europskih standarda, modernog načina života sa ljubomornom brigom o našoj tradiciji, kulturi i poštovanju prema povijesti. Nadam se kako je jasno da smo do sada predano radili na ispunjenju svih naših obećanja, te ćemo i u naredne četiri godine vrijedno raditi na tomu da realiziramo postavljene ciljeve i ostvarimo predizborna obećanja kako bi Kiseljak istinski bio grad budućnosti, sa održivim standardima kada je zaštita okoliša u pitanju, gradnja ali i sam način života, zaključuje Mišurić-Ramljak.
Artinfo.ba
