Skoro jedna od tri žene je zlostavljana tijekom života. U vremenima krize, taj broj raste, što smo vidjeli tijekom pandemije COVID-19 i tijekom posljednjih humanitarnih kriza, konflikata i klimatskih nesreća. Novo izvješće organizacije UN Women (Žene UN-a), na osnovu podataka iz 13 država od početka pandemije, pokazuje da su dvije od tri žene prijavile da su one ili žene koje poznaju iskusile neku vrstu nasilja i postoji veća mogućnost da se suoče s nedostatkom hrane. Samo jedna od 10 žena je rekla da bi žrtve tražile pomoć od policije.

Premda je sveobuhvatno, nasilje na osnovu spola nije neizbježno. Može i mora se spriječiti. Zaustavljanje ovakvog nasilja počinje preživjelima čijim svjedočenjima vjerujemo, prihvaćajući sveobuhvatne i inkluzivne pristupe koji se bave korijenom uzroka, mijenjanjem štetnih društvenih normi i osnaživanjem žena i djevojaka. Uz osnovne službe usmjerene na preživjele preko sektora policije, pravnog i zdravstvenog sustava i društvenog sektora, te uz dovoljno financiranja za pitanja prava žena, možemo zaustaviti nasilje nad spolovima.

Zašto moramo ukinuti nasilje nad ženama?

Nasilje nad ženama i djevojkama je jedno od najraširenijih, stalnih i razarajućih vrsta kršenja ljudskih prava u svijetu danas i ostaje uglavnom neprijavljeno zbog nekažnjavanja, šutnje, stigmatizacije i srama koji ga okružuju.

Da bi bilo jasnije, Deklaracija o ukidanju nasilja nad ženama koju je objavila Generalna skupština UN-a 1993. godine definira nasilje nad ženama kao “bilo koji čin nasilja zbog spola osobe koji rezultira ili vrlo vjerojatno može završiti fizičkom, seksualnom ili psihološkom povredom ili patnjom žena, uključujući i prijetnje o takvim djelima, prisilu ili nasumično ukidanje slobode, a koji se javlja u javnosti ili u privatnom životu.”

Različite psihološke, seksualne i reproduktivne posljedice nasilja nad ženama i djevojkama na zdravlje javljaju se u svim fazama njihovog života. Na primjer, rani nedostaci obrazovanja predstavljaju ne samo prepreku univerzalnom obrazovanju i pravu obrazovanja djevojaka, nego su i dalje krivi za ukidanje pristupa višem obrazovanju, a prenose se čak i na ograničavanje prilike za žene na tržištu rada. 

Nasilje nad ženama i dalje je prepreka postizanju jednakosti, razvoja, mira, kao i ostvarivanja prava žena i djevojaka. Sve u svemu, obećanje  Održivih ciljeva za razvoj  - da nitko ne ostane nezaštićen – ne može se ostvariti ako ne ukinemo nasilje nad ženama i djevojkama.

Utjecaj na djecu

Djeca koja odrastaju u obiteljima u kojima ima nasilja mogu razviti niz problema u ponašanju i emotivnih problema. Oni kasnije mogu biti povezani s vršenjem ili doživljavanjem nasilja kasnije u životu.

Nasilje intimnog partnera je također povezano s većim postotkom smrtnosti i boležljivosti bebe ili djeteta (kroz, na primjer probavne bolesti ili pothranjenost i manji postotak imunizacije).

Društvene posljedice i ekonomski trošak

Društvene posljedice i ekonomski trošak nasilja intimnog partnera i seksualnog nasilja su ogromni i imaju utjecaj na razna područja društva. Žene mogu doživjeti izolaciju, nemogućnost rada, izgubiti primanja, prestati sudjelovati u redovnim aktivnostima i imati ograničenu mogućnost da se brinu o sebi i svojoj djeci.

Sprječavanje i djelovanje

Sve više je dokaza o tome što djeluje u sprječavanju nasilja nad ženama, na osnovu dobro osmišljenih procjena. 2019. godine, Svjetska zdravstvena organizacija i organizacija UN Women (Žene UN-a), uz pomoć 12 drugih agencija UN-a i bilateralnih agencija su objavili okvir RESPECT women (POŠTUJTE žene) za sprječavanje nasilja nad ženama, a usmjeren je kreatorima politike.

Uloga zdravstvenog sektora

Dok sprječavanje i reagiranje na nasilje nad ženama zahtjeva pristup više sektora, zdravstveni sektor igra važnu ulogu. Zdravstveni sektor može:

Zagovarati neprihvatljivost nasilja nad ženama i tražiti da se takvo nasilje smatra problemom javnog zdravstva.
Omogućiti sveobuhvatne službe, osvijestiti i obučiti pružatelje zdravstvene skrbi da odgovore potrebama preživjelih u cijelosti i empatično.
Spriječiti ponavljanje nasilja ranim prepoznavanjem žena i djece koji doživljavaju nasilje te ih uputiti na odgovarajuću pomoć ili je pružiti.
Promovirati jednake norme za oba spola kao dio životnih vještina i sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja mladih ljudi.
Pružiti dokaze o tome što djeluje i o važnosti problema tako što će se provesti istraživanja populacije ili nasilje nad ženama uključiti u demografska i zdravstvena istraživanja populacije, kao i u istraživanje i sustave pružanja informacija o zdravlju.

Trenutna situacija u  EU

Unatoč napretku na području prava žena u brojnim državama članicama EU, nasilje nad ženama ostaje veliki problem u svakoj državi. Da navedemo par primjera, jedna od tri žene je doživjela fizičko i/ili seksualno nasilje, a više od 70 % zaposlenih žena su doživjele seksualno nasilje na radnom mjestu.

U Francuskoj, na primjer, svako dva dana jednu ženu ubije njen sadašnji ili bivši partner; u Njemačkoj, jedna žena je žrtva nasilja u obitelji svakih sat vremena, a u Španjolskoj je svakih pet sati silovana jedna žena. Tek 150 od 5000 slučajeva silovanja koji se dogode u Grčkoj svake godine potvrdi medicinski vještak.

Nažalost, ti brojevi prikazuju samo dio cijele slike, jer se nasilje nad ženama sustavno ne prijavljuje. Ustvari, većina žena koje prežive zlostavljanje intimnog partnera ili seksualno zlostavljanje ne traže nikakvu pomoć ili usluge. To se može pripisati brojnim faktorima: od kulture silovanja do stigmatiziranja žrtava, srama, straha, ponovnog prolaska kroz zločin u pravnom sustavu, te pogrešnim informacijama o njihovim pravima i uslugama.

Štoviše, štednja – privatizacija javnih službi – je žene dovela u još ranjiviju situaciju. Ovo je posebno važno za one koji su potlačeni ili diskriminirani iz drugih razloga, migrantice, na primjer, ili žene koje žive u siromaštvu. Dalje, djevojke i mlade žene, one koje pripadaju etničkim ili drugim manjinama, izbjeglice, trans žene, žene žrtve trgovanja ljudima i žene s poteškoćama izložene su većem riziku od nasilja, a samim time i u različitim oblicima.

Izvori:

https://www.un.org/en/observances/ending-violence-against-women-day

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/violence-against-women

https://left.eu/issues/explainers/europes-legal-shortfalls-on-violence-against-women/

S engleskog preveli i prilagodili članovi Prevoditeljske sekcije Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“ Kiseljak

artinfo.ba