Na ovogodišnji svjetski Dan voda 22. ožujka u Sarajevu će, u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti BiH čiji je istaknuti član bio i akademik Josip Bać, biti predstavljena knjiga o ovom uglednom istraživaču podzemnih voda. Autor knjige o akademiku Baću je Raif Čehajić, novinar i publicist, rodom iz Kaknja, koji trenutačno živi i radi na relaciji Kiseljak- Sarajevo.
Među stotinama znanstvenika, istraživača i inovatora koji su u prošlom stoljeću radili u BiH, Čehajić se odlučio pisati upravo o akademiku Baću, inžinjeru hidrogeologije koji je svojim istraživanjima podzemnih voda spasio mnoga mjesta u BiH te dao doprinos iskorištavanju voda, ne samo pitkih, već i mineralnih, termalnih i ljekovitih, a samim time i razvoju zdravstvenog turizma te gospodarstva općenito u mnogim krajevim BiH, zemljama regije, ali i u drugim europskim državama. „Iako je akademik Bać znanstvenik europskih razmjera, o njemu je u BiH vrlo malo pisano.
Godinu dana nakon njegovu smrti 1986 godine zbornik njegovih radova objavila je Akademija nauka i umjetnosti BiH i to je uglavnom sve . Smatram da je akademik Josip Bać zadužio mnoge sredine u BiH te mu se u povodu tri desetljeća od njegove smrti želim odužiti skromnom publikacijom s osvrtima i tekstovima o iznimnom znanstveniku, istraživaču ali i humanisti koji je mnogima ne samo podario vodu koja život znači već i pomogao njihov razvitak i napredak“, kaže autor knjige Raif Čehajić.
Pored činjenice da je pronalaskom vode akademik Bać od nestanka spasio mnoga naselja poput Gračanice, ovaj je znanstvenik i istraživač koji je vodom bio općinjen od malih nogu, izumio i razvio vlastiti metod otkrivanja podzemnih voda. Uspijevalo mu je vodu pronaći i u kršu. Za života je pronašao kaptirana vrela kod Dubrovnika, Mostara, Tomislavgrada, Cazina, Gračanice, Sarajeva. Tragao i pronalazio izvorišta pitke i menirelane vode diljem bivše Jugoslavije, potom u Austriji, Njemačkoj, Italiji. No, najveći dio radnog vijeka akademik Josip Bać provodi u Kiseljaku.
„Značaj akademika Baća u razvoju Kiseljaka i izvorišta mineralne vode po kojoj je ovo mjesto i dobilo ime, je neprocjenjiv. Anbalizirajući njegov rad i istraživanja koja je proveo u dva desetljeća života i rada u Kiseljaku, odlučio sam pokušati izvući akademika Baća iz zaborava“, kaže autor knjige o uglednom znanstveniku i istraživaču koji je svojim istraživanjima značajno pomogao razvoj Kiseljaka.
Kiseljak koji svoj razvitak dobrim dijelom duguje upravo akademiku Baću i njegovim istraživanjima izvorišta mineralne vode, znanstveniku se odužio nazvavši dio gradsakog parka njegovim imenom. Po mnogima, najljepši dio Kiseljaka, park ispred moderne punionice prirodne mineralne vode i proizvođača bezalkoholnih pića na njezinoj bazi, tvrtke „Sarajevski kiseljak“, park u kojemu je smješten i izvor kiseljaka, nazvan je po akademiku Josipu Baću. A šetnju parkom, idealno je upotpuniti čitanjem knjige o životu i radu akademika Josipa Baća, u sjenama starih stabala koja krase park, a pod kojima je istraživao i Josip Bać.
ap|artinfo.ba
