Imam kreševske Hadži Hasanove džamije Naid efendija Kršić u razgovoru za Fenu istaknuo je da ramazan u kreševskom džematu ima neki poseban miris specifičan za male mahale. Upravo ta džamija čija povijest datira u 16. stoljeće, jedina na području Kreševa, mjesto je okupljanja i druženja vjernika tijekom mubarek mjeseca.
- Vjernici na poseban način dočekuju i ispraćaju ovaj mubarek mjesec slijedeći Kur'anske naredbe, a i hadis našeg poslanika Muhameda a.s. u kojem on kaže: "Tko isposti mjesec ramazan vjerujući i nadajući se nagradi, bit će mu oprošteni svi prethodni grijesi". Vjernici se u mjesecu ramazanu posebno posvete vjeri i vjerskim aktivnostima i samim tim ostavljaju po strani sve loše stvari. Na to nas upućuje i naš poslanik Muhamed a.s. koji u hadisu kaže: "Ko ne napusti ružan govor i postupke po njemu, Allahu nije potrebno ni da napušta jelo i piće" - podvukao je efendija Kršić.
A kako je Kreševo, uz Jajce i Stolac, jedna od svega tri gradske jezgre u BiH koje su proglašene nacionalnim spomenikom, tako je i Hadži Hasanova džamija dio te cjeline.
Prvi put Hadži Hasanova džamija i njena mahala pominje se 1604. godine pod nazivom mahalesi džami-i Hadži Hasan džami. Džamija je služila mještanima koji su živjeli u mahali. Tadašnji broj muslimanskih kuća u blizini džamije je iznosio oko 40.
- Postoje podaci koje smo pronašli u Gazi Husrev-begovoj biblioteci da je Hadži Hasanova džamija podignuta u 16. stoljeću između 1575. i 1604. godine, a najvjerovatnije 1585. godine - podvukao je imam Hadži Hasanove džamije Naid efendija Kršić, govoreći za Fenu o povijesti džamije.
Komentirajući odnose unutar vjerskih zajednica u Kreševu, Kršić kaže da su odnosi između muslimana i katolika tradicionalno bili dobri, pravi susjedski i prijateljski. Posljednji rat koji je počeo 1992. godine te je odnose poremetio.
Tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu, Hadži Hasanova džamija i prateći objekt koji je služio kao gasulhana i abdesthana 1993. godine pretrpjeli su stradanje te efendija Kršić podsjeća da su džamija i prateći objekti tad potpuno spaljeni. Proces poratne revitalizacije uključio je prvenstveno povratak raseljenih muslimana, a potom obnovu ratom porušenih stambenih objekata, povratak islamske, odnosno vakufske imovine, uključujući uspostavu vjerskog života i obnovu potpuno stradale Hadži Hasanove džamije i pratećih sadržaja.
- Vjerski život uspostavljen je u mjesecu ramazanu 1999. godine, a obnova džamije otpočela je 2. lipnja 2001. godine svečanim polaganjem kamena temeljca. Obnova je trajala tri godine. Hadži Hasanova džamija stavljena je u upotrebu 24. rujna 2004. godine, kada je i bilo njeno svečano otvorenje - kazao je imam te džamije Naid efendija Kršić.
On je naveo da je džemat Kreševo jedan od 15 džemata koji čine Medžlis Islamske zajednice Kiseljak. Džemat Kreševo trenutno broji oko 200 članova.
U suradnji sa medžlisom, džematski odbor zajedno sa imamom brine o džematu, održavanju vjerskog života, a posebnu brigu pružaju starijim džematlijama.
- U posljednjih pet godina koliko radim kao imam u ovom džematu imam odličnu suradnju sa drugim vjerskim zajednicama, kao i sa drugim institucijama u našoj općini Kreševo. Odnosi između muslimana i katolika su se popravili u odnosu na stanje kakvo je bilo u prvim godinama poslije rata. Ovo je mala općina, većina ljudi se poznaje međusobno i svjesni smo činjenice da moramo živjeti i surađivati jedni sa drugima - zaključio je u razgovoru za Fenu imam kreševske Hadži Hasanove džamije Naid efendija Kršić.
artinfo.ba
