U crkvi Uznesenja BDM u okviru nekadašnje trapističke opatije "Marija Zvijezda", u nedjelju, 21. rujna bit će obilježena dva velika jubileja – dva stoljeća rođenja sluge Božjeg o. Franza Pfannera, utemeljitelja samostana te stoljeće izgradnje crkve koja će biti proglašena biskupijskim svetištem.
Tom prigodom, misno slavlje u 11:00 h predvodit će vrhbosanski nadbiskup u miru Vinko kard. Puljić.
Kako je za Nezavisne novine rekao presnački župnik i biskupijski ekonom mons. Ivica Božinović, obilježavanje ova dva velika jubileja važno je kako za katolike, tako i za nekatolike jer je o. Pfanner dao velik dobrinos Banjoj Luci na polju obrazovanja, poljoprivrede, indrustrije...
Komentirajući odluku kako će crkva postati prvo biskupijsko marijansko svetište, istaknuo je kako je ona produkt razgovora banjolučkog biskupa mons. Željka Majića sa svećenicima budući da u ovoj biskupiji nema nijedno službeno proglašeno svetište. „I za ovo svetište će biti urađen određeni kalendar kroz godinu, gdje će se ljudi moći u posebne dane na Marijine blagdane ovdje okupljati. Najprije, ja bih rekao da je nama svima čast da se ova crkva uzdigne na razinu svetišta, a uvjereni smo duboko da će još više zaživjeti, da će se još više ljudi ovdje okupljati, ne samo iz naše biskupije, nego da će dolaziti i iz susjednih biskupija, odnosno i iz susjednih država“, istaknuo je mons. Božinović.
Inače, povijest trapističkog samostana u Banjoj Luci započela je 1869. kad se o. Franz Pfanner sa svojih šest suputnika smjestio u Delibašinu Selu, u malu kolibu od milja zvanu „kolijevka“. To je bila njihova i spavaonica i blagovaonica, a sv. mise slavili su u kolibi na groblju Sv. Ivana Krstitelja. Uskoro je izgrađen samostan imena Naša draga Gospa Marija Zvijezda koji je do Prvog svjetskog rata bio najveća trapistička opatija na svijetu.
Današnji samostan i crkva izgrađeni su 1920-ih, a stari je samostan adaptiran u sirotište.
Plodna ali pusta bosanska zemlja potaknula je trapiste na razvoj poljoprivrednih grana, a osnovali su i 31 pogon, među kojima i ciglanu, kovačnicu, kamenolom, siranu, pilanu, pivovaru, hidrocentralu… Pokazali su osjećaj i za socijalnu odgovornost te su otvorili i: sirotište, bolnicu, azil za radnike, kuhinju za siromašne, a njihovi pogoni upošljavali su brojne radnike.
Kao župu Mariju Zvijezdu utemeljio je biskup Alfred Pichler 13. svibnja 1973.
J.M., KT
