Hrvatski veterinarski institut (HVI) izvijestilo je u petak navečer da je potvrđen slučaj bedrenice u Hrvatskoj i to na području općine Vrlika. Kako je navedeno, poduzimaju se hitne mjere - cijepljenje stoke i terapija za ljude u kontaktu.
Početkom sljedećeg tjedna krenut će cijepljenje stoke protiv bedrenice, svi ljudi koji su došli u kontakt sa zaraženom stokom primit će odgovarajuću terapiju, a bit će utvrđen i bedrenički distrikt - područje u kojem postoje jasno propisana ograničenja vezana uz premještanje životinja, njihovo hranjenje i cijepljenje, prenosi Hina.
Prva sumnja na pojavu zarazne bolesti životinja u naselju Maovice na području općine Vrlika zaprimljena je 7. srpnja. Temeljem informacije o iznenadnom uginuću goveda bez ikakvih vidljivih kliničkih znakova oboljenja, ovlašteni veterinar izvršio je klinički pregled životinja u stadu te lešinu uginule životinje uputio na daljnje uzorkovanje radi isključivanja bakterioloških i virusnih bolesti.
Do petka, 18. srpnja, sa svih objekata na kojima su posjednici prijavili uginuća životinja provedeni su u više navrata klinički pregledi životinja, razudba i patoanatomska dijagnostika te potrebna uzorkovanja, a jučer je pristigao jedini do sada pozitivan nalaz na bedrenicu, naveli su iz veterinarskog instituta.
S obzirom na potvrđenu zarazu, kako je rečeno na konferenciji za novinare veterinarskog instituta, očekuju se hitne mjere Uprave za veterinarstvo, uključujući naredbu o cijepljenju stoke (goveda, konja, ovaca, koza), ali i profilaktičko liječenje ljudi koji su bili u kontaktu s oboljelim životinjama. Mjere uključuju zabranu premještanja stoke, zadržavanje u ograđenim prostorima, odvajanje sumnjivih životinja, dezinfekciju prostora i opreme, kao i korištenje zaštitne odjeće i rukavica.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić rekao je da je to krizna situacija te da ne može ni zamisliti kako je stočarima sada.
Ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) Andrea Humski istaknula je da prvi nalazi nisu ukazivali na prisutnost bolesti, jer su lešine već tada bile u lošem stanju, što može zamaskirati kliničku sliku.
Prva je lešina, kako je navela, zaprimljena 7. srpnja i ništa nije upućivalo na bedrenicu, zbog čega su uzorci poslani na toksikološku analizu. Ukupno je pregledano 13 uzoraka, a svi su do posljednjeg bili negativni. Naglasila je kako prikaz bolesti može biti zamaskiran ako su životinje prethodno liječene antibioticima ili ako su lešine u poodmakloj fazi raspadanja.
Što je bedrenica?
Kako navodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore.
Kod preživača bolest ima brzi tijek i najčešće se očituje iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti. Kod nekih životinja može se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak.
Životinje se zaraze bedrenicom unosom hrane (trava, sijeno) kontaminirane sporama ili udisanjem spora. Nakon uginuća zaražene životinje bakterija pri dodiru s kisikom stvara spore. Spore koje onečiste okoliš vrlo su otporne na vanjske uvjete i mogu ostati u tlu desetljećima, u vodi preživjeti do dvije godine te su vrlo otporne na toplinu, hladnoću, dezinficijense i duga sušna razdoblja. Prijenos bolesti između životinja nije dokazan.
Bedrenica u ljudi, ovisno o načinu zaražavanja, može izazvati tri oblika bolesti: kožni antraks (najčešći oblik), plućni (inhalacijski) antraks i crijevni (intestinalni) antraks. Koji su simptomi kod ljudi?
Kožna bedrenica (crni prišt): tamne, bezbolne ranice koje se pojave 3 do 10 dana (obično između 5 i 7 dana) nakon izlaganja zarazi. Može se javiti i oteklina okolnog tkiva, a rjeđe i druge komplikacije. Promijene se uglavnom javljaju na izloženim dijelovima tijela prilikom kontakta sa životinjama (ruke, vrat, lice). Uspješno se liječi antibioticima.
Inhalacijski (plućni) antraks: početni simptomi slični gripi, nakon nekoliko dana poteškoće s disanjem sve do ozbiljne i teške bolesti s razvojem šoka, javlja se najčešće je između 1 i 5 dana, ali može i do 60 dana nakon udisanja uzročnika. Neliječena bolest ima visoku smrtnost.
Crijevni antraks: bolovi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura 3 do 7 dana nakon gutanja uzročnika. Kao i kod plućnog antraksa, ovo je ozbiljna bolest koja ima visoku smrtnost. Crijevni i plućni antraks su izrazito rijetke, navode iz Uprave za veterinarstvo te napominju da se liječenje provodi na preporuku liječnika odgovarajućim antimikrobnim pripravcima.
artinfo.ba
