× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

Kako su i najavili, mještani Gromiljaka u općini Kiseljak današnjim mirnim prosvjedom u ovom mjestu, ponovno su krenuli u bitku za pravo na čist okoliš.

Kako su i najavili, mještani Gromiljaka u općini Kiseljak današnjim mirnim prosvjedom u ovom mjestu, ponovno su krenuli u bitku za pravo na čist okoliš

.Povod je okolinska dozvola koju je federalna ministrica okoliša i turizma Snježana Soldat, nedavno izdala poduzeću Grakop, vlasnika Šukrije Melezovića. Općinske vlasti Kiseljaka već su dobile pravnu bitku protiv Grakopa i uspjele na sudu oboriti ranije izdanu okolinsku dozvolu. No, Melezović je podnio zahtjev za novu, a DF-ova ministrica u ostavci odlučila je udovoljiti mu.
„Mislili smo da je konačno zaživjela pravna država. No, očito nije i ponovno smo u šoku.Od nadležnih institucija tražit ćemo opoziv ministrice koja je potpisala okolinsku dozvolu kao i pokretanje kaznenog postupka protiv nje“, kazala je Mirjana Barbić, predsjednica Udruge Eko srce Gromiljak koje je i organiziralo prosvjed.

Barbićeva je zahtjeve mještana potkrijepila i mišljenjem stručnjaka za klimatske promjene Martina Taisa koji smatra da bi gradnja asfaltne baze u naselju kao što je Gromiljak potpuno uništila biljni i životinjski svijet te imala nesagledive posljedice po zdravlje ljudi. Spomenula je i peticiju protiv gradnje asfaltne baze koju je potpisalo više od dvije tisuće mještana.

Potporu mirnom prosvjednom okupljanju nekoliko stotina mještana Gromiljaka, dalo je brojno izaslanstvo hrvatskih, odnosno dužnosnika HDZ BiH na različitim razinama vlasti, od općinske do federalne. Predvodila ga je Lidija Bradara, članica Predsjedništva HDZ BiH i predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. I ovog puta mještani Gromiljaka mogu računati i na potporu općinskih vlasti na čelu s Mladenom Mišurićem-Ramljakom, načelnikom Kiseljaka. „Ovo je poraz demokracije, nepoštivanje sustava, zakona, volje građana kao i općinske prostorno-planske dokumentacije. Mi nastavljamo bitku .Osim brojnih štetnosti koje su već pobrojane,od ovog projekta nemamo ni neke gospodarske koristi. Nemoguće je izdati jednu ovakvu dozvolu, a ne izaći na teren i vidjeti o čemu se radi“, naglasio je načelnik Kiseljaka.

Budući da asfalna baza u Gromiljaku nije planirana općinskom prostorno planskom dokumentacijom, ona će se i ovaj put tretirati kao bespravan objekt te će se inzistirati na njezinu uklanjanju. Mještanima nije preostalo ništa drugo nego se ponovno organizirati i krenuti u još jednu bitku za pravo na čist okoliš, poručeno je s prosvjeda u Gromiljaku. Potporu mještanima ovog kiseljačkog naselja dali su i žitelji brojnih drugih naselja u ovoj općini kao i žitelji susjedne Fojnice koji su se i sami mjesecima borili i izborili protiv gradnje mini centrale na rijeci Željeznici.

Oni su svojim primjerom pomjerili granice ljudske izdržljivosti te dokazali da je usprkos svemu moguće izboriti se za pravo na čist okoliš te ga čistog vratiti svojim pretcima. Jer kao što kaže izreka „prirodu nismo naslijedili od svojih predaka, već smo je posudili od svojih unuka“. Tko od nas ima pravo vratiti im je uništenu?


ap|artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.

Kako su i najavili, mještani Gromiljaka u općini Kiseljak današnjim mirnim prosvjedom u ovom mjestu, ponovno su krenuli u bitku za pravo na čist okoliš.

Kako su i najavili, mještani Gromiljaka u općini Kiseljak današnjim mirnim prosvjedom u ovom mjestu, ponovno su krenuli u bitku za pravo na čist okoliš

.Povod je okolinska dozvola koju je federalna ministrica okoliša i turizma Snježana Soldat, nedavno izdala poduzeću Grakop, vlasnika Šukrije Melezovića. Općinske vlasti Kiseljaka već su dobile pravnu bitku protiv Grakopa i uspjele na sudu oboriti ranije izdanu okolinsku dozvolu. No, Melezović je podnio zahtjev za novu, a DF-ova ministrica u ostavci odlučila je udovoljiti mu.
„Mislili smo da je konačno zaživjela pravna država. No, očito nije i ponovno smo u šoku.Od nadležnih institucija tražit ćemo opoziv ministrice koja je potpisala okolinsku dozvolu kao i pokretanje kaznenog postupka protiv nje“, kazala je Mirjana Barbić, predsjednica Udruge Eko srce Gromiljak koje je i organiziralo prosvjed.

Barbićeva je zahtjeve mještana potkrijepila i mišljenjem stručnjaka za klimatske promjene Martina Taisa koji smatra da bi gradnja asfaltne baze u naselju kao što je Gromiljak potpuno uništila biljni i životinjski svijet te imala nesagledive posljedice po zdravlje ljudi. Spomenula je i peticiju protiv gradnje asfaltne baze koju je potpisalo više od dvije tisuće mještana.

Potporu mirnom prosvjednom okupljanju nekoliko stotina mještana Gromiljaka, dalo je brojno izaslanstvo hrvatskih, odnosno dužnosnika HDZ BiH na različitim razinama vlasti, od općinske do federalne. Predvodila ga je Lidija Bradara, članica Predsjedništva HDZ BiH i predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. I ovog puta mještani Gromiljaka mogu računati i na potporu općinskih vlasti na čelu s Mladenom Mišurićem-Ramljakom, načelnikom Kiseljaka. „Ovo je poraz demokracije, nepoštivanje sustava, zakona, volje građana kao i općinske prostorno-planske dokumentacije. Mi nastavljamo bitku .Osim brojnih štetnosti koje su već pobrojane,od ovog projekta nemamo ni neke gospodarske koristi. Nemoguće je izdati jednu ovakvu dozvolu, a ne izaći na teren i vidjeti o čemu se radi“, naglasio je načelnik Kiseljaka.

Budući da asfalna baza u Gromiljaku nije planirana općinskom prostorno planskom dokumentacijom, ona će se i ovaj put tretirati kao bespravan objekt te će se inzistirati na njezinu uklanjanju. Mještanima nije preostalo ništa drugo nego se ponovno organizirati i krenuti u još jednu bitku za pravo na čist okoliš, poručeno je s prosvjeda u Gromiljaku. Potporu mještanima ovog kiseljačkog naselja dali su i žitelji brojnih drugih naselja u ovoj općini kao i žitelji susjedne Fojnice koji su se i sami mjesecima borili i izborili protiv gradnje mini centrale na rijeci Željeznici.

Oni su svojim primjerom pomjerili granice ljudske izdržljivosti te dokazali da je usprkos svemu moguće izboriti se za pravo na čist okoliš te ga čistog vratiti svojim pretcima. Jer kao što kaže izreka „prirodu nismo naslijedili od svojih predaka, već smo je posudili od svojih unuka“. Tko od nas ima pravo vratiti im je uništenu?


ap|artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.