× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

crvena-stijena-2015Hrvati odvođeni na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili

crvena-stijena-2015

Među brojnim stratištima na kojima su se komunustičke vlasti neposredno nakon Drugog svjetskog rata odlučile "obračunati" s neistomišljenicima, je i Crvena stijena, uzvišenje iznad Kiseljaka. U narodu postoji predanje da je stijena nazvana crvenom zbog krvi ljudi koji su ondje pobijeni u svibnju 1945. godine.

Prema procjenama, radi se o nekoliko stotina osoba, većinom Hrvata, iz Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, a po nekim saznanjma i iz Viteza, Žepča, Uskoplja. Oni su po nalogu tadašnje UBDA-e odvođeni na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili, a ubijani su na Crvenoj stijeni, najčešće tupim predmetima. Znaju to stanovnici okolnih naselja. Neki od njih i danas pamte jauke i plač žrtava, a potom i neugodan miris tijela koja se egzekutori nisu potrudili ni pokopati. O stradanjima Hrvata na Crvenoj stijeni neki od članova obitelji stradlih znaju samo iz priča starijih. Jedna od njih je i Ana Kobačić koja nije napunila ni godinu kada su joj oca Jozu Markovića komunisti odveli u nepoznato.

"Ni danas, 70 godina poslije ne znamo kako je ubijen ni gdje su mu posmrtni ostatci. Pretpostavljamo da je stradao ovdje na Crvenoj stijeni i to jedino mjesto gdje mu možemo upaliti svijeću i pomoliti se za njegovu dušu", ispričala nam je Ana Kobačić tužnu priču o svojemu ocu kojeg nije ni ne pamti.

Pred spomenikom žrtvama komunističkih zločina na Crvenoj stijeni i ove su godine položeni vinci i upaljene svijeće. Molitvu je za duše stradalih predvodio fra Drago Perković, župni vikar u župi Kiseljak koji je prije odavanja počasti na Crvenoj stijeni predvodio misno slavlje u zavjetnom mjestu "Pod stijenom" koje se nalazi u nesposrenoj blizini. Običaj služenja misa "Pod stijenom" ustanovio je pokojni fra Stjepan Buljan još u prošlom komunističkom sustavu kada je obiteljima žrtava bilo zabranjeno pomoliti se za njihove duše i odati im počast na bilo kakav vidljiv način. Spomenik na Crvenoj stijeni s križem i spomen pločom podignut je prije 20 godina, na 50 obljetnicu stradanja.

"Ovih dana mediji u BiH preplavljeni su jednostranim pričama. Gotovo niti jedne riječi o grobovima koje su posijali takozvani antifašisti, o još uvijek neistraženim stratištima. Nama ostaje pomoliti se za duše stradalih u Drugom kao i proteklom Domovinskom ratu, za sve one koji su se žrtvovali za hrvatske ideale, čast i ponos svojeg naroda", poručio je s Crvene stijene fra Drago Perković.

Uz molitvu, istina koja podrazumijeva ime i prezime žrtve, a po mogućnosti i okolnost stradavanja dug je kojeg hrvatski narod nije izmirio prema žrtvama komunizma. Posljednji je trenutak da se to učini, poruka je s Crvene stijene, jednog od brojnih stratišta žrtava komunističkih zločina u BiH. Detaljan popis žrtava i podizanje svijesti u hrvatskom narodu o potrebi sjećanja na žrtve jednog sustava radi budućnosti naroda, jedino je što se još može uraditi za žrtve stradale u svibnju 1945. godine na Crvenoj stijeni jer odgovorni za zločine, prije svih Rešad Dizdarević, tadašnji načelnik zloglasne UDBA-e u Kiseljaku, izbjegao je pravdu, barem na ovom svijetu. Preminuo je prije četiri godine, a da mu se za zločin na Crvenoj stijeni nije sudilo!

(artinfo.ba/ap)

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.

crvena-stijena-2015Hrvati odvođeni na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili

crvena-stijena-2015

Među brojnim stratištima na kojima su se komunustičke vlasti neposredno nakon Drugog svjetskog rata odlučile "obračunati" s neistomišljenicima, je i Crvena stijena, uzvišenje iznad Kiseljaka. U narodu postoji predanje da je stijena nazvana crvenom zbog krvi ljudi koji su ondje pobijeni u svibnju 1945. godine.

Prema procjenama, radi se o nekoliko stotina osoba, većinom Hrvata, iz Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, a po nekim saznanjma i iz Viteza, Žepča, Uskoplja. Oni su po nalogu tadašnje UBDA-e odvođeni na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili, a ubijani su na Crvenoj stijeni, najčešće tupim predmetima. Znaju to stanovnici okolnih naselja. Neki od njih i danas pamte jauke i plač žrtava, a potom i neugodan miris tijela koja se egzekutori nisu potrudili ni pokopati. O stradanjima Hrvata na Crvenoj stijeni neki od članova obitelji stradlih znaju samo iz priča starijih. Jedna od njih je i Ana Kobačić koja nije napunila ni godinu kada su joj oca Jozu Markovića komunisti odveli u nepoznato.

"Ni danas, 70 godina poslije ne znamo kako je ubijen ni gdje su mu posmrtni ostatci. Pretpostavljamo da je stradao ovdje na Crvenoj stijeni i to jedino mjesto gdje mu možemo upaliti svijeću i pomoliti se za njegovu dušu", ispričala nam je Ana Kobačić tužnu priču o svojemu ocu kojeg nije ni ne pamti.

Pred spomenikom žrtvama komunističkih zločina na Crvenoj stijeni i ove su godine položeni vinci i upaljene svijeće. Molitvu je za duše stradalih predvodio fra Drago Perković, župni vikar u župi Kiseljak koji je prije odavanja počasti na Crvenoj stijeni predvodio misno slavlje u zavjetnom mjestu "Pod stijenom" koje se nalazi u nesposrenoj blizini. Običaj služenja misa "Pod stijenom" ustanovio je pokojni fra Stjepan Buljan još u prošlom komunističkom sustavu kada je obiteljima žrtava bilo zabranjeno pomoliti se za njihove duše i odati im počast na bilo kakav vidljiv način. Spomenik na Crvenoj stijeni s križem i spomen pločom podignut je prije 20 godina, na 50 obljetnicu stradanja.

"Ovih dana mediji u BiH preplavljeni su jednostranim pričama. Gotovo niti jedne riječi o grobovima koje su posijali takozvani antifašisti, o još uvijek neistraženim stratištima. Nama ostaje pomoliti se za duše stradalih u Drugom kao i proteklom Domovinskom ratu, za sve one koji su se žrtvovali za hrvatske ideale, čast i ponos svojeg naroda", poručio je s Crvene stijene fra Drago Perković.

Uz molitvu, istina koja podrazumijeva ime i prezime žrtve, a po mogućnosti i okolnost stradavanja dug je kojeg hrvatski narod nije izmirio prema žrtvama komunizma. Posljednji je trenutak da se to učini, poruka je s Crvene stijene, jednog od brojnih stratišta žrtava komunističkih zločina u BiH. Detaljan popis žrtava i podizanje svijesti u hrvatskom narodu o potrebi sjećanja na žrtve jednog sustava radi budućnosti naroda, jedino je što se još može uraditi za žrtve stradale u svibnju 1945. godine na Crvenoj stijeni jer odgovorni za zločine, prije svih Rešad Dizdarević, tadašnji načelnik zloglasne UDBA-e u Kiseljaku, izbjegao je pravdu, barem na ovom svijetu. Preminuo je prije četiri godine, a da mu se za zločin na Crvenoj stijeni nije sudilo!

(artinfo.ba/ap)

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.