× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

zmijeNa jednom mjestu našao i ubio čak 52 zmije

zmije

Prethodnih godina rijetko se moglo čuti da se zmije pojave u rujnu. Međutim u selu Šahmani kod Donjeg Vakufa u drugoj polovici listopada na jednom mjestu mještanin je našao i uspio ubiti čak 52 zmije.

"Bilo ih je svuda. Jednostavno da čovjek ne povjeruje odakle izlaze. Kada smo čistili prostor stare napuštene kuće, vidjeli smo veći broj zmija. Najviše ih je bilo ispod stubišta. Visoke temperature u listopadu izmamile su zmije iz svojih gnijezda. Nisu bile sve velike, bilo ih je dosta manjih. Na kraju kada sam brojao bilo ih je čak 52. Ovo je područje bilo specifično za zmije bjelice. U neposrednoj blizini protiče potok, ljudi su manje navraćali na to područje, što je za zmije pravo mjesto za kvalitetan boravak", rekao je Jusuf Malkić za Bug.ba.

Stručno mišljenje dao je dr. vet. Ajdin Bašić, direktor Veterinarske stanice Bugojno:

"Riječ je o zmiji bjelici, točnije Eskulapova zmija (Zamenis longissimus), koja je neotrovnica. Potiče iz roda guževa. Odrasli su u prosjeku dugi oko 140-180 cm. Glavnu prehranu čine im miševi i štakori, ponekad i gušteri. Žive otprilike 25-30 godina u divljini. Zanimljivo je da po ljetnim vrućinama odrasla bjelica svaki treći dan ulovi jednog miša, a plijen obično davi. Važno je naglasiti da zmije u ekosustavima imaju vrlo važnu ulogu u kontroli, veličini populacije sitnih sisara kao što su miševi voluharice itd. Pretjerano velike populacije sitnih sisara ne samo što uzrokuju štetu prirodnih dobara (usjeva) nego djeluju i kao podloga za širenje mnogih bolesti od kojih su neki za ljude čak smrtonosne, kao što je mišja groznica itd.
Poznato je da se iza epidemije kuge, bolest najbrže širila u gradovima, gdje nije bilo zmija da održavaju prirodnu ravnotežu, smanjuju broj glodavaca. Na seoskim područjima bolest se širi vrlo sporo ili se uopće ne pojavljuje jer su zmije i drugi predatori kontrolirale brojnost glodavaca", kaže dr. vet. Ajdin Bašić, direktor Veterinarske stanice Bugojno.

im|artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

zmijeNa jednom mjestu našao i ubio čak 52 zmije

zmije

Prethodnih godina rijetko se moglo čuti da se zmije pojave u rujnu. Međutim u selu Šahmani kod Donjeg Vakufa u drugoj polovici listopada na jednom mjestu mještanin je našao i uspio ubiti čak 52 zmije.

"Bilo ih je svuda. Jednostavno da čovjek ne povjeruje odakle izlaze. Kada smo čistili prostor stare napuštene kuće, vidjeli smo veći broj zmija. Najviše ih je bilo ispod stubišta. Visoke temperature u listopadu izmamile su zmije iz svojih gnijezda. Nisu bile sve velike, bilo ih je dosta manjih. Na kraju kada sam brojao bilo ih je čak 52. Ovo je područje bilo specifično za zmije bjelice. U neposrednoj blizini protiče potok, ljudi su manje navraćali na to područje, što je za zmije pravo mjesto za kvalitetan boravak", rekao je Jusuf Malkić za Bug.ba.

Stručno mišljenje dao je dr. vet. Ajdin Bašić, direktor Veterinarske stanice Bugojno:

"Riječ je o zmiji bjelici, točnije Eskulapova zmija (Zamenis longissimus), koja je neotrovnica. Potiče iz roda guževa. Odrasli su u prosjeku dugi oko 140-180 cm. Glavnu prehranu čine im miševi i štakori, ponekad i gušteri. Žive otprilike 25-30 godina u divljini. Zanimljivo je da po ljetnim vrućinama odrasla bjelica svaki treći dan ulovi jednog miša, a plijen obično davi. Važno je naglasiti da zmije u ekosustavima imaju vrlo važnu ulogu u kontroli, veličini populacije sitnih sisara kao što su miševi voluharice itd. Pretjerano velike populacije sitnih sisara ne samo što uzrokuju štetu prirodnih dobara (usjeva) nego djeluju i kao podloga za širenje mnogih bolesti od kojih su neki za ljude čak smrtonosne, kao što je mišja groznica itd.
Poznato je da se iza epidemije kuge, bolest najbrže širila u gradovima, gdje nije bilo zmija da održavaju prirodnu ravnotežu, smanjuju broj glodavaca. Na seoskim područjima bolest se širi vrlo sporo ili se uopće ne pojavljuje jer su zmije i drugi predatori kontrolirale brojnost glodavaca", kaže dr. vet. Ajdin Bašić, direktor Veterinarske stanice Bugojno.

im|artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.